PUTINOVA MEDIJSKA OFENZIVA NA BALKAN Ruski tajkun u Srbiju investira milijune, gradi medijsko carstvo da bi se prenosile samo vijesti kakve Moskva želi

Rusija sprema medijsku ofenzivu na Balkan, posebno na Srbiju koju, prema strateškom planu, želi izmaknuti iz bruxelleskog zagrljaja - dok još može.

Prema pisanju nekih beogradskih novina, ruski medijski oligarh Konstantin Malofejev namjerava u Srbiji otvoriti jedan TV kanal, osnovati dvije novine i marketinške agencije koje bi emitirale “rusku stranu priče”, a u to bi se uložilo čak 11 milijuna dolara.

Rogozinov posjet

Kako su u naletu i proruske stranke (izbori su u travnju), koje se zalažu za odustajanje od europskog puta te približavanje Rusiji i njezinim vojnim, ekonomskim i političkim asocijacijama, predviđa se kako bi se neke od tih stranaka - poput Šešeljeve Radikalne stranke, Demokratske stranke Srbije Sande Rašković-Ivić te radikalno desnog pokreta Dveri - mogle ponovno naći u skupštinskim klupama. I potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin tijekom nedavnog se posjeta Beogradu, uz sastanke s Aleksandrom Vučićem i Tomislavom Nikolićem, srdačno susreo i s Vojislavom Šešeljem, što je u službenim krugovima Srbije shvaćeno kao “ruska pljuska vlastima”, ali i poruka Moskve kakvu politiku od Beograda očekuju. Krajem godine su neki srpski mediji spominjali redatelja Nemanju Kusturicu kao direktora toga ruskog medijskog carstva u Srbiji, ali je on to ironizirao, iako je u prosincu na banketu u povodu desete obljetnice TV postaje Russia Today (RT) sjedio za stolom s Vladimirom Putinom.

Snaga ruskog oružja

Kusturica je rekao da je RT obrazac za to kakva televizija mora biti, za razliku od BBC-ja i CNN-a koji su jednostrani, te kako je snaga RT-a istovjetna snazi ruskog oružja. Između ostalog, pozvao je Putina da osnuje baze na Balkanu pa čak, za početak, ponudio i svoje dvorište za razmještanje ruskih raketa. Taj bliski susret s Putinom samo je pojačao priče o Kusturičinu angažmanu u novom ruskom medijsko-propagandnom proboju u Srbiji.

Srpski povjesničar Milivoj Bešlin nedavno je izjavio da je ruska propaganda u Srbiji u velikoj ekspanziji, da većina vodećih srpskih medija ima izrazito proputinovsku i antizapadnu orijentaciju te da nije bez vraga što je Rusija svoj obavještajni centar premjestila iz Sofije u Beograd i tamo otvorila filijalu ruskog Instituta za strateška istraživanja.

Regionalni okvir

Kako pišu beogradski mediji, ruski balkanski program bio bi uglavnom usmjeren na Srbiju, Crnu Goru i BiH te osmišljen poput TV postaje N1 iza koje stoji CNN. Tako se Rusija otvara prema trenutačno jedinom prostoru u Europi koji je izvan EU te na kojem još može imati utjecaj. Kako Rusija u Europi ima sve manje saveznika, Srbija joj je idealni partner, pogotovo što dobar dio tamošnje javnosti zagovara okretanje Rusiji, a i sadašnja vlast, prema primjedbama i iz Moskve, sjedi na dvije stolice pa je premijer Vučić zadužen na Europu, a predsjednik Tomislav Nikolić tendira Kremlju.

Rusija je u posljednje vrijeme uložila dosta sredstava u medije na stranim jezicima, a iza svega stoji prokremaljski oligarh Malofejev, osnivač investicijskog fonda Marshall Capital te Cargrad TV-a koji se zasad emitira putem YouTubea. Njihovi videoprilozi dugi su od tri do 15 minuta, a glavne rubrike su: “Ukrajina-Novorusija”, “Pravoslavlje”, “Politika”, “Ekonomija”, “Društvo”, “Balkan” i “Bliski istok”.

Prihvatljiv rakurs

Konstantin Malofejev rekao je da će njegov “informativni program biti na pravoslavnim principima”, odnosno kako bi se informacija podredila potrebama pravoslavnog čovjeka. - Nama nije bitna objektivnost, nego da svaku informaciju damo iz rakursa koji je jasan i prihvatljiv pravoslavcima - objasnio je jedan suradnik Cargrada. Malofejevu je uzor američki Fox News.

Pomoć od Foxa

Da Malofejev misli ozbiljno, pokazuje to što je kao glavnog operativca angažirao Jacka Hanicka, dvostrukog dobitnika Emmyja i bivšeg producenta informativnog programa Foxa koji je na toj američkoj TV postaji radio 15 godina. Kako pišu ruske novine, Malofejev je, navodno, bogatstvo stekao i na osnovi kredita od 225 milijuna dolara koji je 2007. godine dobio za razvoj mljekarstva, ali je uskoro proglasio bankrot mliječnog carstva, no novac nije vratio. S bankom se nedavno uspio nagoditi pa je odustala od potraživanja.

Svi ovi projekti ne trebaju pretjerano čuditi budući da je Rusija tijekom pobune u Donbasu, iza koje je aktivno stajala, snažno koristila upravo informativni rat za ostvarivanje svojih ciljeva - i uspjela je. Takav je model ratovanja, koji se naziva hibridnim ratom, u zametku korišten već u ratu s Gruzijom u ljeto 2008. godine. Da je riječ o velikoj opasnosti, dovoljno je samo napomenuti da su prošli tjedan u sjedištu NATO-a razgovarali o modelima suprotstavljanja toj ruskoj aktivnosti.