UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Potpisan protokol o pristupanju Finske i Švedske NATO-u: ‘Ovo je povijesni trenutak! Sad ćemo biti još jači‘

Ključne događaje 131. dana rata u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Pekka Haavisto, Jens Stoltenberg i Anne Linde

 Kenzo Tribouillard/Afp

Ključni događaji:

- 131. je dan ruske invazije na Ukrajinu


NOVO 14:03 - Ruski zastupnici u utorak su napravili prvi korak prema odobrenju dvaju zakona koji će vladi omogućiti da obaveže tvrtke na opskrbu vojske robom a njihove zaposlenike na prekovremeni rad kako bi podržali rusku invaziju Ukrajine.

Ta je inicijativa došla nakon više od četiri mjeseca kako je Rusi zovu "posebne vojne operacije", zbog koje su zapadne zemlje nametnule val sankcija protiv Moskve.

Prema jednom prijedlogu zakona - koji je u prvom čitanju odobrila Državna duma, donji dom parlamenta - određuje se da bi država mogla nametnuti "posebne gospodarske mjere" za vrijeme vojnih operacija te zahtijevati da tvrtke opskrbljuju vojsku robom i uslugama na zahtjev ruske vlade.

U objašnjenju prijedloga zakona navodi se da vojska treba nove materijale i popravak oružja kako bi nastavila kampanju u Ukrajini.

"Potreba da se promptno ispune ti zahtjevi, pogotovo s obzirom na sankcije protiv Rusije i ruskih pravnih osoba zahtijeva od nas da privremeno usredotočimo svoj fokus na određene sektore gospodarstva (...) i organiziramo opskrbu resursima putem nabave u državne obrambene svrhe", navodi se u objašnjenju.

Drugi prijedlog zakona, također prihvaćen u prvom čitanju, izmijenio bi zakon o radu kako bi se vladi dalo pravo reguliranja radnog vremena i određivanja slobodnih dana u određenim tvrtkama.

To bi značilo da bi vlada mogla prisiliti zaposlenike tvrtki koje opskrbljuju vojsku robom da rade noću, vikendom i praznicima, i bez godišnjeg odmora.

Prijedloge obaju zakona ruska vlada podnijela je Državnoj dumi. Oni još trebaju proći drugo i treće čitanje, treba ih razmotriti gornji dom parlamenta i potpisati predsjednik Vladimir Putin kako bi postali zakoni.


13:34 - Ukrajinsko ministarstvo obrane zabranilo je vojno sposobnim muškarcima da napuste grad u kojemu žive, a glavni stožer vojske pozvao je na razumijevanje u poruci na Facebooku.

Odredba se temelji na zakonu o vojnoj obvezi iz 1992. Muškarci u dobi između 18 i 60 godina sada trebaju dopuštenje od svojega područnog vojnog ureda da napuste okrug u kojemu su registrirani. Kontrole se uglavnom provode na granicama okruga i gradova.

Ta je objava u kratko vrijeme izazvala stotine ljutitih komentara na Facebooku. Ministarstvo je optuženo za "idiotizam", a neki komentari navode da bi to moglo potaknuti korupciju u vojnim uredima.

Drugi se boje još većega gospodarskog kaosa, jer bi moglo nedostajati vozača autobusa, vlakova i kamiona.

Mnogi Ukrajinci ne žive u mjestima gdje su registrirani. Nakon ruske invazije, deseci tisuća vojno sposobnih muškaraca otišli su u sigurnije zapadne dijelove Ukrajine. Već im je zabranjeno napuštanje zemlje uvođenjem izvanrednog stanja prije više od četiri mjeseca.

Unatoč tome, graničari redovito hvataju muškarce koji pokušavaju prijeći u Moldaviju ili susjedne zemlje EU-a.


11:51 - NATO-vih 30 saveznika potpisalo je protokol o pristupanju za Finsku i Švedsku kako bi im se omogućilo da se pridruže savezu nakon što parlamenti ratificiraju odluku.

Ovaj potez, koji je najznačajnije proširenje saveza od sredine 1990-ih, znači da Helsinki i Stockholm mogu sudjelovati na sastancima NATO-a i imati veći pristup obavještajnim podacima.

Međutim, oni neće biti zaštićeni obrambenom klauzulom NATO-a koja kaže da je napad na jednog saveznika napad na sve - do ratifikacije - što će vjerojatno trajati do godinu dana.

"Ovo je doista povijesni trenutak", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zajedno s ministrima vanjskih poslova dviju zemalja.

"Sa 32 nacije za stolom, bit ćemo još jači."

U izjavi je švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla: "Hvala vam na potpori! Sada počinje proces ratifikacije od strane svih saveznika. Radujemo se zajedničkom radu u osiguravanju naše kolektivne sigurnosti."


11:42 - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu ustvrdio je da je Rusija napravila dva humanitarna koridora u Crnom i Azovskom moru kako bi olakšala izvoz žitarica.

‘Poduzima se niz mjera kako bi se osigurala sigurnost plovidbe u vodama Crnog i Azovskog mora. Opasnost od mina u vodama luke Mariupolj potpuno je eliminirana‘, kazao je Šojgu, prenose RIA Novosti.

Rusija je opetovano rekla da ne ometa izvoz ukrajinskog žita i da vlasti u Kijevu jednostavno trebaju razminirati svoje vode, što je čin koji bi također omogućio ruskim ratnim brodovima nesmetan pristup južnoj obali Ukrajine.


11:30 - Jevgenij Balitskij, šef nametnute ruske administracije u okupiranoj Zaporiškoj oblasti u Ukrajini, rekao je da planiraju prodavati ukrajinsko žito Bliskom istoku, prema izvješćima ruske novinske agencije Tass.

Tass navodi da su glavne zemlje uključene u dogovor bile Irak, Iran i Saudijska Arabija. Ukrajina je opetovano optuživala Rusiju za krađu žita, što je Moskva odbacila.


10:54 - Novinska agencija Tass izvijestila je da Rusija planira uspostaviti željezničku liniju između regije Rostov i područja Donjecka i Luganska koje je okupirala u istočnoj Ukrajini.

Izgradnja prometnih veza također je bila prioritet za ruske okupatore između Krima, koji je anektirao 2014., kao i i područja Hersona.


10:42 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je međunarodnu zajednicu da smanji ruski pristup pomorskom prometu.

‘Rusko izvozno orijentirano gospodarstvo uvelike se oslanja na pomorski prijevoz stranih flota. Pozivam partnere: ograničite Rusiji pristup njihovim uslugama i iscrpite Putinov ratni stroj. Uostalom, ono što Rusija danas stvarno izvozi u svijet su smrt, kriza i laži‘, napisao je na Twitteru.


10:31 - Maksim Marčenko, ukrajinski guverner Odese, uputio je poziv putem Telegrama ruskim snagama u zemlji da polože oružje i odbiju borbu.

"Ukrajinci su spremni braniti svoje domove i voljene do posljednjeg. Mislite i na svoje obitelji. Vaši najmiliji trebaju žive zdrave očeve, muževe i sinove, trebaju ih kod kuće. Život se ne daje da bi se ispunjavale zločinačke naredbe Putinova režima. Spasite svoj život i budućnost - odbijte sudjelovati u Putinovom krvavom ratu. Položite oružje za svoju sigurnu i mirnu budućnost. Možete ispustiti gorivo, sabotirajte opremu, objašnjavajući nemogućnost vašeg sudjelovanja u ratu. Međunarodni branitelji ljudskih prava i zaštita Ujedinjenih naroda bit će osigurani onima koji se boje progona od strane ruskih vlasti. Ovo nije predaja. Ovo je demonstracija vašeg odbijanja sudjelovanja u zločinu protiv čovječnosti. Učinivši to, ne izdajete ruski narod i svoju domovinu. Naprotiv, Rusiji dajete priliku da sačuva svoje dostojanstvo i dajete nadu za budućnost", poručio im je.


10:07 - Nakon ruskog zauzimanja Lisičanska i kontrole nad ukrajinskom istočnom regijom Luhansk, ukrajinske snage moći će se vratiti na lakše obranjivu, ispravljenu liniju bojišnice, izvijestilo je britansko Ministarstvo obrane.

Najnovije izvješće britanske obavještajne službe potvrđuje da je rusko "relativno brzo zauzimanje" Lisičanska omogućilo njezinim snagama da prošire svoju kontrolu na gotovo cijelo područje Luganska i tvrde da su ostvarili značajan napredak prema političkom cilju koji je predstavila kao neposredni cilj rata, naime "oslobađanje" Donbasa.

"Za razliku od prethodnih faza rata, Rusija je vjerojatno postigla razumno učinkovitu koordinaciju između najmanje dvije grupacije snaga: središnje grupacije kojom je vjerojatno zapovijedao general-pukovnik Aleksandar Lapin i južne grupacije vjerojatno pod nedavno imenovanim generalom Sergejem Surovikinom.

Ukrajinske snage vjerojatno su se uglavnom povukle u dobrom stanju, u skladu s postojećim planovima.

Ukrajinska područja Severodonjeck-Lisičansk Rusi su mogli napasti s tri strane. Bitku za Donbas karakterizira sporo napredovanje i rusko masovno korištenje topništva, sravnjavajući s zemljom mjesta i gradove. Borbe u Donjeckoj oblasti će se gotovo sigurno nastaviti na ovaj način", ističe se u izvješću.


9:33 - Potrošnja plina ove će se godine neznatno smanjiti zbog visokih cijena i ruskih rezova u Europi, uz sporiji rast u nadolazećim godinama jer se potrošači prebacuju na alternative, izvijestila je Međunarodna agencija za energiju.

Prognozu globalne potražnje za plinom srezali su za više od polovice u svom posljednjem tromjesečnom izvješću o tržištima plina, navodi se u izvješću agencije France-Presse.

Sada očekuje rast od samo 3,4% do 2025., povećanje od 140 milijardi kubičnih metara u odnosu na razine iz 2021., što je manje od skoka potražnje od 175 milijardi kubičnih metara zabilježenog samo u 2021.


9:03 - Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je na međunarodnoj konferenciji o oporavku Ukrajine u Švicarskoj da bi obnova njegove ratom razorene zemlje koštala oko 750 milijardi dolara.

Šmihal je rekao da bi se zaplijenjena imovina Rusije i ruskih oligarha trebala koristiti kako bi se pomoglo Ukrajini da ponovno stane na noge.

‘Smatramo da ključni izvor oporavka treba biti konfiscirana imovina Rusije i ruskih oligarha. Ruske vlasti pokrenule su ovaj krvavi rat, one su izazvale ova golema razaranja i trebale bi za to odgovarati‘, kazao je Šmihal i procijenio da zamrznuta ruska imovina iznosi između 300 i 500 milijardi dolara.

Govoreći putem video poruke, Zelenski je rekao da obnova nije ‘lokalni zadatak jedne nacije‘, već ‘zajednički zadatak cijelog demokratskog svijeta‘.


Nakon što je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin ustvrdio da su ruski vojnici ishodovali pobjedu nad ukrajinskim snagama u Luhanskoj oblasti, Rusija se okrenula ciljevima u Donjeckoj oblasti, piše Reuters.

Rusija je u nedjelju zauzela grad Lisičansk, čime je zaključila svoj pohod na jednu od dvije oblasti koje čine glavninu Donbasa, industrijski razvijene regije na istoku Ukrajine.

Rusija i Ukrajina pretrpjele su velike gubitke tijekom bitke za Luhansku oblast, pogotovo tijekom sukoba u Lisičansku i Sjeverodonjecku. Rusi su ih tijekom tih sukoba nemilice bombardirali te pretvorili u ruševine.

Ukrajinske su snage u utorak zauzele obrambene pozicije u Donjeckoj oblasti, oblasti u kojoj još uvijek kontroliraju veće gradove. Putin je svojim vojnicima rekao da se odmore i povrate svoju vojnu spremu.

Otkad je 24. veljače ove godine napala Ukrajinu, Rusija ne odustaje od svog zahtjeva da Kijev Luhansku i Donjecku oblast preda proruskim separatistima.

"Ovo će biti posljednja ruska pobjeda na ukrajinskom teritoriju", rekao je u Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "To bili srednje veliki gradovi, a to je trajalo od 4. travnja do 4. srpnja. To je 90 dana. Toliko mnogo stradalih."

Arestovič je rekao da ukrajinske snage na jugu zemlje žele krenuti u kontranapad. "Zauzimanje gradova na istoku značilo je da je 60 posto ruskih vojnika poslano na istok, što znači da će im biti teško vratiti se na jug", rekao je Arestovič. "Nema više vojnika koji se mogu dopremiti iz Rusije. Veliku su cijenu platili za kontrolu Sjeverodonjecka i Lisičanska."

Neki vojni stručnjaci drže da je Rusija nije puno dobila time što je zauzela Lisičansk i Sjeverodonjeck te da je ishod bitke za Donbas bio neizvjestan do samog kraja.

"Mislim da je to taktička pobjeda za Rusiju, ali da je bila jako skupa", rekao je Neil Melvin iz londonskog trusta mozgova RUSI. Melvin je bitku za Donbas usporedio s bitkama koje su se vodile tijekom Prvog svjetskog rata te koje su rezultirale minornim teritorijalnim dobicima.

"Ovo je trajalo 60 dana, a napredovalo se jako sporo", rekao je Melvin. "Mislim da će Rusi proglasiti nekakvu pobjedu, ali ključne bitke tek dolaze."

Melvin je rekao da se ključne bitke rata u Ukrajini najvjerojatnije neće odvijati na istoku zemlje već da će se one dogoditi na jugu zemlje. Naime, ukrajinski su vojnici tamo počeli napadati ruske snage kako bi povratile teritorij koji im je otet.

"Zato vidimo da Ukrajinci ostvaruju napredak kod Hersona. Tamo izvode kontranapade i mislim da je izvjesno da će upravo na tom području preuzeti inicijativu. Pokušat će Ruse potisnuti zahvaljujući velikim kontraofenzivama", dodao je Melvin.

Zelenski je u ponedjeljak rekao da se ukrajinski vojnici nastavljaju boriti unatoč tome što su se povukli iz Lisičanska.

Zauzimanje Luhanske oblasti najveća je ruska pobjeda u ratu u Ukrajini od zauzimanja Mariupolja, grada na jugu zemlje koji je pod svoju kontrolu stavila krajem svibnja.

Guverner Luhanske oblasti Serhij Hajdaj priznao je da je Rusi de facto kontroliraju. "Moramo pobijediti u ratu, a ne bitki za Lisičansk. Ovo jako boli, ali nećemo izgubiti rat", rekao je Hajdaj te dodao da su ukrajinske snage koje su se povukle iz Lisičanska zauzele obrambene pozicije između Bahmuta i Slovjanska.

Ukrajinski kontranapadi uvelike ovise o dostupnosti oružja koje joj šalje Zapad. "Pitanje je brzine opskrbe. Zapad jednostavno nema dovoljno oružja koje nam može poslati. Mora se proizvesti još oružja i ono se sada proizvodi. S obzirom na to kojim ga se tempom pravi, na jesen će ga biti prilično", zaključio je Arestovič.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2022 19:59