U
Ž
I
V
O
Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je na sastanku ruskog debatnog kluba Valdaj u crnomorskom odmaralištu Soči govor u kojem se osvrnuo na brojna aktualna pitanja, posebno vezano za rat u Ukrajini i ulogu Zapada u ruskoj invaziji na Ukrajinu, što u Moskvi i nakon 19 mjeseci nazivaju ‘specijalnom vojnom operacijom‘.
Putin je ustvrdio da je Ukrajina izgubila više od 90.000 vojnika od početka svoje protuofenzive početkom lipnja. Također je rekao da je Kijev izgubio 557 tenkova i približno 1900 oklopnih vozila, ne pružajući nikakve dokaze za svoje tvrdnje.
On je ponovo naglasio kako je siguran da će Rusija postići svoje ciljeve u Ukrajini te rekao da je njezina misija "denacificirati" tu zemlju, prenosi britanski The Guardian. Ruski predsjednik i dalje tvrdi da je njegov rat protiv Ukrajine ‘specijalna vojna operacija‘ usmjerena na borbu protiv nacista u Ukrajini. "(U Ukrajini) Branimo svoju tradiciju, našu kulturu i naš narod" te ponovio tvrdnju da je rat u Ukrajini započeo Kijev uz potporu Zapada
U svom je godišnjem obraćanju ruski vođa ocijenio da Europa stavlja Rusiju iza nove ‘Željezne zavjese‘, a da se sama Rusija ne zatvara od Europe. Ruski čelnik kaže da su zapadne sankcije Moskvi zbog Ukrajine naštetile europskom gospodarstvu, dok su gospodarstva SAD-a i Azije postala konkurentnija. "Što se tiče Europe, situacija je teža jer ako u SAD-u svjedočimo gospodarskom rastu... situacija u Europi je puno gora".
‘Tko ste vi? Otkud vam pravo?‘
Putin je rekao i kako očekuje da će SAD nastaviti pružati financijsku pomoć Ukrajini unatoč domaćoj političkoj krizi. "Na kraju će vjerojatno pronaći novac, tiskat će novac", rekao je on. Kako je kazao, i Europa može nastaviti podupirati Ukrajinu, ali samo "pod cijenu da se njezino gospodarstvo i životi građana europskih zemalja dodatno pogoršavaju".
Ustvrdio je također da Sjedinjene Američke Države nastoje diljem svijeta nametnuti svoju hegemoniju u raspadanju te da rat u Ukrajini pokazuje koliko je Zapad izgubio doticaj sa stvarnošću. "Mi nismo započeli takozvani rat u Ukrajini. Baš suprotno, mi ga pokušavamo završiti", rekao je Putin. Rat je uzrokovao Zapad zato što se SAD ponašao kao "hegemon" koji sebe smatra jedinim arbitrom istine na planetu, rekao je šef Kremlja dodajući da je Rusija morala uzvratiti.
Putin je optužio SAD da arogantno nalaže drugim zemljama kako da se ponašaju. "Sve vrijeme slušamo ‘Vi morate‘, ‘Vi trebate‘, ‘Ozbiljno vas upozoravamo!‘. Tko ste vi uopće? Koje pravo imate da bilo koga upozoravate? Možda je vrijeme da se otarasite svoje bahatosti, da se prestanete tako ponašati prema svijetu", poručio je Washingtonu.
Putin kaže da Rusija sve civilizacije vidi kao jednake te da je spreman za "konstruktivnu suradnju" dok Zapad, zaboravivši značenje kompromisa, svaku zemlju koja mu se suprotstavila smatra neprijateljem. Naveo je Kinu, Indiju i arapske države kao primjere. Ruski predsjednik je rekao da su zapadni vođe izgubili "osjećaj za stvarnost" zbog nečega što je nazvao "kolonijalnim mišljenjem" Washingtona. Doveo je u pitanje pravo Sjedinjenih Država da drže prodike bilo kojoj drugoj zemlji.
O ratu u Ukrajini je rekao i da "postoji neprestano povećanje vojnog i političkog pritiska (sa Zapada)". "Moramo odgovoriti. Mnogo puta sam rekao da nismo mi ti koji su započeli rat u Ukrajini. Baš suprotno, mi ga pokušavamo završiti", ustvrdio je.
Govoreći o sukobu sa Zapadom, rekao je da su "pridržavanje blokovskog pristupa (i) želja da se svijet odvuče u situaciju trajnog sukoba između ‘nas‘ i ‘njih‘ zlobna ostavština 20. stoljeća". "To je proizvod zapadne političke kulture. Zapad uvijek treba neprijatelja", dodao je.
Ne isključuje nuklearna testiranja nakon više od 30 godina
Ustvrdio je da će Rusija biti spremna na konstruktivnu suradnju s onima koji traže mir i prosperitet te kako je uvjeren da će se uspostaviti multipolarni svijet ti da je svijet budućnosti svijet kolektivnih odluka. Misija Rusije je "izgraditi novi svijet", poručio je ruski predsjednik koji je, osuđujući zapadnu "hegemoniju", stavio i ruski napad na Ukrajinu u tu perspektivu, a ne u perspektivu "teritorijalnog sukoba".
Također je kazao je da je Rusija uspješno testirala novu snažnu stratešku krstareću raketu na nuklearni pogon Burevestnik (Burevjesnik), koja može nositi i nuklearnu bojevu glavu, te nije isključio mogućnost da bi zemlja mogla izvesti testiranja oružja koja bi uključivala nuklearne eksplozije, po prvi put u više od tri desetljeća. Rusija, naime, nije provela pokus koji uključuje nuklearnu eksploziju od 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog Saveza, ali Putin sada odbija isključiti mogućnost nastavka takvog testiranja.
Putin je početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. više puta podsjetio svijet na nuklearni potencijal Rusije, a u četvrtak je ponovio da nitko pri zdravoj pameti ne bi upotrijebio nuklearno oružje protiv Rusije. Podsjetio je da Sjedinjene Države nisu ratificirale sporazum kojim se zabranjuju nuklearni pokusi, za razliku od Rusije, koja ga je i potpisala i ratificirala. Kazao je kako bi, teoretski bilo moguće da Duma opozove ratifikaciju.
Vojni analitičari smatraju da bi nastavak nuklearnih testiranja Rusije ili Sjedinjenih Država ili obiju zemalja značio duboku destabilizaciju u trenutku kada su napetosti između dviju zemalja veće nego ikada prije u proteklih 60 godina. Ruski predsjednik kazao je i da nema potrebe da Rusija mijenja svoju doktrinu o stvarnoj upotrebi nuklearnog oružja, sukladno kojoj ga smije koristiti kao odgovor na nuklearni udar protiv Rusije ili u slučaju ugroze sigurnosti države.
Odgovarajući na pitanje ruskog analitičara Sergeja Karaganova, koji se zalaže za izmjenu doktrine te je spomenuo i mogućnost nuklearnih napada na europske zemlje, Putin je kazao: "Jednostavno ne vidim potrebu za tim".