Rajski otok pun zelenila i bijelih pješčanih plaža smješten oko 600 km istočno od obale Australije 'ponovno je rođen' nakon kompleksne bitke za opstanak koju su vodili njegovi stanovnici.
Mali vulkanski otok, Lord Howe, 11 kilometara dug i samo dva širok bogat je nepojmljivo lijepom divljom prirodom. Tamo živi tek nešto manje od 400 stanovnika, a isto toliko turista može istovremeno boraviti na njemu.
- Čim izađeš kroz vrata okružen si i zadivljen sa svom tom vegetacijom. Imamo na tisuće morskih ptica koje se ovdje razmnožavaju, imamo prekrasnu prašumu i imamo najjužniji koraljni greben na svijetu - govori ekolog Ian Hutton.
Velik dio otoka zauzimaju zelene planine koje zbog svoje visine stvaraju vlastiti oblak, a samo na šačici otoka diljem svijeta postoji ovakva 'oblačna šuma' koju karakteriziraju velika vlaga i obilne kiše koje stvaraju izniman ekosustav na planinama.
No donedavno nije sve baš na ovom otoku bilo baš tako bajno. Znanstvenici su 20 godina nadgledali šumu i primijetili kako štakori teško ugrožavaju ekosustav. Oko 300.000 štetočina dovelo je floru i faunu otoka do ruba uništenja.
Štakori koji su prvi put zapaženi na otoku 1918. počeli su jesti sjeme biljaka, uključujući dvije palme koje prevladavaju u srcu šume. Stoga je tim stručnjaka stvorio plan koji će eliminirati štakore s otoka, a akcija uništavanja uključivala je i bacanje mamaca iz helikoptera. Ovaj kompleksni program uništenja planirali su 15 godina.
- Gotovo cijelu 2019. trajalo je izvršenje projekta, a posljednji živi štakor pronađen je na otoku u rujnu 2019. - ističe Hutton za BBC. Službeno će štakori biti proglašeni istrebljenim u listopadu ove godine.
Nakon samo jedne sezone oporavka, diljem otoka razlika je vidljiva golim okom.
- Evidentno je da puno više voća visi s drveća, a kada sjeme padne na tlo stvori se tepih sjemena koje se posvuda raspršuje. Druga velika promjena je povećan broj puževa. A sve se odrazilo i na ptice. Promjene vide svi koji ovdje žive - zaključuje Hutton i dodaje kako je 'ponovno rođenje' otoka impresivno.