Čini se kako su istraživači napokon riješili gotovo 700 godina star misterij o podrijetlu "crne smrti", najsmrtonosnije pandemije u povijesti koja je sredinom 14. stoljeća zahvatila Europu, Aziju i sjevernu Afriku.
Bubonska kuga tad je usmrtila desetke milijuna ljudi, a vjeruje se kako se proširila kontinentima trgovačkim putevima. Iako se dugo pokušavao otkriti izvor izbijanja ove opake bolesti, nedostatak čvrstih dokaza ostavio je pitanje otvorenim sve dosad, piše The Guardian.
- U principu smo locirali podrijetlo u vremenu i prostoru, što je zbilja izvanredno. Pronašli smo ne samo pretka 'crne smrti', već i pretka većine vrsta kuge koje danas kruže svijetom - izjavio je profesor Johannes Krause s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu.
Međunarodni tim krenuo je rješavati zagonetku kad je dr. Philip Slavin, povjesničar sa Sveučilišta Stirling, otkrio dokaze o iznenadnom porastu smrtnih slučajeva u kasnim 1330-ima na dva groblja u blizini jezera Issyk-Kul na sjeveru današnjeg Kirgistana.
Među 467 nadgrobnih spomenika, koji datiraju između 1248. i 1345. godine, Slavin je zabilježio ogroman porast smrtnih slučajeva - i to na čak 118 kamena iz 1338. ili 1339. godine. Natpisi na nekim od tih nadgrobnih spomenika kao uzrok smrti navode "mawtānu", što na sirijskom jeziku znači pošast.
Daljnja istraživanja pokazala su kako su spomenuta mjesta iskopana kasnih 1880-ih, a iz tih grobova uklonjeno je oko 30 kostura. Proučavajući dnevnike iskapanja, Slavin i suradnici ušli su u trag nekim ostacima i povezali ih s pojedinim nadgrobnim spomenicima na grobljima.
Istragu su zatim preuzeli stručnjaci za drevnu DNK analizu - među njima su bili Krause i dr. Maria Spyrou sa Sveučilišta Tübingen u Njemačkoj. Oni su uspjeli izvući genetski materijal iz zuba sedmero osoba koje su pokopane na tim grobljima. Tri zuba sadržavala su DNK iz Yersinia pestisa, bakterije koja uzrokuje bubonsku kugu.
Potpuna analiza genoma bakterije pokazala je kako je to bio izravan predak soja koji je izazvao "crnu smrt" u Europi i vjerojatno bio uzrok smrti za više od polovicu populacije na kontinentu u sljedećem desetljeću.
Najbliži živi srodnik spomenutoga soja sad je pronađen kod glodavaca u istoj regiji, izvijestili su znanstvenici, a prenosi The Guardian. Iako se ljudi još uvijek mogu zaraziti bubonskom kugom, bolja higijena i manji kontakt sa štakorskim buhama koje mogu prenijeti infekciju na ljude spriječili su daljnje smrtonosne pandemije kuge.