KONFERENCIJA COP26

Povjerenik Europske komisije: ‘Skup u Glasgowu nije spriječio klimatske promjene, ali je napredak‘

Timmermans uspjehom smatra i to što će države već iduće godine morati ažurirati svoje takozvane nacionalne utvrđene doprinose

Potpredsjednik EK Frans Timmermans

 Julien Warnand

Konferencija o klimatskim promjenama COP26 koja se ovaj mjesec održala u Glasgowu nije riješila klimatsku krizu niti je to mogla postići, ali predstavlja jasan napredak u tom smjeru, rekao je u srijedu povjerenik Europske komisije (EK) Frans Timmermans, zadužen za zelenu tranziciju kontinenta.

„COP26 nije riješio klimatsku krizu, ali mu to nije bila svrha“, kazao je Timmermans na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, dodavši kako se klimatske promjene „neće riješiti jednom konferencijom“.

Taj je skup trebao „dovesti ciljeve iz Pariza nadohvat ruke, a u tome je uspio“, rekao je povjerenik, referirajući se na Pariški sporazum iz 2015., prvi dogovor u povijesti čovječanstva kojim su se svjetske države obvezale smanjiti emisije stakleničkih plinova.

„Sada imamo globalni konsenzus o ograničavanju rasta temperature na planetu na 1.5 stupnjeva, a prije samo nekoliko tjedana mantra je bila ispod 2 stupnja“ u odnosu na predindustrijsko razdoblje, rekao je Nizozemac. Svijet je trenutno 1.1 stupanj topliji, pokazuju znanstvena istraživanja.

Timmermans uspjehom smatra i to što će države već iduće godine morati ažurirati svoje takozvane nacionalne utvrđene doprinose (NDC) i donijeti ambicioznije planove o smanjenju emisija. Prije Glasgowa države su to morale činiti svakih pet godina. Idući klimatski skup COP27 održat će se u studenome iduće godine u egipatskom gradu Šarm El-Šeiku.

Dio analitičara bio je nezadovoljan ublažavanjem formulacije o ugljenu u konačnom dogovoru postignutom u Škotskoj. Kina i Indija u posljednji su tren intervenirale da se u tekstu "napuštanje ugljena" zamijeni "postupnim napuštanjem ugljena".

Timmermans je rekao da prije Glasgowa nije postojao konsenzus država o štetnosti ugljena, pa je i to "uspjeh“.

Povjerenik pozitivnim smatra i konačni dogovor o implementaciji članka 6. Pariškog sporazuma koji omogućuje zemljama da dijelom ispune svoje klimatske ciljeve otkupom "ugljičnih kredita", odnosno smanjenih emisija drugih zemalja.

"Došli smo daleko, ali je pred nama još uvijek jako, jako, jako dalek put“, zaključio je Timmermans.

Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije koja predsjeda EU-om, pozitivnim je ocijenio i dogovor više od 110 država o zaustavljanju deforestacije, kao i globalno obećanje o smanjenju emisija metana za 30 posto do 2030. godine.

Lidia Pereira, koja je bila članica izaslanstva EP-a u Glasgowu, smatra da je COP26 bio dijelom uspješan jer je ispunjeno šest od sedam ciljeva s kojima je EP stigao na konferenciju.

"Ambicija je bila veća, ali mislim da smo napravili dobar korak naprijed prema onome što moramo postići“, rekla je Portugalka Hini, dodavši kako je Europa bila jedini kontinent koji je u Škotsku došao s "ispunjenom domaćom zadaćom“ – izglasanim zakonom o klimi, zelenim planom i odlukom o smanjenju emisija za 55 posto do 2030. godine.

Supredsjedatelj kluba Zelenih u Europskom parlamentu Philippe Lamberts za Hinu je rekao kako je „po prvi put ponosan na to što je Unija učinila jer je jedina velika ekonomska sila koja je povećala svoje klimatske ambicije“.

„U tom smislu, naravno da nismo učinili dovoljno, no u usporedbi sa SAD-om, Kinom, Rusijom, Indijom i Brazilom, učinili smo mnogo“, smatra Belgijac koji je također sudjelovao na skupu u Glasgowu.

Istaknuo je da EU ne može nikome izravno nametati klimatske politike, no može voditi svojim primjerom te stvarati pritisak uvjetovanim pristupom na jedinstveno tržište „na kojem svi žele trgovati“.

Lamberts tvrdi kako je EU dosad bio „presramežljiv“ u nametanju uvjeta za pristup tržištu, poput radničkih prava i ekološke održivosti.

„Uvjeti za američko, kinesko, indijsko i brazilsko tržište su jako teški. Zašto i mi ne bi učinili isto? To nije protekcionizam – postavljamo jednake uvjete našim i njihovim tvrtkama“, zaključio je Belgijac.

Da je novac dobar mehanizam stvaranja pritiska smatra i hrvatski eurozastupnik, liberal Valter Flego koji je naglasio da je njegova politička grupacija imala veća očekivanja od susreta u Glasgowu.

Flego je kazao kako je upravo EP inzistirao da svaki projekt i program financiran iz Višegodišnjeg financijskog okvira i europskog plana oporavka treba imati zelenu komponentu da bi bio odobren, što će motivirati europske države da učine više za smanjenje emisija.

„Ako neke zemlje žele ići svojim putem, sretno im bilo, ali će ostati bez tih sredstava“, kazao je.

Flego je naglasio da „ekologija nije jeftina“ i da zato mora ići ruku pod ruku s ekonomijom te da se stoga mora pomoći zemljama u razvoju kojima se obećalo 100 milijardi dolara pomoći godišnje do 2020. Prošle godine ta su sredstva iznosila 80 milijardi dolara.

„Je li se ispunilo to obećanje? Nije. Kako jedan Bangladeš može izdvajati za zelenu tranziciju isto kao Norveška, kako Hrvatska može izdvajati kao Belgija?, upitao je Flego.

"Razvijene zemlje su već kršile svoja klimatska obećanja. U Glasgowu se nije trebalo pozivati. Trebalo se obvezati“, istaknuo je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 22:03