Ekonomska politika trebala bi primarno služiti građanima, zaposlenima, poduzetnicima i poljskim obiteljima, a ne statistici, brojkama i postocima, izjavio je Mateusz Morawiecki, potpredsjednik poljske vlade i ministar razvoja, za dnevne novine Rzeczpospolita, a prenosi The Financial Times.
Intervju u poljskim novinama je naslovljen "Zbogom neoliberalizmu" pa je stoga odmah izazvao interes uglednog globalnog dnevnog lista, izuzetno utjecajnog u političkim i ekonomskim krugovima.
Populistički aksiom
Već i sam pogled na izjavu pokazuje klasični populistički aksiom - poljska ekonomija Poljacima - ojačan pozivanjem na tradicionalizam s klerikalnim prizvukom "ugrožene obitelji". Takav je stav dodatno interesantan jer djeluje kao apsolutno identičan odjek stavova mađarskog premijera Viktora Orbana koji je u svojim ekonomskim premisama bio rezolutniji i jasniji, ali i opasniji. On je, naime, izjavio kako je "liberalni kapitalizam" propao te da bi se trebalo okrenuti modelima koje razvijaju Rusija, Kina i Turska. Ekonomski razvoj tih zemalja dezavuirao je Orbanova stajališta jer je Rusija zapala u recesiju zbog pada cijene nafte na svjetskim tržištima i sankcijama koje joj je nametnuo Zapad (a protiv kojih se Orban ustrajno i sve otvorenije bori), gospodarski rast Kine je pao ispod magične granice od 7 posto koju se smatralo ključnom za održavanje socijalnog mira u toj zemlji, a sada je čeka ozbiljno restrukturiranje i redefiniranje gospodarstva koje će uključivati i gašenje "zombi tvrtki" koje ne rade, a isplaćuju plaće te okretanje od izvozno orijentirane prema ekonomiji domaće potrošnje. Turska se još drži, ali vladavina Recepa Tayyipa Erdogana polarizira zemlju, odvela ju je u novi rat s Kurdima i ozbiljno je potkopala temeljne demokratske vrednote poput slobode govora. No, budući da se Orban na tom planu ponaša na isti način, postaje jasnija i njegova fascinacija Erdoganom, Vladimirom Putinom i Xi Jinpingom.
Poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), koja je premoćno pobijedila prošle jeseni na izborima i osvojila natpolovičnu većinu u Sejmu (parlamentu) - te formirala politički neuobičajenu i u pravilu loše funkcionirajuću situaciju, premijerka je Beata Szydlo, ali glavne političke smjernice iz sjene definira Jaroslaw Kaczynski, čelnik stranke - u mnogim se elementima do sada ugledala na Orbana pa stoga ne čudi ni ovaj ekonomski obrat u kojem se, jasno, kao glavni neprijatelji pojavljuju stranci - i jasno, bivša vlast. Ako vas podsjeća na neku drugu zemlju na osovini Balkan - Jadran, nije slučajno, ali ogromna je razlika u tome što Poljska od ulaska u EU 1. svibnja 2004. godine bilježila samo ekonomske uspjehe, bila jedna od najuspješnijih u povlačenju sredstava iz europskih fondova, gospodarski rasla bez prestanka tako čvrsto da je nije pogodila ni globalna financijska kriza. Taj je uspjeh u velikoj mjeri rezultat reformi koje su provedene i prije ulaska u EU, među kojima se često ističe ona upravna, kad je prepolovljen broj vojvodstava (sad ih je šesnaest, a zemlja je deset puta veća od Hrvatske), čime je u značajnoj mjeri sasječena korupcija.
Prošlo je 27 godina
Sada pak ni to nije dobro. Morawiecki naglašava da je taj model (liberalni kapitalizam) "bio na snazi 27 godina. Upali smo u zamku ovisnog razvoja. U velikoj mjeri mi ovisimo o strancima". Potpredsjednik poljske vlade, koji je prije ovog položaja bio osam godina na čelu poljskog ogranka španjolske banke Santander, napao je, jasno, i bogate zemlje (Poljska je od ulaska u EU podvostručila svoj standard): "Bogate zemlje su dosegnule vrhunac svog razvoja i sada brane deregulaciju, liberalni pristup i globalizaciju jer je to dobro za njih", ističe.
Pojednostavljeno, pakao, to su drugi. Iako se Poljska snažno okoristila prvo slobodnom trgovinom kao članica CEFTA-e, a zatim EU u kojoj je sada šesta ekonomija po snazi. Ako se pomnije analizira ova izjava, može se zaključiti da se vlada u Varšavi sada zalaže za snažnu regulaciju tržišta, što vodi protekcionizmu pa se tako stavlja rame uz rame sa stajalištima francuskog radikalno desnog Nacionalnog fronta ili republikanskog kandidata na američkim izborima Donalda Trumpa. Što baš i nije jako cijenjeno društvo u donekle racionalnim globalnim okvirima.
Morawiecki je zaključio svoje izlaganje čvrsto obećavajući Poljacima da će primjerice smanjiti dob za odlazak u mirovinu i povećati razinu neoporezivog dijela poreza na dohodak.
Već su uvedeni porezi na banke, a u planu su i na supermarkete, jer su to dva sektora u većinski stranom vlasništvu.
Ti su koraci već ranije naišli na snažnu kritiku OECD-a koji je upozorio da takav model vodi prema rastu deficita iznad 3 posto BDP-a, što bi Poljsku dovelo u novi sukob s Bruxellesom, uz politički sada i ekonomski. No, veći je problem od toga sve veća nesklonost investitora koji su zabrinuti i zbog spora oko ustavnog suda koji zemlju vodi prema blokadi pravosudnog sustava, što stvara nesigurno ozračje na zaštitu uloženoga.
Investitori čekaju
Koliko god se Morawiecki trudio opovrgnuti da ovakva ekonomska agenda nije poticajna za investitore, činjenice govore bitno drukčije. Poljska je tako početkom ovog mjeseca, prema Njemačkoj gospodarskoj komori, pala na drugo mjesto po privlačnosti za investitore među zemljama srednje i istočne Europe - tri je godine bila na prvome mjestu. Kao glavni se pak razlog za to zasad navodi politička stabilnost, a navedene ekonomske mjere gotovo sigurno neće biti od pomoći. Upravo je Morawiecki 26. svibnja potvrdio da "oko 20 posto ulagača čeka dok se stanje ne razriješi".
1. Politički problemi
Ustavni sud
Vladajuća stranka PiS je nakon dolaska na vlast odbacila suce Ustavnog suda koje je izabrala prethodna vlada. Donesena su i nova pravila koja su za donošenje odluke tražile dvotrećinsku umjesto obične većine te da se predmeti moraju rješavati kronološkim redom kojim su zaprimljeni. Ustavni sud te je promjene odbacio presudom donesenom 9. ožujka ove godine, koju poljska vlada ne priznaje jer je donesena po starim pravilima, dok vlada tvrdi da je trebao postupati po novim - koja sud ne priznaje.
2. Reakcija Bruxellesa
Istraga
Europska komisija pokrenula je istragu zbog kritika da poljska vlada potkopava sposobnost suda da demokratski i neovisno djeluje te da je dovedena u pitanje vladavina prava. Zbog odnosa prema medijima i izbjeglicama Bruxelles je u više navrata istaknuo da Poljska ne dijeli zajedničke vrijednosti na kojima se osniva EU.
Iz izvora bliskih NATO-u stigla je informacija da bi neke od vlada (informacija je stigla iz američkih izvora) mogle biti obeshrabrene odbijanjem Varšave da prihvati standarde pravne države te dovesti u pitanje sudjelovanje u slanju i stacioniranju vojnih trupa i opreme u Poljsku što ona traži. Navedena je čak i mogućnost da američki predsjednik Obama javno kritizira PiS prije dolaska na summit NATO-a koji će se početi 8. srpnja u Varšavi.