PORAZNI UČINAK ZATOPLJENJA Čak 93 posto Velikoga koraljnog grebena oštećeno 'izbjeljivanjem'

SYDNEY - Najnovije istraživanje pokazalo je da je zbog procesa 'izbjeljivanja' kao posljedice klimatskih promjena oštećeno čak 93 posto australskoga Velikog koraljnog grebena, koji se ubraja u jedno od deset svjetskih prirodnih čuda, potvrdivši najveće strahove aktivista koji se bore za očuvanje okoliša na našem planetu.

Izbjeljivanje koralja događa se zbog zatopljenja mora oko Velikoga koraljnog grebena, prijeteći njegovu opstanku. Koralji svoju sjajnu boju duguju pigmentu koji im daju sićušne alge, zooksantele s kojima žive u simbiozi, a budući da im porast temperature mora ne odgovara mikroalge napuštaju zajednički život što rezultira kalcificiranjem koralja. Zbog bolesti koju stručnjaci nazivaju "koraljnim stresom", koralj poprima bijelu boju te postaje vrlo krhak i podložan oštećenjima.

Stručnjaci podsjećaju da se ne radi o prvome velikom izbjeljivanju koralja Velikoga koraljnog grebena, no upozoravaju da je riječ o dosad najekstremnijem fenomenu.

"Nikada dosad nije bilo izbjeljivanje koralja u ovakvom opsegu. Procijenili smo da je trenutačno gotovo 50 posto koralja već uništeno ili je umrlo. S obzirom na to da se koralj pretvara u kalcificirani kostur, proces nazivamo bijelom smrću", rekao je za Reuters profesor Terry Hughes, vodeći čovjek radne skupine za očuvanje Velikoga koraljnog grebena.

Njegov je tim u posljednjih nekoliko tjedana organizirao zračne nadzore više od 911 pojedinačnih grebena duž 2300 km dugog Velikoga koraljnog grebena. Pritom su ustanovili da je samo sedam posto koralja pošteđeno izbjeljivanja. Isto su potvrdili i članovi ronilačko istraživačke ekipe.

Odumiranje koralja ima loše posljedice i na život podmorja jer su ribama potrebne koraljne strukture za skrivanje, prehranu i reprodukciju, a ugrožene su i ostale životinjske vrste poput morskih kornjača.

No znanstvenici se nadaju da za dio australskih grebena još ima nade. Naime, nisu svi jednako ugroženi, odnosno proces izbjeljivanja jako je utjecao na nešto više od polovine, a za ostatak još ima nade. Znanstvenici smatraju da bi trebalo izvršiti još snažniji pritisak na vlade zemalja s najvećim emisijama stakleničkih plinova koje bi se trebale usredotočile na korištenje obnovljivih izvora energije te postići veliko smanjenje emisije.

Australija je jedan od najvećih emitera stakleničkih plinova zbog brojnih elektrana na ugljen, unatoč pozivu međunarodne zajednice da ih drastično smanji.

Zbog rezultata istraživanja aktualni premijer Malcolm Turnbull mogao bi se, uoči saveznih izbora 2. srpnja, naći pod velikim pritiskom birača.