PLAN NE ISPUNJAVA SVRHU?

Poražavajući rezultati studije o ključnom europskom fondu: ‘Neke zemlje koriste ga kako bi pokrpale rupe‘

Sudeći po istraživanju, samo petina sredstava u Njemačkoj i Austriji se koristi za nove projekte, dok je taj udio u Španjolskoj 40 posto

Ursula von der Leyen

 Alexey Vitvitsky/Sputnik via AFP

Mehanizam za oporavak i otpornost, vodeći sustav poticaja u Europskoj uniji čiji je cilj pomoći europskim gospodarstvima nakon pandemije, ne ispunjava svoju svrhu ako je suditi po rezultatima studije koju je objavio EconPol Europe, mreža istraživača s 14 sveučilišta i ekonomskih instituta, piše The Telegraph.

Naime, istraživanjem je utvrđeno da neke države članice EU financijska sredstva iz Fonda za oporavak koristi za plaćanje postojećih projekata i 'krpanje rupa', umjesto da novac ulože u nove poslove kako bi gospodarski oživjele Uniju nakon pandemije.

Tako najveći dio bespovratnih sredstava dodijeljenih u okviru Plana oporavka neke države koriste za ulaganja koja su već isplanirana čime vlade pokušavaju ojačati svoje javne financije.

Primjerice, samo petina sredstava u Njemačkoj i Austriji se koristi za nove projekte, dok je taj udio u Španjolskoj 40 posto.

Čak 723,8 milijardi eura raspoređeno je u dvije kategorije - bespovratna sredstva i zajmove - a cilj Plana je bilo poticanje 'zelenih' i digitalnih ulaganja kako bi se pomoglo modernizirati gospodarstvo u EU.

No, istraživanje EconPol Europe je zaključilo kako nema značajne veze između iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava i povećanja javnih ulaganja. Od država koje su istraživane, Belgija ima najveći udio novih ulaganja - 77 posto, dok u Italiji on iznosi - 64 posto.

- To sugerira da se fondovi EU uglavnom koriste za zamjenu nacionalne potrošnje. Radi se o troškovima koje bi vlade ionako imale, kaže koautor studije Mathias Dolls.

Ogromni dugovi najvećih europskih gospodarstava dodatno su porasli tijekom pandemije čime je ograničena njihova sposobnost da ulažu više sredstava.

Primjerice, dug u Grčkoj skočio je iznad 200 posto BDP-a, u Italiji iznad 150 posto te 120 posto u Španjolskoj. U Njemačkoj dug nije jednako brzo rastao i očekuje se da će ove godine biti nešto iznad 70 posto BDP-a.

Istraživanje je objavljeno u trenutku u kojem se članice EU spremaju za veliku bitku oko novih pravila o dugu. Južnije države članice zagovaraju da se stroga pravila o dugu ublaže kako bi imale veće slobode u potrošnje, no vjerojatno će se suočiti sa žestokim protivljenjem štedljivijih zemalja na sjeveru Unije.

Pravila Pakta o stabilnosti i rastu pokušavaju ograničiti javni dug na 60 posto BDP-a, a deficit na 3 posto. Obustavljeni su tijekom pandemije i malo je vjerojatno da će se vratiti s obzirom na ogromne dugove država članica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 15:00