BRUXELLES - Sedam zemalja članica EU složilo se u utorak da se bržom realizacijom postojećih energetskih projekata, uključujući i LNG terminale, traži alternativa Južnom toku, od kojeg je Rusija nedavno odustala.
Predstavnici Hrvatske, Austrije, Bugarske, Grčke, Italije, Rumunjske i Slovenije sastali su se u utorak na radnom ručku s potpredsjednikom Europske komisije za energetsku uniju, od kojeg su zatražili da stupi u kontakt s Rusijom i razjasni situaciju oko Južnog toka.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je izjavio da Rusija odustaje od Južnog toka, ali nijedna od zainteresiranih zemalja nije o tome službeno obaviještena.
Sedam zemalja se u zajedničkoj izjavi zauzelo za bolju integraciju europskih plinskih tržišta i za veću diversifikaciju dobavnih pravaca, dobavljača i izvora.
Da bi se to postiglo, one traže snažnu provedbu najvažnijih regionalnih projekata, LNG terminala s odgovorajućim plinovodima, što je za Hrvatsku važno zbog planiranog LNG terminala na Krku. Također se spominje i spajanje na Južni koridor i na Jadransko-jonski plinovod, koji su za Hrvatsku također iznimno važni.
Doznaje se da je hrvatski predstavnik na sastanku u svome izlaganju spomenuo i istraživanja koja se provode u Jadranskom moru.
Dogovorena je uspostava radne skupina na visokoj razini, u kojoj će biti predstavnici tih zemalja i koja će koordinirati napore na razvijanju i provedbu prekograničnih projekata, koji omogućavaju energetsku diversifikaciju u tom području. Ta će radna skupina napraviti akcijski plan za integriranje plinskih tržišta i interkonekciju u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Akcijski plan trebao bi biti prihvaćen negdje u veljači ili ožujku sljedeće godine na sljedećem ministarskom sastanku.
Na sastanku je bio i mađarski predstavnik, koji nije potpisao zajedničku izjavu, kazavši da za to nema mandat.
Istodobno, predsjednik mađarske vlade Viktor Orban izjavio je u utorak u Bratislavi da je nedostatak plinovoda jug-sjever, koji bi povezivao LNG terminal na Krku s onim u Baltičkom moru, strateška pogreška EU i da bi taj projekt trebao biti dio Junckerova investicijskog plana, kojim se namjerava privući 315 milijardi privatnih ulaganja u razne infrastrukturne i druge projekte koji mogu potaknuti gospodarski rast u EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....