Na istoku ništa novo. Putin, Putin i nadalje Putin, još najmanje (ako sve bude u redu) 16 godina, uz dosadašnjih 20 godina u sedlu.
Naime, ustavne promjene koje su omogućile Vladimiru Putinu tzv. “nulovanje” predsjedničkih mandata (ruski termin za to je “obnulenije”), odnosno brisanje njegovih dosadašnjih četiri mandata (ovaj četvrti je u toku i traje do 2024. godine) te s novim ustavom sve počinje ispočetka, kao da prethodnih 20 godina vlasti nije ni bilo.
Ako Putin izdrži do kraja, recimo čak će i djeca onih koji su se rodili na početku njegovog prvog mandata biti punoljetna 2036. godine, kada bi možda mogla završiti Putinova era, ako ne bude novih ustavnih promjena.
Dakle, nakon raznih varijanti spašavanja predsjednika Putina, odabrana je ona najbanalnija - on ostaje na tronu i ponovno će se kandidirati na izborima, još najmanje dva puta po šest godina. Jedno vrijeme se razmatralo da se Bjelorusija i Rusija ujedine kako bi Putin postao predsjednik “nove tvorevine”, pa onda da bude premijer s istim ovlastima kakve ima kao predsjednik, pa da mu se nađe neka nadrifunkcija s koje će arbitrirati, da bi se onda presjeklo i odlučilo ono bez puno kompliciranja - sve po starom po novom ustavu.
Rezultat je očekivan - manje od 80 posto bilo je “za” (oko 78 posto), a nešto više od 20 posto “protiv”, uz izlaznost od 65 posto, s tim da ruski neovisni analitičari i oporbenjaci (Dmitrij Gudkov) tvrde da je Moskva okrenula leđa Putinu, mada službeni pokazatelji govore da je u glavnom gradu, koji je tradicionalno najskeptičniji prema Putinu, oko 65 posto bilo za “vječnog Putina”.
Na dan glasovanja nekoliko prosvjednika je na Crvenom trgu svojim tijelima ispisalo 2036. (godinu do koje će Putin biti na vlasti), policija ih je privela, ali nakon nekog vremena i pustila. Najvjernija Putinu je Kadirovljeva Čečenija s podrškom većom od 98 posto! Ruski politolog Sergej Medvedev kazao je švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung kako je glasovanje na referendumu za ustav - rusko opraštanje od budućnosti te da je vlast zainteresirana za samu sebe.
U Kremlju su vrlo zadovoljni “trijumfalnim uspjehom Putina” te potvrdom povjerenja koje mu iskazuju Rusi. Kremlju je bilo važna velika izlaznost, a ruski mediji govore o najvećem broju glasačkih mjesta ikada, koja su bila blizu supermarketa, čak u autobusima. A na dan glasovanja, sve obitelji s djecom dobile su dodatak od oko 130 eura. Pred referendum Putin je održao i vojnu paradu povodom 75. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu, događaja na kojem on temelji svoju politiku ruske globalne važnosti, veličine i nepobjedivosti, odnosno nepokorenosti. Upravo pred novim spomenikom u čast te pobjede Putin je pozvao Ruse na referendum na kojem će glasovati za svoju djecu i suverenu zemlju koja će im omogućiti socijalnu sigurnost, obrazovanje i zdravstvo te sretan život, “za zemlju koju ćemo predati našoj djeci i unucima”.
Referendum je trebao biti u travnju, ali je zbog korone odgođen. Putinu se svakako žurilo. Naime, njegova popularnost tijekom korone je počela opadati. Rusija je jedna od najgore pogođenih zemlje pandemijom (do sada preko 650 tisuća zaraženih), a pred vratima je recesija koja će prema nekim predviđanjima donijeti oko deset milijuna nezaposlenih, velike rupe u proračunu zbog pada cijene nafte, bankrot na tisuće poduzeća, stoga mu je trebalo ovo “uzemljenje” koje njemu, političkoj, poslovnoj i medijskoj prokremaljskoj eliti garantira, kako oni misle, lagodni nastavak vladanja.
Iako izvanparlamentarna oporba (Aleksej Navaljni) govori o puno primjera falsificiranja i nelegitimnosti, predstavnik njemačkog desnoradikalnog pokreta AfD-a, Stephen Keuter, koji je bio promatrač, pohvalio je organizaciju referenduma koja je “bolja nego u Njemačkoj”. Delegacija AfD-a je bila na Krimu na službenom putu, a onda je Der Spiegel otkrio da im je put ipak platio Ured za međunarodne odnose ruske Dume, a njemački mediji “uhvatili” su Keutera da se slika s fotografijom Adolfa Hitlera i ima antisemitske izjave. Osim toga, neovisni ruski mediji kažu kako je promatrač na izborima bio i predstavnik desnoradikalne talijanske Lege Paolo Grimoldi te urednik ultrakonzervativne švedske novine Nya Tide Vavra Suk, kao i predstavnik nacionalističke i antieuropske stranke Bugarskog uskrsnuća Ljubomir Gančev, kao i mlada Vučićeva uzdanica Draginja Vlk.
Zanimljivo je da je cijelo vrijeme, svih ovih godina, stvaran dojam da Putin neće ponovno, kao 2012. godine, kada mu je Dmitrij Medvedev, čuvao četiri godine mjesto predsjednika, opet na to. No, mahnuo je rukom i pregazio sve što je govorio, kao i legitimnost i legalnost svoje pozicije, koja sada već sliči na manevre opstanka na vlasti kakve poduzimaju srednjoazijski despoti. Zato je Kremlju trebalo da odgovornost prebace na narod. Pa, vi ste to tražili, imali se priliku izjasniti se, reći će Rusima iz citadele ruske državne i političke moći, ako počnu negodovati, a i pred Zapadom, na čije primjedbe se više ni ne obaziru, imaju opravdanje - referendum je najdemokratskiji oblik izjašnjavanja, što hoćete. I tako, ruska državotvorna tradicija velikih vođa, od kneževa i careva preko generalnih partijskih tajnika do demokratskih predsjednika se nastavlja. To je jednostavno tako.
Putinu su pojačane ovlasti, ali i to da ne može krivično odgovarati ni kada jednom (ako) ne bude više predsjednik. Isto tako, dosadašnji paradržavni institut Državnog vijeća koje okuplja sve važne ministre te šefove policiju, obavještajnih zajednica i vojsku a na čijem je čelu Putin, dobiva ustavne okvire. Osim potvrđivanja Putina kao nedodirljivog i vječnog vladara, Rusi su izglasali i neke druge stvari koje Rusiju potvrđuju kao konzervativnu zemlji vjernu “tradicionalnim vrijednostima” te jačanju suvereniteta Rusije.
Brak se definira - “samo između žene i muškarca”, ruski jezik se definira kao “jezik državotvornog narod”, ima mjesta i za Boga, ali i to da se ne smije “umanjivati uloga naroda u obrani domovine”, bivši predsjednici postaju doživotni senatori, a Duma izabire premijera i vladu, ali predsjednik ima pravo raspustiti parlament ako iz trećeg pokušaja ne izaberu vladu. Isto tako, Vrhovni sud može odbiti ispunjenje odluke Međunarodnih sudova koja se tiču Rusije, što znači da Rusija može odbiti, recimo odluku suda u Haagu da je oštećenima u slučaju Jukosa Rusija dužna isplatiti 50 milijardi dolara.
No, Putin se sada opet može posvetiti građenju svog imidža te se pozicionirati na međunarodnoj globalnoj sceni. On će se sada posvetiti organiziranju neke vrste nove “Jalte”, odnosno predlaže sastanak svih šefova država stalnih članica Vijeće sigurnosti UN-a, kao neko novo prekrajanje posthladnoratovskog svijeta te konačno potvrđivanje Rusije kao najvažnijeg međunarodnog čimbenika.
Inicijativa je zanimljiva jer time bi zapravo doveo u pitanje i funkcioniranje G7, kao trenutno onih koji “kroje i bistre” svjetsku politiku, jer na tom sastanku ne bi bilo važnih međunarodnih igrača poput Njemačke i Japana.
Putin je odahnuo. Nije ostavio sve u zadnji čas. Rusi su sada na čisto koga će i do kada imati na vlasti. Koliko su zadovoljni vidjet će se. No, Kremlj se smirio. Mirni su sada do Putinovog 84. rođendana, a nakon toga će vidjeti. Imaju još punih 16 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....