U borbi protiv krivotvorenja hrane u Europskoj uniji, posebice one zaštićene regionalnim oznakama izvornosti proizvodnje, proizvođači talijanskog sira Parmigiano-Reggiano otkrili su svoje najnovije oružje: jestive mikročipove. Majstorski proizvođači cijenjenog sira parmezana koriste vrhunsku tehnologiju kako bi zaštitili svoje carstvo vrijedno milijarde eura.
Godinama su proizvođači Parmigiana-Reggiana vodili rat protiv imitacija, a njihova predanost kvaliteti i tradiciji gurnula ih je do ideje da iskoriste prednosti novih tehnologija.
U središtu ove inovacije nalazi se silikonski i lomljivi mikročip, dimenzije poput zrnca pijeska. Smješten je unutar kazeinske naljepnice koja je sigurna za hranu i proizvodi se od mliječnih proteina. Prednosti čipa otkrivaju se jednom kada ga skenira laserski čitač. Kontrolori tada iz QR koda mogu iščitati jedinstveni serijski broj proizvodnje, snažan dokaz da je sir zaista Parmigiano-Reggiano. Novi mikročip pomoći će u borbi protiv prijevara s hranom zahvaljujući praćenju uz pomoć blockchain tehnologije i kontroli zaliha u stvarnom vremenu. Podaci u kodu moći će iščitati put sira sve do proizvođača mlijeka.
Kako bi proizveli ovaj silikonski čip bila je potrebna suradnja s tvrtkom p-Chip sa sjedištem u Chicagu. Mikročipovi izrazito su složeni, podnose ekstremne vrućine i hladnoće, a njihov kod se može očitati i kroz led. Čipovi su prije upotrebe bili testirani na više od 100.000 Parmigiano kotača. Oni neometano rade čak i tijekom godina skladištenja u tekućem dušiku nadilazeći krhkost tradicionalnih RFID čipova.
No, ovo nije samo priča o tehnologiji, jer svaki je europski proizvođač uronjen u borbu protiv prijevara s hranom i očuvanja svoje slavne robne marke od krivotvorina. Tržište kulinarskih proizvoda Europske unije procjenjuje se na 80 milijardi eura godišnje prema istraživanju EU-a objavljenom 2020. Osim Parmigiana-Reggiana više od 3500 proizvoda dobilo je zaštićeni status. Među dragocjenim proizvodima nalaze se grčki feta sir, francuski šampanjac i talijanska šunka iz Parme. U registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla upisana su i 42 hrvatska proizvoda. Između ostalog na listi se nalaze lički krumpir, krčki, istarski ili dalmatinski pršut, slavonski med i paški sir.
Zbog neprestanog dodavanja proizvoda na listu zaštićenih oznaka koji jamči da je proizvod proizveden u određenoj regiji uz korištenje strogo definiranih sirovina i tradicionalnih metoda, tržište imitacija paralelno raste. Prema procjenama ono je iste veličine kao i ono za originale. Više cijene originalnih proizvoda često imaju svoje jeftinije imitacije, ali cijena imitacije ponekad može premašiti original.
Proizvođači istražuju različite metode kako bi zaštiti proizvode. Neke vinarije stavljaju serijske brojeve, nevidljivu tintu i holograme na svoje boce. Upotreba QR kodova također je u porastu jer se jednostavnim skeniranjem proizvoda mobitelom može doći do informacija o porijeklu proizvoda.
Iako je malo vjerojatno da će krivotvoreni prehrambeni proizvodi nestati s tržišta propisi sa zaštićenim statusom igraju temeljnu ulogu u pomoći proizvođačima. Proizvođači Parmigiana-Reggiana pozvali su policiju, stručnjake za hranu i internetske detective kako bi zaštitili svoje kotače koji ponekad mogu koštati više od 1000 eura. P-chip sada planira proširiti svoju tehnologiju na proizvođača lijekova Merck KGaA. Izum se također testira u automobilskoj industriji kako bi se zajamčili ordinalni autodijelovi.