PUŠU NOVI VJETROVI

Putin je ipak uspio prestrašiti Europu: Otvara se tema koja slatko zvuči u ušima svih u Kremlju!

Zagovaratelje primirja plaši ruska nuklearna prijetnja, ali i granatiranje oko nuklearne elektrane Zaporižje

Vladimir Putin

 Kremlin Pool/Alamy/Alamy/Profimedia/Kremlin Pool/Alamy/Alamy/Profimedia

Europske dionice pale su u utorak peti dan zaredom jer su prinosi na obveznice skočili usred zabrinutosti zbog stalno visoke inflacije i utjecaja jastrebova politika središnjih banaka na globalni rast, objavio je Bloomberg u utorak ujutro. Reuters će tome dodati i povećane tenzije u agresiji Rusije na Ukrajinu.

Stanje na financijskim tržišta kolebljivo je već dulje vrijeme, ali situacija se usložnjava približavanjem zime i nepouzdanošću cijena energenata što osobito pritišće europske ekonomije dok je sve više signala da će SAD, Ujedinjena Kraljevina i EU upasti u recesiju i zbog podizanja referentnih kamatnih stopa čime se pokuša obuzdati inflacija.

I ovog su vikenda na ulice europskih gradova izašli prosvjednici zbog rasta životnih troškova. Glasniji su oni koji traže da se prekinu sankcije Rusiji i vrati jeftini plin od onih koji podržavaju Ukrajinu. Otvarajući temu koja slatko zvuči u ušima svih u Kremlju, pritisnimo Kijev na primirje. Što nailazi i na podršku dijelova političkih i upravljačkih sustava koji otvorenije istupaju u javnost s takvim prijedlozima. Dio obavještajne zajednice na Zapadu smatra da je plan primirja u Ukrajini, koji je 4. listopada iznio Elon Musk, čelnik Tesle, dio (ne nužno dogovoreni) te strategije. Iza koje ne stoji nužno Kremlj, ali je djelovanjem u protekla dva tjedna kreirao preduvjete za jačanje poziva na primirje. Na argument da se tako pomaže Rusiji jer dobiva vrijeme za regrupiranje snaga i obuku novomobiliziranih, proponenti (svjesno ili ne, ovo drugo je opasnije) ideje primirja navode da će istu prigodu dobiti i Ukrajina koja će primirje moći iskoristiti da se primjereno naoruža.

Prazna skladišta oružja i streljiva

Nije tajna da su vlade brojnih članica EU ispraznile skladišta oružja i streljiva, a da je proces popunjavanja sporiji nego što se očekivalo između ostalog i zbog ograničenja koje postavlja energetska kriza i problemi u opskrbnim lancima koji, nasreću, posustaju. Pokretanje proizvodnje u većem opsegu, navode proizvođači, zahtijeva vrijeme.

Zagovaratelje primirja plaši ruska nuklearna prijetnja, ali i granatiranje oko nuklearne elektrane Zaporižje, a sabotaža plinovoda Sjeverni tok ojačala je strah mogućeg ruskog napada na europske (i transatlantske) osjetljive infrastrukturne sustave što bi dolilo ulje na vatru nezadovoljstva javnosti. Jedan od slučajeva je i sabotaža njemačkih željeznica ove subote za koju ministar digitalnih pitanja i transporta Volker Wissing ne isključuje upletenost stranog državnog aktera. Nitko nije rekao Rusija, ali?

Takav se stav počinje prelijevati i u medije pa će Josh Hammer, urednik komentara Newsweeka, napisati tekst naslovljen “SAD mora odmah promijeniti smjer u Ukrajini” navodeći da je američki interes deeskalacija, detant i mir. Rose Gottemoeller, bivša zamjenica Glavnog tajnika NATO, u The Financial Timesu smatra da je nužna tiha diplomacija s Rusijom po pitanju nuklearne prijetnje kako bi se odvratila opasnost armagedona. Beijing/Peking također ponavlja potrebu za deeskalacijom; Mao Ning, jedna od glasnogovornica, u ponedjeljak poručuje da se “Kina nada da će sve strane prikladno riješiti razlike kroz dijalog i konzultacije”. Global Times, partijsko glasilo na engleskom, navodi riječi “promatrača” koji su rekli da bi “SAD i druge zapadne zemlje, zbog iznenada pojačanih napetosti, trebale stisnuti kočnice, a ne raspirivati vatru krize” podsjećajući da su zapadne zemlje “iscrpile velik dio vojnih resursa”.

Italija iskočila u prvi plan

The Washington Post, koji čvrsto stoji uz potrebu obrane Ukrajine, upozorava na moguću promjenu nakon izbora za Kongres u studenom citirajući istraživanje koje je objavio Pew: udio američkog stanovništva iznimno ili vrlo zabrinutog zbog ukrajinskog poraza pao je s 55 posto u svibnju na 38 posto u rujnu. Među republikancima i republikanski orijentiranim neovisnima, 32 posto kaže da Sjedinjene Države previše podupiru rat - što je porast u odnosu na 9 posto u ožujku. Odluka OPEC+ prošlog tjedna da smanji proizvodnju nafte za dva milijuna barela - iako do toga neće doći, Irak je najavio da bi u tom slučaju ostao bez nasušnih sredstava - dodatno je zabrinula i demokrate jer bi povećanje cijena benzina prije izbora u studenom mogla predati Kongres republikancima.

Alexander Gabuev iz zaklade Carnegie u FT-u smatra da je potrebno krenuti u pregovore koji bi doveli do primirja.

U prvi je plan iskočila i Italija gdje je buduća premijerka Giorgia Meloni osudila ruske napade na ukrajinske gradove, ali su njezini koalicijski partneri, prije agresiije zagovornici dobrih odnosa s Putinom, Matteo Salvini i Silvio Berlusconi, odšutjeli. Giuseppe Conte, lider populističkog PoKreta 5 Zvjezdica, traži mirovne pregovore. A u Moskvu stiže Muhamed bin-Zayed, čelnik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Zbog odnosa u OPEC+ (iako se ne slažu uvijek o svemu) čelnik koji može razgovarati s ruskim carem otvoreno. Ne treba zanemariti ni da je Bin Zayed i u dobrim odnosima sa Zapadom iako je bilo tenzija sa SAD-om. Što nadoknađuju sjajni odnosi s Izraelom nakon potpisivanja Abrahamskih sporazuma.

Pred agresijom je zima tijekom koje će, zbog više sile, doći do smanjenja borbenih aktivnosti. Kremlj nije ni u jednom trenutku krio da mu je interes iskoristiti generala Zimu za pritisak na EU kako bi oslabio podršku Ukrajini. A računa na republikanski obrat u SAD-u, prikrivenu podršku Beijinga i otvorenu globalnog juga. Oko čega se trenutno vodi teška diplomatska bitka u UN-u u New Yorku: u srijedu će Opća skupština glasati o rezoluciji, neobvezujućoj, ali važnoj kao iskaz političkog stava prema agresiji koja traje i osmi mjesec, kojom bi trebalo osuditi rusku aneksiju četiri ukrajinske oblasti. Dobar je signal da Rusija nije uspjela iznuditi tajno glasovanje. Sve manje od 140 glasova podrške Zapadu bio bi poraz koji bi dodatno ojačao zagovornike primirja. Koje ne bi riješilo ništa.

Eto potvrde: Turska je u utorak pozvala Rusiju i Ukrajinu na održivo primirje "čim to bude moguće", ocijenivši da se dvije zemlje udaljuju od puta diplomacije, dok rat ne prestaje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 18:59