David Malpass, predsjednik Svjetske banke, ovih je dana na udaru brojnih kritika jer je početkom tjedna odbio reći prihvaća li znanstveni konsenzus oko globalnog zagrijavanja. Najoštriji među kritičarima zatražili su njegovu ostavku, odnosno da ga američki predsjednik Joe Biden povuče s pozicije predsjednika Svjetske banke gdje je Malpassa katapultirao bivši predsjednik Donald Trump.
Skandal oko Malpassa izbio je u utorak kad je sudjelovao na jednom javnom događanju koje je organizirao New York Times. Tijekom rasprave o tome što industrijalizirane države duguju zemljama u razvoju koje se bore s najtežim posljedicama klimatskih promjena, Malpassa su zamolili da komentira izjavu Ala Gorea, bivšeg potpredsjednika SAD-a i dobitnika Nobelove nagrade za mir 2007. godine koji je predsjednika Svjetske banke nazvao "negatorom klimatskih promjena". Pritisnut tri puta da odgovori, Malpass nije htio reći prihvaća li znanstveni konsenzus da su emisije stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek dovele do klimatske krize.
- Ja nisam znanstvenik – naposljetku je prozborio Malpass.
Njegova izjava izazvala je lavinu reakcija. Iako nijedna od 187 zemalja koje su vlasnice Svjetske banke, nije zatražila njegovu ostavku, Malpassov istup nije dobro primljen u međunarodnoj javnosti, posebice ne među klimatskim aktivistima koji su zatražili njegovu ostavku. Predsjednik Joe Biden nije komentirao slučaj, ali je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre na jučerašnjem brifingu za novinare osudila Malpassove izjave. - Ne slažemo se s komentarima predsjednika Malpassa. Očekujemo da će Svjetska banka biti globalni predvodnik klimatskih ambicija i mobilizacije, kao i znatno više klimatskih financijskih sredstava za zemlje u razvoju - rekla je Karine Jean-Pierre.
U međuvremenu, David Malpass pokušao je sanirati štetu te je u razgovoru za CNN rekao da prihvaća znanstveni konsenzus oko globalnog zagrijavanja. - Nisam poricatelj klimatskih promjena. Jasno je da emisije stakleničkih plinova dolaze iz izvora koje je stvorio čovjek, uključujući fosilna goriva, metan, poljoprivrednu i industrijsku upotrebu. I zato naporno radimo da to promijenimo – rekao je Malpass (66).
Prema Reutersovim izvorima, Bidenova administracija nije željela smijeniti Malpassa nego je namjeravala čekati da njegov mandat istekne početkom 2024. godine. No, njegov istup ovoga tjedna mogao bi utjecati na promjenu stava, unatoč Malpassovim naporima da "pojasni" svoja stajališta.
Na mjesto predsjednika Svjetske banke David Malpass jednoglasno je izabran u travnju 2019. godine, a prethodno je bio podtajnik u američkom Ministarstvu financija. Tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine bio je Trumpov savjetnik. Kad je preuzeo čelnu poziciju u Svjetskoj banci, jedva da je govorio o globalnom zatopljenju, pazeći da ne uznemiri Trumpa, koji je klimatske promjene nazvao "prevarom" i povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. No, misija Svjetske banke je smanjiti globalno siromaštvo, a sve je veći pritisak na tu instituciju da učini više kako bi pomogla zemljama koje se suočavaju s klimatskim katastrofama.