Kroz povijest, Kalifornija je postala poznata kao područje koje se konstantno bori s posljedicama ekstremnih suša, vatrenih stihija i potresa. Gotovo svake godine, pa tako i ove, savezna vlada mora proglasiti izvanredno stanje zbog visokih temperatura i nedostatka oborina. No, čini se da će klimatske promjene u Kaliforniji prouzrokovati još jednu, neočekivanu nepogodu - megapoplavu.
Prema najnovijem istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Science Advances, globalno zagrijavanje udvostručilo je šanse da Kaliforniju zadesi razorna poplava u naredna četiri desetljeća.
Kiša bez prestanka
Klimatolozi sa Sveučilišta u Kaliforniji u studiji naglašavaju da bi ta poplava bila jednako ili čak i više devastirajuća od velike poplave 1862. godine. Tada, prije 160 godina, 30 uzastopnih dana kiše poharalo je veći dio savezne države na zapadu SAD-a i promijenilo tok rijeke Los Angeles.
Kada bi se slična oluja dogodila danas, 10 milijuna ljudi bilo bi raseljeno, velike međudržavne autoceste bile bi zatvorene mjesecima, a centri velikih gradova poput Fresna, Stocktona i Los Angelesa bili bi u potpunosti potopljeni. Takva nepogoda prouzročila bi štetu od 1000 milijardi dolara, što je više od bilo koje prirodne katastrofe u svjetskoj povijesti. To je također pet puta više od štete koju je prouzročio uragan Katrina, trenutačno najskuplja katastrofa u povijesti SAD-a.
Znanstvenici su u predviđanju koristili kombinaciju novog modeliranja vremena visoke rezolucije i postojećih klimatskih modela, kako bi utvrdili da se rizik od "megapoplava" povećava s porastom globalne temperature.
Oluja će vjerojatno nastati tijekom zime na Pacifiku, u blizini Havaja. Nitko ne zna točno kada, ali iz ogromnog širenja tropskog zraka oko ekvatora, atmosferske struje će stvoriti veliki oblak vodene pare i usmjeriti ga prema Zapadnoj obali.
Kada taj golemi oblak vlage dođe do Kalifornije, naići će na planine i biti prisiljen krenuti prema gore. To će ga rashladiti, što će rezultirati obilnim količinama kiše i snijega koje će padati tjednima.
Prosječne temperature
Nadolazeća superpoplava bit će test za kalifornijske brane, nasipe i obilaznice. U pojedinim dijelovima Kalifornije napadat će više od 2500 mm kiše.
U trenutku kada Kaliforniju pogađaju razorni požari i suše, a njezini građani bore s redukcijom vode, čini se nezamislivo da to isto područje završi pod vodom.
Međutim, zbog korištenja fosilnih goriva i zagrijavanja planeta već su se povećali izgledi da Kalifornija doživi megaoluju ove težine na približno 1:50, pokazuje nova studija. Ako se globalne prosječne temperature podignu za još jedan Celzijev stupanj, tada će vjerojatnost takvih oluja biti još veća, gotovo 1:30.
Budući da topliji zrak može držati više vlage, atmosferske rijeke mogu sadržavati veće količine oborina. U takvoj situaciji, standardi za projektiranje infrastrukture, karte opasnosti i planovi za reagiranje na katastrofe koji su štitili Kaliforniju od poplava u prošlosti mogli bi uskoro postati zastarjeli.
Istraživači su, naime, razmatrali hipotetske oluje koje su ekstremne, ali realne, i koje bi vjerojatno preopteretile pripreme za poplave u Kaliforniji. Prema njihovim nalazima, snažne oluje za koje se ne bi očekivalo da će se dogoditi u prosječnom ljudskom životu ubrzo postaju one sa značajnim rizicima da će se dogoditi.
"Imali smo neku vrstu sreće da izbjegnemo takve superoluje u 20. stoljeću", naglasio je jedan od autora studije Daniel L. Swain i dodao: "Bio bih vrlo iznenađen kada bismo izbjegli da se to dogodi u 21. stoljeću".
Za razliku od velikog potresa, atmosferska riječna superoluja neće se prikrasti državi. Prognozeri sada mogu uočiti predstojeće atmosferske rijeke pet dana do tjedan dana unaprijed, iako ne znaju uvijek točno gdje će pogoditi ili koliko će biti intenzivni.
"Majka priroda nema obvezu čekati nas", dodao je klimatolog Michael Anderson.