Ključni događaji dana
- Pismo-bomba stigla u veleposlanstvo SAD-a u Madridu
- Ukrajina tvrdi da se Rusija povukla iz gradova preko puta Hersona
- Lavrov: Nije moguće razgovarati o kontroli nuklearnog naoružanja dok traje rat
- Šest milijuna ljudi bez struje, oštećeno 40% energetske infrastrukture
- Rusija osudila njemački parlament jer je proglasio gladomor genocidom
- Pentagon: ‘Kreće proizvodnja 6 moćnih PZO sustava za Ukrajinu‘
Otkriveni prvotni ruski planovi za invaziju: Ukrajina pada u 10 dana, aneksija do kraja kolovoza
Britanski trust mozgova Royal United Services Institute (RUSI) dočepao se dokumenata koji navodno nose potpis predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i u kojima stoji da je Rusija Ukrajinu planirala pokoriti u 10 dana te je aneksirati do kolovoza 2022. godine.
Prema spomenutim dokumentima, samo je mali broj ruskih dužnosnika znao za sve detalje tih planova. U njima piše da zamjenici pojedinih ogranaka ruske vojske nisu znali da se sprema invazija Ukrajine te da su za nju doznali tek nekoliko dana prije nego što je počela. Pojedine su jedinice za invaziju doznale tek nekoliko sati prije njezina početka.
Rusija je planirala zauzeti ukrajinske trafostanice, zračne luke, vodovod, središnju banku i parlament, a ruske specijalne postrojbe trebale su ubiti ukrajinske čelnike. RUSI kaže da je Rusija naočigled očekivala da će članovi ukrajinske vlade ili pobjeći iz zemlje ili biti uhvaćeni.
Ukrajinski obavještajci vjeruju da je Rusija planirala koristiti bjeloruske zračne snage kako bi zauzela nuklearne elektrane Rivne i Hmeljnicki. Spomenuti su dokumenti sadržavali i upute za zauzimanje ukrajinskih nuklearnih elektrana te kontroliranje ukrajinske energetske mreže. Rusija je navodno Europu htjela ucjenjivati rizikom od radijacije.
RUSI kaže da je Rusija invaziju htjela započeti brojnim zračnim i raketnim napadima na ukrajinske vojne mete. U dokumentima je stajalo da Rusija ne planira uništavati ukrajinsku infrastrukturu jer joj je ona bila važna za okupiranje zemlje.
Ruski protuobavještajci sastavili su popis Ukrajinaca koje je podijeljen u četiri kategorije: osobe koje treba ubiti, osobe koje treba zastrašiti, osobe koje treba potaknuti na suradnju i osobe koje su spremne surađivati. RUSI kažu da su Rusi sve Ukrajince planirali popisati i klasificirati, a taj je proces trebao izgledati poput popisa stanovništva.
Rusija je planirala lokalne i regionalne vlasti natjerati na suradnju, a ruski su obavještajci trebali pohapsiti ukrajinske dužnosnike. Konačno, Rusija je u Ukrajinu planirala dopremiti nastavnike i dužnosnike koji su potom trebali započeti projekt "reedukacije" Ukrajinaca.
Rusija Ukrajinu raketira projektilima koji mogu nositi nuklearne bojeve glave
Ukrajinska je vojska rekla da Rusija Ukrajinu raketira projektilima koji mogu nositi nuklearne bojeve glave, ali da ih oprema neeksplozivnima, piše BBC.
Ukrajinci tvrde da su dvije oblasti na zapadu zemlje pronašli ostati sovjetski krstarećih raketa X-55SM - raketa koje su dizajnirane da nose nuklearne bojeve glave.
Ukrajinski vojni dužnosnik Mikola Daniluk rekao je da su ih Rusi upotrijebili kako bi natjerali Ukrajince da troše sustave za protuzračnu obranu.
Dužnosnik je dodao da u raketama nisu detektirane abnormalne razine radijacije.
Ukrajinski vojni stručnjaci kažu da je moguće da je Rusija u napadima na ukrajinsku infrastrukturu potrošila velike količine svojih raketnih zaliha.
Ukrajinci kažu da se Moskva okrenula tupim projektilima koji su svejedno destruktivni. Britanski su obavještajci došli do sličnih zaključaka.
Kuverte natopljene crvenom tekućinom poslane u ukrajinske diplomatske misije
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da su u tri ukrajinske diplomatske misije stigla prijeteća pisma, prenosi Sky News.
- U tim su se pismima nalazile simboličke prijetnje Ukrajini... sve su kuverte bile natopljene crvenom tekućinom - rekao je Kuleba.
- Ako nam napadaju ambasade, to znači da nas se boje, da nas pokušavaju zaustaviti - dodao je ukrajinski ministar.
Vijest o prijetećim pismima koja su primile ukrajinske diplomatske misije dolazi nakon što je šest pisama s eksplozivnim napravama poslano na šest adresa u Španjolskoj. Među njima su se našle i ukrajinska ambasada te tvornica granata koje Španjolska šalje Ukrajini.
Biden ne planira skori kontakt s Putinom, no spreman je razgovarati o miru
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da ne planira u skorije vrijeme kontaktirati Vladimira Putina, no da je u dogovoru sa saveznicima u NATO-u spreman razgovarati s ruskim predsjednikom ako on pokaže interes za okončanje rata u Ukrajini.
"Nemam neposrednih planova kontaktirati gospodina Putina", rekao je Biden na konferenciji za medije nakon razgovora s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom Bijeloj kući.
"Spreman sam razgovarati s gospodinom Putinom, ako doista postoji interes da se on odluči tražiti načine za okončanje rata. On to još nije učinio“, dodao je.
Biden i Macron su izrazili solidarnost s Ukrajinom i obećali da će zajednički raditi na svladavanju ekonomskih teškoća koje je donio rat.
Američki predsjednik se osvrnuo na zakon o inflaciji njegove vlade, kazavši kako postoje „izmjene“ koje Bijela kuća može učiniti kako bi se „bitno olakšalo europskim državama da sudjeluju ili budu samostalne“.
Sjedinjene Države i Francuska u četvrtak su najavile osnivanje zajedničke radne skupine Washingtona i Bruxellesa za rješavanje trgovinskih sporova u sektoru čiste energije, nastalih nedavno usvojenim zakonom o smanjenju inflacije.
Taj potez dolazi u trenutku dok Francuska pritišće Bijelu kuću da ublaži neke točke u nacrtu zakona o klimi koji pogoduju domaćoj proizvodnji i potencijalno ograničavaju trgovinu s vanjskim partnerima.
Biden je rekao da se neće opravdavati zbog promicanja američke proizvodnje temeljnih dobara, no dodao je da veliki zakoni često zahtijevaju izmjene kako bi se spriječile neželjene posljedice.
"Nastavit ćemo otvarati radna mjesta u proizvodnji u Americi, ali ne na štetu Europe", istaknuo je Biden.
Macron je rekao kako je važno da SAD i europski saveznici "resinhroniziraju" svoje pristupe.
“Francuska nije ovdje došla tražiti iznimke za svoje gospodarstvo. Došli smo reći kojie će posljedice taj zakon imati na nas", dodao je.
Biden je još u kolovozu potpisao 430 milijardi dolara ‘težak’ zakon koji predviđa državnu pomoć za privredne grane poput automobilske industrije.
Prema zakonu, za zelene industrije bi se izdvojilo 369 milijardi dolara, a EU strahuje da će europska poduzeća preusmjeriti nova ulaganja u SAD.
Scholz: ‘Njemačka ponuda da Poljskoj pošalje obrambeni sustav Patriot i dalje stoji‘
Njemačka ponuda da Poljskoj pošalje obrambeni sustav Patriot i dalje stoji, rekao je u četvrtak u Berlinu njemački kancelar Olaf Scholz.
„Naša ponuda Poljskoj i dalje je nepromijenjena. Spremni smo ojačati poljsku sigurnost stacioniranjem naših Patriota tamo“, rekao je Scholz, govoreći uz glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga.
Njemačka je to prvi put ponudila prošli tjedan, nakon incidenta u kojoj je projektil iz rata u Ukrajini pogodio poljski teritorij i ubio dvoje ljudi.
Varšava pak predlaže da se obrambeni sustav izravno pošalje u Ukrajinu. Drugi NATO saveznici nisu skloni tom potezu jer bi ga Rusija mogla tumačiti kao eskalaciju.
Kličko sugrađane upozorio da bi temperature u njihovim domovima mogle naglo pasti
Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Kijeva Vitalij Kličko sugrađane je u četvrtak upozorio da bi temperature u njihovim domovima u slučaju nestanka struje, uništenja energetske infrastrukture te potpunog nedostatka vode i grijanja mogle naglo pasti. "Moguće je da neće biti bitno drukčije od vanjskih", rekao je Kličko na sigurnosnom samitu u Kijevu.
Temperature u gradu posljednjih su dana znale iznositi i četiri stupnja Celzija ispod nule. Kličko je sugrađanima sugerirao da napuste grade te odu rodbini i prijateljima koji žive izvan grada. Grad je uspostavio 430 punktova za grijanje i punjenje mobitela, međutim kijevski je gradonačelnik rekao da to nije dovoljno za grad u kojem živi 3,5 milijuna ljudi. "Ne bi pomoglo ni da ih imamo 500. Čak bi i 5000 bilo premalo", dodao je Kličko.
Sky News javlja da je u Kijev stigao i poznati engleski istraživač te TV voditelj Bear Grylls. Grylls je na društvenim mrežama objavio fotografije sebe i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Grylls je rekao da mu je čast što je posjetio Kijev, a sa Zelenskim je popio toplo piće i popričao. Englez je rekao da je put u Kijev bio jedinstveno iskustvo te otkrio da je tamo snimio specijalnu TV emisiju o Ukrajini.
Deminirana pismo-bomba koja je poslana u američku ambasadu u Madridu
Španjolski su dužnosnici u četvrtak priopćili da su pirotehničari deminirali pismo-bombu koja ranije poslana u američku ambasadu u Madridu, piše Sky News.
Dužnosnici su rekli da je šest takvih naprava poslano na različite lokacije diljem Španjolske.
Jedan je radnik u ukrajinskoj ambasadi u Madridu u srijedu ozlijeđen nakon što je rukovao pismom koje je sadržavalo malu eksplozivnu napravu.
Njemački kancelar Olaf Scholz: ‘Ukrajinu ćemo podržavati dok ne pobijedi‘
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u srijedu na sigurnosnoj konferenciji u Berlinu da bi se Europa trebala vrata "mirovnom poretku" koji je vladao prije ruske invazije na Ukrajinu ako bi se predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin odrekao agresije prema svojim susjedima, piše The Guardian.
Scholz je na pitanje kako će se Njemačka ponašati prema Rusiji kada rat u Ukrajini završi odgovorio da se trenutno ne može govoriti o nikakvom partnerstvu poput onog kakvo su te dvije zemlje imale prije rata. "Rusija je narušila mirovni poredak koji je funkcionirao desetljećima te se vratila imperijalističkom pristupu kojim se vodila u 19., 18. i 17. stoljeću. To je neprihvatljivo", rekao je njemački kancelar.
Scholz je u Berlinu rekao i da će Njemačka Ukrajinu podržavati sve dok ne pobjedi u ratu protiv Rusije koji je krajem veljače započela Moskva. "Ukrajinu ćemo podržavati koliko je potrebno. Ekonomski, financijski, humanitarno, kroz rekonstrukciju uništene energetske infrastrukture te vojno", rekao je njemački kancelar te ustvrdio da Rusija neće i ne može pobijediti u ratu.
Francuska za osnivanje suda pred koji će se visokim ruskim dužnosnicima suditi za rat u Ukrajini
Francuska je postala prva velika država Zapada koja je javno podržala ideju o stvaranju posebnoga suda pred kojim će se visokim ruskim dužnosnicima, možda čak i predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, suditi za agresiju prema Ukrajini, javlja The Guardian.
Ministarstvo vanjskih poslova Francuske u srijedu je reklo da sa svojim europskim partnerima radi na takvom jednom prijedlogu. Izjava Ministarstva došla je nakon što su Europska unija i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom govora o Unijinim planovima za Ukrajinu podržala ideju o osnivanju suda.
Pred takav bi se sud potencijalno izveli svi oni koji su sudjelovali u agresiji, a koji su imali pravo i moć donošenja odluka. Takvih je pojedinaca malo, a među njima bi se potencijalno mogli naći predsjednik Rusije Vladimir Putin, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov te ministar obrane Sergej Šojgu.
Čak i kada bi bili osuđeni, makar i u odsutnosti, ta bi presuda zacementirala trenutne odnose Rusije i Zapada te bi gotovo sigurno onemogućila bilo kakve pregovore o prekidu vatre u Ukrajini.
Putin: Nove regije moramo integrirati u rusku stvarnost
Stanovnici novih regija moraju osjetiti dobrobiti povratka u Rusiju, s njima se mora raditi. Hitna zadaća je integracija novih teritorija Rusije u znanstveno i obrazovno okruženje, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku s mladim znanstvenicima u Centru Sirius u Sočiju, prenosi agencija RIA Novosti.
Istaknuo je da stanovnici u (ukrajinskim) regijama koje je Rusija anketirala "moraju urasti u rusku stvarnost".
- Potrebno je raditi s njima na način da ljudi osjete prednost pripajanja Rusiji. To su naši ljudi, pa naravno da ćemo učiniti sve da ih podržimo, rekao je.
Podsjetimo, Putin je 30. rujna potpisao dokumente o pristupanju četiri ukrajinske regije (Doneck, Lugansk, Zaporižja, Herson) teritoriju Rusije u kojima je održan referendum.
Rusija vratila Ukrajini 50 zarobljenika
Šef kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog poručio je da se dogodila još jedna velika razmjena zarobljenika između Ukarjine i Rusije.
Andrij Jermak poručio je da je oslobođeno 50 branitelja Ukrajine, uglavnom boraca iz Mariupolja i Azovstala te zarobljenici iz Olenivke.
Ukrajina potvrdila da Rusija ispaljuje projektile sposobne za nošenje nuklearnog oružja
Ukrajina je potvrdila da je pronašla fragmente projektila sposobnih za nošenje nuklearnog oružja s neispravnim bojevim glavama koje je ispalila Rusija.
Mikola Danljuk, predstavnik istraživačke jedinice ukrajinskih oružanih snaga, rekao je na briefingu da je njihova očita svrha bila odvratiti ukrajinsku protuzračnu obranu.
Fragmenti projektila pronađeni su u zapadnim regijama Lavov i Hmel. Identificirani su kao dijelovi projektila Kh-55, dizajniranih 70-tih primarno za nošenje nuklearnih bojevih glava i ispaljivanje iz bombardera.
Testiranjem fragmenata nisu otkrivene abnormalne razine radioaktivnosti, što sugerira da nije bilo kontakata s nuklearnim bojevim glavama.
Danljuk je rekao da svejedno mogu izazvati štetu prilikom udara zbog kinetičke energije i goriva.
Njegove riječi potvrđuju vojne obavještajne podatke koje su ranije iznijeli Amerikanci i Britanci.
Pismo-bomba stigla u veleposlanstvo SAD-a u Madridu
Američko veleposlanstvo u Madridu primilo je pismo slično pismima-bombama koja su jučer poslana ukrajinskom veleposlanstvu u Španjolskoj i drugim ustanovama u zemlji, tvrde lokalni mediji.
Jedan je radnik jučer zadobio lakše ozljede kada je pismo-bomba jučer eksplodirala u veleposlanstvu Ukrajine u Madridu, nakon čega je policija pokrenula istragu.
Rusko veleposlanstvo u Madridu osudilo je incidente, rekavši da "u potpunosti osuđuju svaku prijetnju ili teroristički napad, osobito one koji su usmjereni na diplomatske misije".
Ukrajina tvrdi da se Rusija povukla iz gradova preko puta Hersona
Ukrajinska vojska objavila je u četvrtak da je Rusija povukla određeni broj vojnika iz gradova na suprotnoj obali Dnjepra kod Hersona, što je prvo ukrajinsko izvješće o ruskom povlačenju s tog područja na jugu.
U priopćenju nije bilo drugih pojedinosti, te se ne spominje mogući prelazak ukrajinskih snaga preko rijeke Dnjepra. Ukrajinski dužnosnici također su naglasili da je Rusija intenzivirala granatiranje preko rijeke, ponovno oštetivši električnu mrežu u Hersonu gdje je počelo njezino obnavljanje gotovo tri tjedna nakon što je ruska vojska napustila grad.
Otkad je Rusija napustila Herson prošli mjesec, deveti mjesec svoje invazije Ukrajine, rijeka Dnjepar sada formira cijeli južni pojas bojišnice.
Rusija je već rekla civilima da napuste gradove unutar 15 kilometara od rijeke i povuku svoju civilnu upravu iz grada Nova Kahovka na obali rijeke. Ukrajinski dužnosnici prethodno su rekli da je Rusija povukla nešto artiljerije blizu rijeke na sigurnije pozicije nešto dalje, ali dosad nisu govorili o tome da ruske snage napuštaju gradove.
"Primjetno je smanjenje ruskih vojnika i vojne opreme u naselju Oleški", rekla je vojska, govoreći o gradu koji se nalazi preko puta Hersona, na drugoj strani preko Dnjepra, do kojeg je vodio razrušeni most.
"Neprijateljska vojska povukla se iz određenih naselja oblasti Herson i nestala u šumskim pojasima uzduž autoputa Oleški - Hola Pristan", rečeno je u kontekstu 25 kilometara dugačke ceste koja prolazi preko riječnih gradova razmještenih u šumskim predjelima na obali preko puta Hersona.
Rečeno je da je veći dio ruskih vojnika koje se može vidjeti u području nedavno mobilizirani rezervisti, što daje naslutiti da su najbolje utrenirani profesionalni vojnici već napustili područje.
Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ta izvješća.
Zračna uzbuna u Ukrajini
Oko 14.30 po lokalnom vremenu diljem Ukrajine oglasile su se sirene za zračnu uzbunu, koje upozoravaju građane da postoji mogućnost od ruskog raketnog napada. Zasad nema izvješća o napadima.
Michel pozvao Xija da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je kineske najviše dužnosnike da iskoriste svoj utjecaj na Rusiju kako bi se okončao rat u Ukrajini.
Michel je u četvrtak u Pekingu razgovarao s predsjednikom Xijem Jinpingom, a riječ je o prvom susretu u četiri oka između čelnika europske institucije i najviših kineskih dužnosnika od početka pandemije.
U razgovoru s novinarima, Michel je otkrio da su razgovarali tri sata, a puno vremena su potrošili pričajući o situaciji u Ukrajini.
Michel je rekao da je pozvao Xija da upotrijebi svoj utjecaj kao stalni član Vijeća sigurnosti UN-a kako bi uvjerio Rusiju da prihvati međunarodno pravo.
- Predsjdnik Xi mi je vrlo jasno dao do znanja da Kina Rusiju ne opskrbljuje s oružjem, rekao je Michel dodajući da je kineski čelnik također rekao da ruska nuklearna prijetnja nije prihvatljiva i nije odgovorna.
- Iskreno se nadam da će cijela međunarodna zajednica, uključujući Kinu, upotrijebiti sve moguće alate i instrumente kako bi uvjerili Kremlj i Rusiju da prekinu rat i poštuju suverenitet Ukrajine.
Sličnu poruku uputio je prošloga mjeseca kancelar Olaf Scholz Xiju, prilikom posjeta Pekingu.
Lavrov: Nije moguće razgovarati o kontroli nuklearnog naoružanja dok traje rat
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je također na današnjem briefingu poručio da je nemoguće razgovarati o kontroli nuklearnog naoružanja dok rat u Ukrajini traje, ustvrdivši da se ne smije ignorirati ‘uplitanje Zapada‘.
Podsjetimo, Rusija se povukla iz sporazuma Start o nuklearnom razoružanju koji su trebali početi u ponedjeljak.
- Kristalno je jasno da je danas nemoguće razgovarati o strateškoj stabilnosti ignorirajući sve što se događa u Ukrajini. Zbog toga je u Ukrajini deklariran cilj - da se porazi Rusija na bojnom polju, čak i uništi, a ne da se spasi demokracija u Ukrajini, rekao je Lavrov.
Ruski šef diplomacije ustvrdio je da bi Rusija u prošlosti razmatrala proširenje sporazuma Start koji bi uključivao hipersonično oružje i da je Kremlj spreman ići dalje od izjave iz lipnja 2021, koju je dao zajedno sa SAD-om, da se nuklearni rat ne može voditi i da je neprihvatljiv. Rekao je da je izjava mogla sadržavati rečenicu da bi "rat između nuklearnih sila bio neprihvatljiv".
Međutim, Lavrov dodaje da je ‘naivno‘ očekivati od SAD-a da će Rusija raspravljati o strateškim nuklearni pitanjima dok, kako je rekao, SAD pokušava uništiti Rusiju.
Kremlj: Planovi EU-a za uspostavu suda za ratne zločine su nelegitimni
Kremlj je u četvrtak osudio pozive Europske unije da se uspostavi sud za ratne zločine zbog postupaka Rusije u Ukrajini, rekavši da bi svako takvo tijelo bilo nelegitimno i neprihvatljivo za Moskvu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u srijedu da će EU pokušati uspostaviti specijalizirani sud, uz potporu Ujedinjenih naroda, da istraži i procesuira moguće ratne zločine koje su počinile ruske snage u Ukrajini.
"Što se tiče pokušaja uspostave neke vrste suda - oni neće imati legitimitet, nećemo to prihvatiti i osudit ćemo to", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u razgovoru s novinarima u četvrtak.
Šest milijuna ljudi bez struje, oštećeno 40% energetske infrastrukture
Oko šest milijuna ljudi u Ukrajini i dalje je bez struje na prvi službeni dan zime, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Rusija je od listopada gađala kritične infrastrukturne objekre u Ukrajini i u jednom trenutku je uslijed napada 10 milijuna ljudi ostalo bez električne energije te je prekinuta opskrba vodom.
Oko 40% ukrajinske elektroenergetske infrastrukture u Ukrajini još uvijek je oštećena, izvijestila je privatna energetska tvrtka DTEK.
Dodaju da su deseci djelatnika mreže poginuli ili ranjeni.
- Inženjeri elektrotehnike čine sve što je moguće i nemoguće kako bi stabilizirali situaciju u vezi s opskrbom, rekli su iz tvrtke DTEK, a prenosi AFP, dodajući da njihovi timovi danonoćno rade na sanaciji oštećenja infrastrukture.
Stoltenberg: Trebamo jak i spreman Bundeswehr
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u četvrtak na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji Njemačku da nastavi s jačanjem svojih oružanih snaga.
"Povijesna je odluka Njemačke da značajno poveća izdatke za obranu uz ulaganja u nove borbene zrakoplove, helikoptere, brodove i podmornice", rekao je Stoltenberg.
"Ovo je doista prekretnica koja odražava naše promijenjeno sigurnosno okruženje", dodao je, referirajući se na rusku agresiju protiv Ukrajine.
"Trebamo snažan i spreman Bundeswehr", zaključio je glavni tajnik NATO-a, naglasivši i važnost obrambene industrije u Njemačkoj.
Istaknuo je kako je to bitno za sigurnost Njemačke, Europe i za globalnu sigurnost.
Stoltenberg je pozvao i na nastavak i jačanje podrške Ukrajini.
"Ne bismo trebali podcijeniti Rusiju. Ruske rakete i bespilotne letjelice nastavljaju padati na ukrajinske gradove, civile i ključnu infrastrukturu, uzrokujući golemu ljudsku patnju dok dolazi zima", poručio je.
Stoltenberg je pozdravio njemačku financijsku, humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini, naglasivši da ona čini razliku na bojnom polju.
"Ne može biti trajnog mira ako agresor pobijedi, ako ugnjetavanje i autokracija prevladaju nad slobodom i demokracijom. Dakle, najbolji način da se podupre trajni mir je podržavanje Ukrajine", kazao je.
Opasna ovisnost o ruskom plinu također se mora uzeti u obzir u politici prema Kini, istaknuo je Stoltenberg.
"Mi ćemo, naravno, nastaviti trgovati i gospodarski surađivati s Kinom, ali moramo biti svjesni svoje ovisnosti, umanjiti našu ranjivost i upravljati rizicima", dodao je.
Pismo-bomba prošli tjedan upućeno španjolskom premijeru Sanchezu
Španjolske vlasti su u četvrtak objavile da je pismo-bomba, sa "sličnim" obilježjima kao jučerašnje koje je eksplodiralo u ukrajinskom veleposlanstvu u Madridu, bilo prošli tjedan naslovljeno na premijera Pedra Sancheza.
Ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju navodi da je "omotnica s pirotehničkim materijalom", naslovljena na "predsjednika vlade Pedra Sancheza" bila "detektirana i neutralizirana 24. studenoga" te da se za to pobrinulo osiguranje predsjednika vlade.
U srijedu je jedan zaposlenik ukrajinskog veleposlanstva u Madridu ozlijeđen u u eksploziji koja se dogodila dok je rukovao pismom.
Član osoblja pretrpio je lakše ozljede i sam je otišao u bolnicu.
Pismo-bomba je u srijedu navečer bilo poslano i španjolskoj tvrtki za proizvodnju oružja, između ostalog i lansirne raketne bacače koje donira Kijevu.
Španjolske sigurnosne snage pronašle su u četvrtak ujutro i treću eksplozivnu napravu skrivenu u pošti u zračnoj bazi u Torrejon de Ardozu kraj Madrida, a El Mundo, kako navodi Reuters, piše i o četvrtoj pošiljci koja je upućena ministarstvu obrane.
Nakon prvog incidenta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim ukrajinskim veleposlanstvima u inozemstvu da "hitno" pojačaju sigurnost i pozvao Španjolsku da pokrene istragu o napadu, rekao je glasnogovornik ministarstva.
Španjolski visoki sud otvorio je istragu o napadu kao mogućem slučaju terorizma, doznaje se iz pravosudnih izvora.
Lavrov: Spremni smo na mirovne pregovore; SAD i NATO su sudionici rata u Ukrajini
Kremlj je danas poručio da je ‘spreman slušati‘ ako netko želi voditi razgovore o ratu u Ukrajini, prenosi Sky News.
Razgovori su prekinuti prije nekoliko mjeseci, a u to vrijeme je Ukrajina napredovala na bojišnici i ostvarila brojne vojne uspjehe. Unatoč tomu, stručnjaci tvrde da je malo vjerojatno da će rat završiti na bojnom polju, nego da će to biti na pregovaračkom stolu.
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da su ukrajinske tvrdnje da Rusija želi razgovore kako bi dobila na vremenu za pregrupiranje i obnovu vojnih snaga ‘apsurdne‘.
Dodao je da bi Rusija bila voljna razgovarati ako se Zapad predomislio o isplativosti razgovora o sigurnosnim prijedlozima koje je Moskva iznijela u prosincu.
Na briefingu za novinare Lavrov je iznio da su SAD i NATO sudionici u ratu zbog potpore koju pružaju Kijevu. Podsjetio je da su opskrbljivali Ukrajinu oružjem i omogućavali joj vojnu obuku na svom teritoriju.
Rusija osudila njemački parlament jer je proglasio gladomor genocidom
Rusija je u četvrtak rekla da potez njemačkog parlamenta da prizna glad u Ukrajini 1932.-1933. kao sovjetski genocid predstavlja antirusku provokaciju i pokušaj Njemačke da izbijeli svoju nacističku prošlost.
Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag u srijedu je velikom većinom prihvatio rezoluciju kojom se "genocidom" proglašava gladomor ili holodomor u Ukrajini koji je prije 90 godina prouzročio Staljinov režim.
Tu je odluku pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Godine 1932. i 1933. oko 3,5 milijuna Ukrajinaca bili su žrtve gladomora ili pomora glađu koje je počinio Staljinov režim. Sav urod je seljacima bio oduzet u ime kolektivizacije zemlje.
Taj je pomor glađu uvršten "na popis neljudskih zločina što su ih počinili totalitarni sustavi koji su pobili milijune ljudi u Europi, napose u prvoj polovini 20. stoljeća", navodi se u njemačkoj rezoluciji.
Rusija je u četvrtak odbacila tvrdnju da se radi o genocidu i rekla da su i milijuni ljudi u drugim dijelovima Sovjetskog Saveza, uključujući Rusiju, također propatili.
Radi se o još jednom pokušaju "demonizacije Rusije", navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.
"Nijemci pokušavaju ponovno napisati svoju povijest" i umanjiti vlastitu krivnju za bezbrojne zločine koje je počinila nacistička Njemačka tijekom Drugog svjetskog rata, dodaje se.
Ministarstvo je optužilo njemački parlament da donošenjem deklaracije "oživljava fašističku ideologiju rasne mržnje i diskriminacije i pokušava se osloboditi odgovornosti za ratne zločine".
Nekoliko europskih zemalja, uključujući bivše sovjetske baltičke države, također priznaju gladomor kao genocid.
Za Ukrajince, gladomor čini središnji dio identiteta zemlje kao neovisne nacionalne države i dokaz povijesnih nepravdi koje su Ukrajincima nanijeli čelnici u Moskvi.
Njemački uvoznik plina pokrenuo arbitražni postupak protiv Gazproma
Njemački Uniper pokrenuo je arbitražni postupak protiv ruskog Gazproma, tvrdeći da je zbog njegovog nepoštivanja ugovornih obveza o isporuci plina nagomilao milijarde eura troškova.
Njemačka kompanija ističe da je bila prisiljena nabavljati plin iz drugih izvora, po višoj cijeni, kako bi ispunila obaveze prema klijentima, što joj je prouzočilo troškove od "minimalno 11,6 milijardi eura".
Ti će troškovi nastaviti rasti do kraja 2024., naglašavaju u priopćenju, objavljenom u srijedu.
Zato je Uniper u Švedskoj pokrenuo arbitražni postupak protiv Gazproma, uz primjenu švicarskih zakona, izjavio je u srijedu izvršni direktor njemačke kompanije Klaus-Dieter Maubach.
Arbitražu neće provoditi službeno tijelo, ističu u Uniperu, dodavši da bi dvije kompanije trebale dogovoriti sastanak s odvjetnicima, u neutralnom okruženju, po uzoru na neslužbene pregovore uobičajene među brojnim kompanijama.
Gazpromov odjel za izvoz opovrgnuo je kršenje ugovornih obaveza, osporivši legitimnost tvrdnji njemačke tvrtke.
"Gazprom Export potvrđuje da je Uniper pokrenuo arbitražni postupak. Trenutno proučavamo dostavljeno priopćenje o potraživanjima i zaštitit ćemo svoje interese u okviru zakona", citira ruska novinska agencija TASS priopćenje ruske tvrtke.
U rujnu njemačka vlada odlučila je nacionalizirati Uniper, koji gomila ogromne gubitke otkada je plin počeo nabavljati na burzi. Prošli tjedan poručili su da im od vlade treba dodatnih 25 milijardi eura pomoći, nakon što su u prvih devet mjeseci nagomilali 40 milijardi eura neto gubitka.
Iznos uključuje 10 milijardi eura gubitka koji je prouzročila zamjena ruskog plina onim nabavljenim na fizičkom tržištu i 31 milijardu očekivanih gubitaka.
Uniper je već dobio 18 milijardi eura kredita od državnog zajmodavca KfW-a, od čega je do kraja listopada povukao 14 milijardi.
Pentagon: ‘Kreće proizvodnja 6 moćnih PZO sustava za Ukrajinu‘
Iz Pentagona je poručeno da je kompaniji Raytheon dodijeljen ugovor vrijedan 1,2 milijarde dolara za proizvodnju šest naprednih sustava protuzračne obrane Nasams, a koji su namijenjeni Ukrajini, piše Guardian.
Podsjetimo, SAD je obećao Ukrajini dostaviti osam baterija Nasams sustava, od kojih je najmanje jedan već stigao u Ukrajinu te je uspješno korišten u obrani neba od ruskih projektila. Štoviše, sami Amerikanci, ali i službeni Kijev, poručili su da je sustav imao 100% uspješnost u obaranju raketa koje su lansirale ruske snage.
Ovi 6 Nasamsa dio su paketa naoružanja vrijednog gotovo 3 milijarde dolara, a koji su Amerikanci najavili još 24. kolovoza ove godine.
Koliko je Ukrajincima važno da ojačaju protuzračnu obranu svjedoči i činjenica da je gotovo šest milijuna ljudi diljem zemlje bez struje zbog udara ruskih projektila na energetsku mrežu.