Već tradicionalna vojna parada povodom Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi ove godine dobila je potpuno novo značenje - dok ruske snage nastavljaju invaziju na Ukrajinu, ranije ovoga tjedna nad ruskom prijestolnicom već su protutnjali borbeni zrakoplovi - bila je to samo proba, a u međuvremenu se intenziviraju i nagađanja o sljedećem potezu predsjednika Vladimira Putina.
Deveti svibanj jedan je od najvažnijih praznika u ruskom kalendaru, a u ponedjeljak će diljem zemlje biti organizirane vojne povorke u znak sjećanja na sovjetsku pobjedu nad nacističkom Njemačkom 1945. Zastave se već vijore s gotovo svake zgrade, a prozori su ukrašeni zlatnim zvijezdama. No ove godine sve će biti drugačije - jer Rusija je opet u ratu - ovaj put sa svojim susjedom.
Putin se možda ponadao da će godišnjicu moći iskoristiti kako bi ruskom narodu ponosno objavio pobjedu u Ukrajini. No, s obzirom da mu invazija baš i ne ide po planu, on tek treba ostvariti svoj nedavno izrečeni cilj da zauzme barem regiju Donbas, piše BBC-jeva dopisnica iz Moskve Jenny Hill.
- Svi očekuju da će se nešto dogoditi 9. svibnja - i Putinovi neprijatelji i njegovi pristaše. A upravo ta očekivanja stvorila su vakuum koji sad treba popuniti. Ako se to ne dogodi, Putin će politički izgubiti - smatra politički stručnjak Abas Galjamov, koji je nekoć pisao govore za ruskog predsjednika.
Iz Kremlja su u međuvremenu rekli kako je potpuna besmislica informacija da bi ruski predsjednik u ponedjeljak mogao objaviti rat Ukrajini - ili čak Zapadu - i mobilizirati rezerviste ili čak civile kako bi popunio redove u svojoj iscrpljenoj i već pomalo demoraliziranoj vojsci.
No, mnogi stručnjaci misle da će Putin, u najmanju ruku, sve teritorijalne dobitke u istočnoj Ukrajini u ponedjeljak prezentirati kao pobjedu vrijednu slavlja. Iako je malo vjerojatno da to znači kraj rata. Galjamov pak za BBC predviđa da će ruski predsjednik Ukrajini postaviti ultimatum - ili dođite za pregovarački stol ili se borite i suočite s prijetnjom taktičkog nuklearnog oružja.
- Jedini način na koji Putin sad može pobijediti - jer sigurno će izgubiti ako ovako nastavi - jest stvaranje dojma o sebi kao apsolutno ludom tipu. On želi da se zapadni lideri i svjetska javnost uplaše, da počnu zvati Volodimira Zelenskog i kažu mu: 'Dosta je sad, ajmo ovo prekinuti. Odi za pregovarački stol i pristani na barem neke od zahtjeva koje Rusija postavlja. Jer mi smo spremni pomoći vam, ali nismo spremni umrijeti zbog vas' - rekao je Abas Galjamov. Dodaje i kako mu se čini da Putin duboko žali zbog invazije iz koje sad pokušava pronaći izlaz, a da pritom ne ispadne slabić.
No, što misle predsjednikovi ljudi? Istraživanja javnoga mnijenja pokazuju da on ima podršku većine, ali koliko je uopće moguće vjerovati anketama u zemlji koja je kriminalizirala izražavanje bilo čega osim službenoga narativa - a isti propagira da je "specijalna vojna operacija" Vladimira Putina častan i nužan čin te - obrana.
Naravno, postoji i protivljenje ruskoj invaziji, ali njega je jako teško kvantificirati. Ulične demonstracije u prvim tjednima rata sad su se svele tek na povremene, pojedinačne prosvjede. Što niti ne čudi, jer privedeno je više od 15.000 prosvjednika.
Nedavni požari na mjestima od vojnoga ili taktičkoga značaja u Rusiji potaknuli su nagađanja o domaćim sabotažama, no za to nema uvjerljivih dokaza - osim toga, požari su ondje česti, uglavnom zbog starih ili oronulih zgrada i infrastrukture.
Činjenica jest kako Putin čvrsto vjeruje u to da njegove trupe dolaze u pomoć ruskom govornom stanovništvu u istočnoj Ukrajini, koje je ugroženo od strane "ubojitog režima" u Kijevu. Ruski predsjednik u domovini je stvorio paralelnu stvarnost u kojoj je Rusija i branitelj i žrtva, a agresori su Ukrajina i Zapad. Državna televizija uoči Dana pobjede još je dodatno pojačala svoju antizapadnu propagandu. Voditelji sve agresivnije kritiziraju Ameriku i Europu jer šalju oružje Ukrajini te krive Zapad za provociranje i prizivanje "Trećeg svjetskog rata".
Huškanje protiv Zapada vidljivo je i na besplatnim izložbama o NATO-u koje su tijekom travnja organizirane u više od 20 ruskih gradova. Tako je, primjerice, na izložbi u Moskvi vodič studentima objašnjavao kako se britanske protutenkovske rakete "upravo sad koriste protiv ruskih vojnika". Sve je popraćeno i audiozapisom pa posjetitelji imaju i osjećaj da im iznad glava lete ratni zrakoplovi.
- NATO je jedan od najagresivnijih saveza u svijetu koji bez imalo oklijevanja koristi silu ne bi li ostvario vlastite interese - može se, između ostaloga, čuti na spomenutim izložbama.
Vladimir Putin svoj rat u Ukrajini također nastoji prikazati kao nužnu "denacifikaciju" Ukrajine. Vladu u Kijevu opisuje kao neonacističku, a njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je izazvao bijes međunarodne zajednice kad je ustvrdio kako je i Adolf Hitler bio židovskoga podrijetla.
Zbog svega navedenoga je 9. svibnja tako važan datum za ruskog predsjednika. To je, piše BBC, prilika da se iskoristi dugo i bolno sjećanje Rusije na žrtvu koju je njezin narod podnio u borbi protiv nacističke Njemačke. Putin vješto iskorištava prošlost kako bi legitimizirao svoju sadašnjost.