Rusija namjerava proširiti svoju vojnu prisutnost u istočnoj Libiji, koja je već više od desetljeća podijeljena zbog zaraćenih frakcija, piše Bloomberg pozivajući se na anonimne izvore upoznate s pregovorima.
Navodno su razgovori Vladimira Putina i Kalife Haftara, vojnog zapovjednika koji kontrolira istočni dio mediteranske zemlje, o obrambenoj suradnji održani još u rujnu.
Potvrdi li se to, Rusija bi se mogla domoći mjesta za novu pomorsku bazu te dobiti značajno uporište na južnom pragu Europe, upozorava Bloomberg.
Obrambena suradnja
Eskalacija ruske aktivnosti u Libiji predstavlja novi izazov za SAD i njegove europske saveznike, koji su već u sukobu s Kremljom oko invazije na Ukrajinu i potencijalne uloge te zemlje u slučaju širenja bliskoistočnog sukoba zbog rata Izraela i Hamasa, ocjenjuje Bloomberg, podsjećajući na to da je Rusija bila jako aktivna u susjednoj Siriji tijekom desetljeće dugog građanskog rata u toj zemlji.
"Američka administracija ovu prijetnju shvaća vrlo ozbiljno", komentirao je Jonathan Winer, bivši američki specijalni izaslanik za Libiju informaciju za Bloomberg.
"Držati Rusiju podalje od Mediterana naš je ključni strateški cilj. Ako Rusija tamo dobije luke, to joj daje mogućnost špijuniranja cijele Europske unije", rekao je bivši američki izlaslanik za Libiju.
Rusija je već više godina potajno prisutna u velikom sjevernoafričkom izvozniku nafte putem svoje plaćeničke skupine Wagner, koja se u zemlju ubacila usred građanskog rata nakon rušenja Muamera Gadafija 2011. godine, a Libiji potonula u kaos.
Rusko ministarstvo obrane sustavno preuzima kontrolu nad Wagnerovim aktivnostima otkako je u kolovozu poginuo pobunjeni vođa te grupe Jevgenij Prigožin zajedno sa svojim suradnicima.
Audijencija kod Putina
Wagner je udario temelje, a sada Moskva ubrzano povećava svoju prisutnost u regiji, napominje Bloomberg. Rusija želi i pomorsku bazu na Crvenom moru u Sudanu, što bi joj omogućilo stalni pristup trgovački izuzetno važnom Sueskom kanalu, a također i Indijskom oceanu i Arapskom poluotoku.
Prema Bloombergovoj analizi, Haftarova audijencija kod Putina označila je preokret u njihovim odnosima. Naime, tijekom prethodnog posjeta Moskvi 2020. godine Putin se odbio sastati s njim, a niži ruski dužnosnici pritisnuli su ga da potpiše primirje s Tripolijem. Nije bilo dogovora i Haftar je naglo napustio Moskvu.
Haftarovo produbljivanje veza s Moskvom izazvalo je zabrinutost u Washingtonu, a zbog toga je niz visokih američkih dužnosnika posjećivao Libiju ove godine.
Tjedan dana prije njegovih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zapovjednik američkih snaga u Africi, general Michael Langley i sadašnji američki specijalni izaslanik za Libiju Richard Norland sastali su se s Haftarom u Bengaziju, podsjeća Bloomberg. Tražili su od generala Haftara da izbaci strane snage iz dijela Libije pod svojom kontrolom.