POSLJEDICETSIPRASOVE POBJEDE‘Naša Vlada boji se reformi,a trijumf Syrize još će ih usporiti’

Pobjeda Syrize, predvođene Alexisom Tsiprasom, na netom održanim grčkim parlamentarnim izborima mogla bi zadati dodatan udarac reformama u Hrvatskoj, upozoravaju stručnjaci.

Iako će posljedice Syrizina trijumfa na Hrvatsku, barem u kratkom roku, biti male, na dulje bi ih staze i naše gospodarstvo moglo pretrpjeti. One će se ogledati, kažu ekonomisti, u daljnjem kočenju ionako sporog reformskog procesa. Pojednostavljeno rečeno, u razdoblju pred nama možemo očekivati još više populizma u politici, što zbog straha od jačanja radikalnih političkih opcija, što zbog nadolazećih izbora.

- I kod nas bi mogle ojačati snage koje se protive reformama. Uspije li neka od njih na svoju stranu privući 10 ili 12 posto birača, to nije mala brojka, pa će se i etablirane političke strukture bojati reformi - ocjenjuje Damir Novotny, ekonomski stručnjak.

Porazno izvješće

U hrvatskom slučaju dodatan su problem parlamentarni izbori, koji bi se trebali održati ove godine. Vlade u izbornim godinama rijetko posežu za nepopularnim reformama, pa nije malo onih koji smatraju da od pravih reformi u Hrvatskoj ni u 2015. neće biti ništa. Na to se upozorava i u novom izvješću rejting-agencije Standard&Poor’s (S&P).

“Hrvatske institucije dosad nisu uspjele učinkovito odgovoriti na ekonomske izazove, a nadolazeći parlamentarni izbori bilo kakve reforme u kratkom roku čine malo vjerojatnima”, ocjenjuje se u izvješću S&P-a o Hrvatskoj.

No, čini se da pobjeda Syrize dodatno slabi izglede za provedbu reformi u Hrvatskoj. Naime, u teškoj socijalnoj situaciji, kakva vlada u Hrvatskoj nakon šest godina recesije, i u predizbornom ozračju teško je očekivati da će bilo koja od uhodanih političkih opcija biračima nuditi novu rundu odricanja. Upravo suprotno, puno je izglednije da će se biračima, kako od strane aktualne vlasti, tako i oporbe, nuditi velika obećanja. To se, uostalom, već i događa, kako na strani vladajućih, tako i u oporbenim krugovima.

Stanje u društvu pogoduje takvom ponašanju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s jučerašnjim je danom u Hrvatskoj bilo gotovo 330.000 nezaposlenih. Istodobno, slobodnih radnih mjesta bilo je manje od 8000. Po problemu nezaposlenosti Hrvatska se nalazi pri samom vrhu ljestvice EU.

Zahuktavaju se i ovrhe. Podaci Fine pokazuju da je krajem studenoga prošle godine u blokadi bilo više od 320.000 građana, čiji je nepodmireni dug prema raznim vjerovnicima iznosio čak 30,14 milijardi kuna. U odnosu na kraj studenoga 2013., dakle u samo godinu dana, u blokadi je završilo gotovo 25.000 novih građana, dok je njihov nepodmireni dug porastao više od sedam milijardi kuna.

Europska periferija

Posljednji čavao u lijes hrvatske socijale zabio je švicarski franak, čije je naglo jačanje preko noći bacilo na koljena gotovo 60.000 dužnika, koji su se ranijih godina zadužili u toj valuti.

I novo odgađanje reformi, upozorava Novotny, imat će svoju cijenu. U situaciji u kojoj se reforme ponovno ostavljaju za neka bolja vremena Hrvatska će teže naći kupce za svoje vrijednosne papire, i to u uvjetima kada joj, što na razini središnje države, što na razini lokalne samouprave, na naplatu sjedaju veliki iznosi.

Na to upozorava i Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta, koji ističe da Hrvatska, nakon Grčke, plaća najveću premiju rizika u EU na svoja zaduženja. Ona je posljednjih dana u našem slučaju čak i blago porasla, kaže Lovrinčević.

Mnogo toga i u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemaljma europske periferije, ovisit će o daljnjem razvoju događaja između Atene i Bruxellesa. Kako sada stvari stoje, smatra ekonomist Željko Lovrinčević, razdoblje pred nama obilježit će tinjajući, ali ograničeni sukob između Grčke i EU, koji se ne bi trebao širiti na ostale zemlje.