Pravni stručnjaci: 9. siječnja je kao 'dan Republike Srpske' sporan, izravno diskrimina Hrvate i Bošnjake koji žive u tom entitetu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je 9. siječnja neustavnim kao dan Republike Srpske ne samo stoga što je on imao obilježja vjerskog praznika, nego i zbog simbolike datuma koji izravno diskriminira Hrvatske i Bošnjake koji žive u tom entitetu jer izražava političku volju samo jednog, srpskog naroda, stajalište je dužnosnika i pravnih stručnjaka u BiH koji su polemizirali s ocjenama ministra pravosuđa Josipa Grubeše da je postojeći dan RS zakonit praznik i da stoga nije bilo ničega spornog u odluci visokih dužnosnika HDZ BiH da sudjeluju u njegovu obilježavanju prošlog tjedna.

Ministar Grubeša, koji je zajedno s predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem bio u Banjoj Luci 9. siječnja na obilježavanju dana RS ustvrdio je kako je bilo dovoljno to što je nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2015. godine Narodna skupština RS donijela novi zakon o "danu republike" kojim je definirala da je to sekularni praznik.

- Dužan sam javnost upoznati kako Ustavni sud BiH nije odlučio da je 9. siječanj neustavan kao takav, nego da su protuustavne neke odredbe iz Zakona o praznicima RS-a, a konkretno se odnosi na dio koji se tiče krsne slave i vjerskog obilježavanja dana Republike Srpske. Treba istaknuti činjenicu da su u Republici Srpskoj odmah proveli tu odluku suda i u parlamentarnoj proceduri je usvojen zakon bez spornih odredbi. Kao dan Republike Srpske utvrđen je isti dan, 9. siječnja - izjavio je Grubeša.

Tu je ocjenu temeljio na konstataciji da je nakon presude Ustavnog suda BiH o neustavnosti nekih odredbi entitetskog zakona o praznicima parlament RS donio potpuno novi zakon o "danu republike" kao o sekularnom prazniku.

I na taj zakon ustavnom sudu upućena je apelacija iz kluba Bošnjaka pri Vijeću naroda RS početkom 2018. godine, no pravorijek još nije donesen.

U detaljnom obrazloženju presude Ustavnog suda BiH iz 2015. piše kako taj sud smatra da izbor 9. siječnja kao datuma obilježavanja praznika "dan republike" nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu temeljenog na uvažavanju i poštivanju različitosti kao temeljnih vrijednosti modernog demokratskog društva.

"U tom smislu, izbor 9. siječnja za obilježavanje 'dana republike' kao jednog od praznika entiteta koji predstavlja ustavnu kategoriju i kao takav mora predstavljati i sve građane Republike Srpske kojima i sam Ustav Republike Srpske priznaje jednaka prava nije sukladan ustavnoj obvezi o nediskriminaciji u smislu prava skupina, jer uspostavlja povlašteni položaj samo jednog, srpskog naroda, čiji su predstavnici 9. siječnja 1992. godine, bez sudjelovanja predstavnika Bošnjaka, Hrvata i ostalih, donijeli Deklaraciju o proglašenju republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, koja predstavlja jednostrani akt", stoji u obrazloženju.

Kao takav, 9. siječnja se prema mišljenju Ustavnog suda, te prema stavu Venecijanske komisije, ne može smatrati suglasnim s temeljnim vrijednostima navedenim u Ustavu Republike Srpske, tj. s poštovanjem ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalne ravnopravnosti, s demokratskim institucijama, vladavinom prava, socijalnom pravdom, pluralističkim društvom, garantiranjem i zaštitom ljudskih sloboda i prava, kao i prava manjinskih skupina sukladno međunarodnim standardima, zabrani diskriminacije.

Na to je ukazao i Nezir Pivić, doministar pravosuđa BiH koji je kazao kako njegov šef nije dobro pročitao što piše u presudi.

- Praznik treba predstavljati sve građane RS, jer Ustav RS-a svim građanima daje jednaka prava - kazao je Grubešin zamjenik Pivić za portal Klix dodajući kako RS ima obvezu dosljedno provesti odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine a ne birati ono što će iz te presude provesti.

- Dakle, donošenje Zakona o praznicima u kojem je izostavljena vjerska komponenta, ali je ostavljeno obilježavanje 9. siječnja kao dana RS, je izigravanje prava i prijevara, što je jasno svakom dobronamjernom, običnom čovjeku. Tim prije čudi da ovo nije jasno državnom ministru pravde, koji bi po svojoj funkciji morao biti među prvim zaštitnicima ustavnosti i zakonitosti - kazao je Pivić koji tvrdi kako je Grubeša koji i nije pravnik nego profesor latinskog jezika tijekom svog mandata pokazivao "potpuno nepoznavanje" zakona BiH i pri tom ih grubo kršio.

Još je izravniji u kritikama bio Dair Arnaut, zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH i nekadašnji pravni savjetnik u Predsjedništvu BiH.

- Grubeša lupeta a pritom nije ni originalan - izjavio je Arnaut ističući kako je iz presude Ustavnog suda potpuno jasno "da ne može biti jasnije" kako je upravo datum 9. siječnja neustavan.

HDZ-ovom ministru pravosuđa je postavio retoričko pitanje što bi se dogodilo kada bi parlament BiH po ugledu na Narodnu skupštinu RS, usvojio "novi izborni zakon" kojim bi prepisao onaj stari u odredbama koje je Ustavni sud progasio neustavnima.

- Ako Grubeša voli tako da se igra hajde onda da usvojimo izmjene Izbornog zakona tako što ćemo prepisati odredbe koje je Ustavni sud proglasio neustavnim i da na taj način formalno 'implementiramo' odluku u slučaju 'Ljubić' a da suštinu vratimo na staro stanje, odnosno popis iz 1991. -kazao je Arnaut.

Poznati sarajevski odvjetnik i stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović kazao je za televiziju N1 kako se sa formalnog stajališta možda i može reći da se dan RS obilježava sukladno važećem zakonu no suštinski taj zakon izigrava presudu Ustvanog suda i znači nepoštivanje njegova pravorijeka.

- Suštinski se apsolutno meritorno može reći da je to neustavni praznik - kazao je Ademović.