‘Prvo dolaze vojnici i čistači mina. A onda - mi. Mi smo ustvari prvi simboli Ukrajine koje ljudi vide na oslobođenim područjima‘

Prvo dolaze vojnici. Pa čistači mina. A onda - poštari. U Ukrajini su poštari važniji nego drugdje jer tamošnjim umirovljenicima mirovine još stižu poštom, baš kao što se još uvijek pišu i šalju drugdje gotovo izumrla pisma.

Početak rada Ukrpošte na oslobođenim područjima prvi je znak da se stvari vraćaju na staro i da se okupirani teritorij reintegrira u Ukrajinu, piše u reportaži iz Hersonske oblasti Wall Street Journal.

"Mi smo prvi simboli Ukrajine koje ljudi vide na oslobođenim područjima", objasnio je za američki dnevnik Igor Smeljanski. I ne radi se samo o tome da je Ukrpošta zadužena za prvu injekciju gotovine u lokalno gospodarstvo nakon razdoblja u kojem su divljale cijena proizvoda uvezenih iz Rusije, a mirovina nije bilo. Izvršni direktor pošte, Smeljanski, kaže da su poštanskim uredima na oslobođenom području podijelili generatore i komunikacijske sustave Starlink te ih tako pretvorili u skloništa za građane, u kojima imaju grijanje, struju i internet u mjestima gdje je u borbama uništena infrastruktura.

"Za ljude koji su ostali bez ičega povjerenje je sve", kaže Smeljanski.

Kad su ruske snage prvi put ušle u Darjivku pokraj Hersona, prvi im je zadatak bio, kao i u drugim tamošnjim naseljima, uvjeriti stanovništvo da je s Ukrajinom gotovo, a Rusija je tu da ostane, piše WSJ. Skinuti su ukrajinski državni simboli i zastave, a podignuti plakati na kojima se hvalila ruska kultura i dominacija nad Ukrajinom. Budući da je pošta esencijalni dio života Ukrajinaca, Rusi su preuzimanjem ureda pokušali stvoriti osjećaj legitimiteta na okupiranom području.

Rusi nisu isprva dirali pošte, puštajući ih da dijele mirovine do otprilike polovice ljeta kako ne bi došlo do bunta građana. Tad su pokušali provesti zapovijed o zamjeni hrivnje rubljom. Igor Smeljanski pokušao je održati dotok ukrajinske monete u regiju, noseći kutije pune novčanica na kontrolne točke i predajući ih vojnicima. Nagovarao je lokalne kompanije da isplate hrivnje umirovljenicima uplaćujući gotovinu na njihove račune iz Kijeva.

Međutim, sredinom lipnja to je postalo preteško i Ukrpošta nije imala drugi izbor, nego objaviti da prestaje s radom u Hersonskoj oblasti.

"Poštanski službenici okupili su se 30. lipnja u glavnom uredu kako bi saznali što slijedi, a tad su u sjedište upali ruski vojnici i lokalni kolaboratori objavljujući da preuzimaju ured", priča Olga Ješčenko (47), šefica ljudskih resursa.

"Pokušali su privoljeti ljude da im se pridruže", kaže Ješčenko. Idući dan poslala je Smeljanskom otkaze ljudi koji nisu željeli raditi za novu rusku vladu. Neki su pristali. Za nekoliko dana poslala je vlastitu ostavku i napustila Ternopil.

Preuzimajući pošte, Rusi su preuzimali i opremu. Direktor pošte u Hersonu pridružio se okupatorima te zaposlenicima prijetio posljedicama pokušaju li skloniti dokumente i kompjutore. Iz pošte u Hersonu tijekom okupacije jednom je isplaćena mirovina umirovljenicima u visini od oko 160 američkih dolara, ruske vlasti pokušale su uspostaviti vlastitu poštansku uslugu.

Kad je Smeljanski posjetio novooslobođenu podružnicu u gradu Limanu na istoku Donbasa, pronašao je još zamotani novoizrađeni natpis za ured "Donbaske pošte" na ruskom. Te male ukrajinske podružnice Rusija je pokušavala integrirati u vlastiti poštanski sustav.

Smeljanski je otvoren kad govori o simpatijama dijela stanovništva na oslobođenom području prema Rusiji.

"Neki ljudi nisu obožavatelji Ukrajine, i to predstavlja izazov", kaže. Kad je na Badnjak posjetio selo Nevski u Luhansku, došao je kako bi stanovništvu podijelio mirovine prvi put nakon pet mjeseci. Problemi na terenu zapravo se nakupljaju od 2014. godine. Ukrajina otad ima Ministarstvo reintegracije, ali ono je većinom bilo usmjereno na humanitarnu pomoć.

"Volio bih da mogu napraviti više", priznao je za WSJ Smeljanski koji je na čelu pošte od 2016., kad je Međunarodni monetarni fond tražio da se na čelo državnih poduzeća postave "neovisni stručnjaci".

Smeljanski je prije radio kao konzultant u SAD-u. Povratak Ukrpošte na dijelu teritorija nailazi na problem pouzdanih zaposlenika. Naime, svi koji su surađivali s Rusima izgubili su posao. Nove radnike provjerava ukrajinska tajna služba, a obvezni probni rad traje mjesec dana. To otežava zapošljavanje novih kadrova.

"Pokušavamo obnoviti Ukrpoštu najbrže što možemo, ali ima problema. Ipak, odlučili smo ne zapošljavati kolaboratore i toga se držimo", objašnjava Tatiana Morozova, šefica operative u Hersonskoj oblasti.

U centru Kijeva u poštanskim skladištima paketi čekaju dostavu u okupirane krajeve. Mnogi su nakon mjeseci čekanja dostavljeni. Još ih 300 čeka, uključujući neke s adresom u Mariupolju. A čeka i oko 300 milijuna dolara mirovine namijenjene umirovljenicima s još zauzetih područja.

Pošta i poštari znače puno. Jelena Rjabčenko (63) na poštu u Hersonu je došla, piše WSJ, kako bi prvi put poslala paket svojem sinu koji se nalazi u zatvoru u središnjoj Ukrajini. Poslala mu je kruh i voće. Pisma nisu dopuštena.

"Sad smo dio Ukrajine. Nisam o tome prije tako razmišljala, ali mogu sinu poslati paket, a to mi je jedino važno", kaže Rjabčenko.

Dvije godine starija Olja Jaroščenko u selu Darjivka došla je u poštu kako bi podignula mirovinu.

"Sve što mi sad treba je drvo za ogrjev i ugljen. Šest mjeseci sam bez mirovine, a vani je hladno", izjavila je za WSJ.