Čak 61.000 ljudi vjerojatno je umrla prošlog ljeta u Europi od posljedica sparnih toplinskih valova, rezultati su novog istraživanja koji upućuju na to da su nastojanja europskih zemalja da se pripreme za velike vrućine u tolikoj mjeri neuspješna da završavaju fatalnim ishodima.
Studija znanstvenika iz više europskih zdravstvenih instituta ukazuje na to da je od posljedica povezanih s vrućinom u 35 europskih zemalja od kraja svibnja do početka rujna 2022. za vrijeme najtoplijega ikada dosad evidentiranog ljeta u Europi umrlo više od 61.600 stanovnika.
Studija, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak u časopisu Nature Medicine otkriva da je u mediteranskim zemljama, poput Grčke, Italije, Portugala i Španjolske evidentirana najveća stopa smrtnosti u odnosu na broj stanovnika.
"Sredozemlje je pogođeno procesom dezertifikacije, pa su toplinski valovi za vrijeme ljetnih mjeseci pojačani upravo zbog ovakvih sušnijih uvjeta", rekla je koautorica studije Joan Ballester, profesorica na Institutu za globalno zdravlje u Barceloni.
Tijekom prošlog ljeta, kada su europske države zahvatili brojni i intenzivni šumski požari i velike suše, Portugal je u mjesecu srpnju zabilježio najvišu temperaturu od 47 Celzijevih stupnjeva, što je malo manje od najtoplije zabilježene temperature u toj državi, a ona je 2003. godine iznosila 47,3C.
U apsolutnim brojkama, najviše smrtnih slučajeva od posljedica vrućine i toplinskih valova evidentirano je u Italiji (18.010), Španjolskoj (11.324) i Njemačkoj (8173).
S obzirom na to da klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem povećavaju i temperature, toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji.
Ekstremno visoke ljetne temperature mogu biti pogubne jer nerijetko izazovu toplinski udar ili pogoršaju postojeće kardiovaskularne i respiratorne bolesti, pri čemu su starije osobe među najranjivijima.