O tome kako je Estonija izigrala sustav piše politički portal Politico.eu nakon razgovora sa sedam europskih dužnosnika i diplomata o tome kako neke članice EU profitiraju od slanja oružja Ukrajini, koristeći se pritom zajedničkim fondom solidarnosti, odnosno zajedničkim europskim novcem. U tekstu se spominje šest zemalja, ali je iz priloženih brojki jasno da u nepoštenoj praksi najdeblji obraz ima Estonija. Riječ je o informacijama s oznakom tajnosti pa su sugovornici s Politicom o tome govorili anonimno.
European Peace Facility fond je čiji je cilj zaustaviti sukobe i izgraditi mir u svijetu. On predstavlja i prvi slučaj da se vojna pomoć pojedinih članica EU nadoknađuje iz zajedničke, europske blagajne. Europske zemlje u taj fond uplaćuju prema veličini vlastitog gospodarstva. I dok je javno 27 zemalja članica EU pozdravilo fond, u hodnicima se sada zbog njega vode velike rasprave.
Naime, dogovor je da se zemljama koje šalju vojnu pomoć Ukrajini nadoknadi 84 posto troškova. Međutim, ne postoji odluka o tome kako se izračunava cijena poslane opreme. Svaka zemlja ima svoju metodologiju. U praksi se pokazalo da neke od njih šalju stare vojne zalihe Ukrajini, a onda fond upotrebljavaju kako bi vlastita vojna skladišta upotpunila novim, modernijim oružjem. Šest zemalja se ističe u toj praksi, no ne profitiraju sve jednako. Estonija je na prvome mjestu po tome koliko je novca povukla iz fonda donirajući svoju opremu Ukrajini.
Prema dokumentima koje je vidio Politico, zemlje članice izračunavale su svoje troškove prema nabavnoj cijeni novog materijala, umjesto prema trenutačnoj vrijednosti opreme koju su poslale Ukrajini. Riječ je o šest zemalja članica, piše Politico.
To su Finska, koja je tražila 100 posto nove nabavne cijene, Latvija (99 posto), Litva (93 posto), Estonija (91 posto), Francuska (71 posto) i Švedska (26 posto). Estonija je na prvome mjestu po apsolutnim brojkama, ali i po tome koliko je vojne opreme poslala - tražila je 160 milijuna za ranije donacije Ukrajini, od čega je dobila, u skladu s dogovorenih 84 posto povrata, 134 milijuna eura. Politicovi sugovornici Estoniju zbog toga kritiziraju kao izuzetno licemjernu i smatraju da je njezino ponašanje frapantno.
Na meti je Kaja Kallas, premijerka koja je, kako ističu Politicovi sugovornici, bila vrlo glasna u pozivima da se Ukrajini šalje više oružja. A u tišini njezina zemlja šalje staru opremu Kijevu, kupujući sebi novu novcatu, financiranu europskim novcem. Estonija je, kako je rekao jedan diplomat portalu, poslala Ukrajincima Strele, stare sovjetske protuavionske rakete, a tražila nadoknadu kao da je poslala moderne američke sustave Stinger zemlja - zrak.
Kyiv Independent, ukrajinski portal, objavio je u siječnju priopćenje Estonije u kojem se navodi da ta baltička zemlja šalje 113 milijuna eura vrijednu vojnu pomoć Ukrajini. "Bit će to najveći paket vojne pomoći dosad. Dosadašnja vojna pomoć Ukrajini time će doseći 370 milijuna eura, što je više od jedan posto našeg BDP-a", stoji u citiranom priopćenju estonske vlade. "Ako Ukrajina padne, ugrožena je sloboda drugih krajeva svijeta. Pomažući Ukrajini da brani svoju neovisnost, branimo pravo na slobodu i demokraciju u svim zemljama, uključujući Estoniju", poručila je u siječnju Kaja Kallas.
Na zahtjev za komentar poslan iz redakcije Politica estonski dužnosnici nisu odgovorili, no naknadno su ipak reagirali.
Kusti Salm iz estonskog Ministarstva obrane odbacio je navode Politica, a europarlamentarac Riho Terras sve je nazvao "zlonamjernim spinom".
"Politico piše laži, pokušava napraviti razdor među saveznicima kako bi usporio davanje podrške Ukrajini", rekao je Salm.