STEŽE SE OBRUČ

Putinova represija sve jača, pojačava se progon neposlušnih novinara, bloger kažnjen zbog intervjua na ulici

Prema popisu međunarodnog Odbora za zaštitu novinara, na kraju 2023. u ruskim je zatvorima bilo najmanje 22 (nezavisnih) novinara

Evan Gershkovich

 Natalia Kolesnikova/Afp

Nastavlja se obračun ruskih vlasti s neovisnim i društvenim medijima koji je posebno pojačan nakon onoga što Kremlj naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini. Režim predsjednika Vladimira Putina - prema popisu međunarodnog Odbora za zaštitu novinara (CPJ) - na kraju 2023. u zatvorima je držao najmanje 22 novinara.

Posljednji slučaj: ruski je sud u utorak odbio posljednju u nizu žalbi novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha, uloženu na istražni zatvor zbog optužbi za špijunažu. Gershkovich se nalazi u pritvoru od 29. ožujka 2023. godine i izoliran je u zatvoru Lefortovo.

Prema ruskom Kaznenom zakonu, prijeti mu maksimalna kazna od 20 godina zatvora zbog navodnog "prikupljanja povjerljivih informacija". U WSJ to demantiraju i tvrde da je radio na priči o Wagneru, a postao je prvi američki novinar koji je uhićen zbog optužbe za špijunažu u Rusiji od hladnog rata. Ali, u posljednjih mjesec dana Rusija je vidljivo pojačala lov na novinare koji nisu na liniji režima.

Ovih je dana bloger Jurij Kohovec iz Moskve osuđen na pet godina popravnog rada zbog optužbi povezanih s uličnim intervjuom koji je dao novinskoj kući Radija Slobodna Europa u srpnju 2022. On je na pitanje je li potrebna deeskalacija napetosti između Rusije i država članica NATO-a odgovorio: "Naravno da nam treba, ali sve ovisi o našoj vladi. Naša vlada je ta koja je sve počela. Rusija je ta koja je stvorila sve te probleme".

Ubrzo nakon njega ruski je sud osudio u odsutnosti i glasnogovornika Mete Andyja Stonea na šest godina zatvora zbog optužbi za "terorizam", objavila je u ponedjeljak Mediazona, neovisna web stranica s vijestima koja pokriva rusku oporbu i zatvorski sustav. Moskovski Drugi zapadni vojni garnizonski sud Stonea je proglasio krivim za "opravdavanje terorizma" i izrekao mu šestogodišnju kaznu u strogo čuvanom zatvoru, istina u odsutnosti, tako da neće u zatvor, osim ako ode u Rusiju.

Prošli je tjedan moskovski sud također naredio uhićenje Mihaila Zigara, pisca i bivšeg glavnog urednika prognanog ruskog emitera Dožd TV (TV Rain), koji je dobitnik međunarodne nagrade za slobodu medija Odbora za zaštitu novinara (CPJ) 2014. godine. Zigar je napustio Rusiju, ali sud je odlučio kako ipak treba biti uhićen pod optužbom za širenje "lažnih vijesti" o ruskoj vojsci.

Nekoliko dana ranije, 10. travnja, ruske su vlasti dodale zatvorenog novinara Igora Kuznjecova na listu "ekstremista i terorista". Kuznjecov je dopisnik portala RusNews, a u pritvoru je od rujna 2021. i trenutačno služi šestogodišnju zatvorsku kaznu pod optužbom da je poticao na masovne nerede na Telegramu.

Skoro istodobno je sud u gradu Kazanju produljio do 5. lipnja pritvor Alsu Kurmaševoj, novinarki Radija Slobodna Europa/Radio Liberty (RSE/RL) i pritom odbacio njezin zahtjev da bude premještena u kućni pritvor jer je bolesna, a smještena je u ćeliji veličine pet četvornih metara s još dvije zatvorenice.

Alsu Kurmaševa je rusko-američka novinarka i živi u Pragu, a uhićena je 18. listopada prošle godine, kada je došla u posjet majci, pod optužbom da se nije registrirala kao "strani agent". Osim toga, tereti se i da je širila dezinformacije o ruskoj vojsci za što joj prijeti zatvorska kazna do 15 godina. Na njezino hitno puštanje na slobodu pozvali su i iz organizacija Odbor za zaštitu novinara (CPJ), Front Line Defenders i Amnesty International, ali Rusi je odbijaju osloboditi.

Žrtva režima je i Vladislav Jesipenko, suradnik Crimea.Realities, reporterskog projekta Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Europa. On je zatvoren na Krimu koji je 2014. anektirala Rusija. Trenutačno služi petogodišnju kaznu zbog lažnih optužbi za posjedovanje eksploziva.

Pod udarom Putinova režima su čak i novinari koji su u egzilu. Ruska je policija 12. travnja izvršila pretres nekadašnjeg stana u Moskvi prognane novinarke Zaline Maršenkulove, koja trenutačno živi u Njemačkoj, pod optužbom da "opravdava terorizam". U stvarnosti, ona vodi Telegram kanal "Ženska vlast" koji pokriva feminizam i ženska prava te ima više od 18.000 pratitelja, a na udaru je jer ruski režim ne podnosi feminističke aktivnosti.

Rusko Ministarstvo pravosuđa nedavno je označilo dvojicu prognanih novinara, Ilju Barabanova i Ivana Filipova, kao "strane agente". Barabanov je ruski dopisnik BBC-ja i u svojem je radu pokrivao rusku invaziju na Ukrajinu i operacije ruske plaćeničke grupe Wagner u Maliju. Filipov je autor Telegram kanala "Sve mirno na Zapadnom frontu", gdje analizira sadržaj Telegram kanala i blogova koji pripadaju pristalicama ruske invazije na Ukrajinu.

U progonu novinara ne zaostaje ni bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko. Samo iz redakcije Radija Slobodna Europa u tamošnjim kazamatima nalaze se Ihor Loik (15-godišnja kazna) i Andrej Kuznečik (šest godina).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 06:30