Prvi radni dan u novoj 2021. godini Europska komisija morala se braniti od napada da nije naručila dovoljan broj "pravih" cjepiva protiv covida-19, da ona stižu presporo i da EU zaostaje za mnogima u svijetu.
Neke od tih kritika dolaze i od dužnosnika država članica. Lider njemačkog CSU, bavarskih demokršćana, Markus Söder postavio je pitanje kako objasniti Nijemcima da cjepivo koje je razvijeno u toj državi bude brže dostupno drugima. Rekao je kako se čini da je postupak narudžbe od Europske komisije za potrebe svih država članica bio "prebirokratski" te da je naručena premala količina pravih cjepiva.
Prvo cjepivo koje je odobrila Europska agencija za lijekove (EMA) je ono njemačke kompanije BioNTech u suradnji s američkim Pfizerom, a najveći pogon za proizvodnju se nalazi u Belgiji. Ni Belgijanci nisu imali nikakve privilegije pri nabavi tog cjepiva pa se i u Belgiji cijepljenje odvija sporije nego što se očekivalo, u susjednoj Nizozemskoj počelo je tek poslije Nove godine, a u Francuskoj ide još sporije.
Cijepljenje se brže nego u EU provodi u Izraelu, SAD-u, Velikoj Britaniji, Bahreinu te nekim drugim državama, što je posebno iritiralo neke države članice Europske unije. Finska ministrica zdravstva Kirsi Varhila požalila se da je njezina država dobila do kraja 2020. godine samo 40 tisuća doza, umjesto obećanih 300 tisuća. "Možda su otišle drugdje", rekla je Varhila.
Osim toga, EU kasni i u postupku odobravanja cjepiva. Ovakav pritisak je vjerojatno utjecao na to da se Odbor za cjepiva Europske agencije za lijekove sastane u ponedjeljak navečer i razmotri odobravanje cjepiva kompanije Moderna, koje bi bilo drugo odobreno za uporabu u EU. Sastanak je bio predviđen za srijedu 6. siječnja, a toga dana će se i nastaviti, budući da u ponedjeljak nije donesen zaključak o odobravanju tog cjepiva koje je već odobreno u mnogim zapadnim državama gdje postoje strogi regulatori.
U Britaniji su već odobrene tri vrste cjepiva, a jučer je počelo cijepljenje i cjepivom koje je razvilo oxfordsko sveučilište u suradnji s kompanijom AstraZeneca, dok postupak o odobravanju istog cjepiva u EU nije niti počeo.
No, Europska komisija se brani tvrdeći da je ugovore o nabavi cjepiva sklopila u vrijeme kada nije bilo moguće predvidjeti koje će od njih biti uspješno i sigurno u kojem vremenskom roku. Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer podsjetio je kako je Komisija mandat o pregovaranju dobila od država članica, a dosad je sa šest potencijalnih proizvođača sklopila ugovore o nabavi dvije milijarde doza, što će biti više nego dovoljno ne samo za sve države članice EU, nego i za doniranje drugima.
"Mi smo ciljano stvorili paket od šest potencijalnih cjepiva različitih proizvođača jer u to vrijeme nitko nije znao koje će biti efikasno i sigurno te dobiti odobrenje", poručili su iz Europske komisije te prebacili odgovornost na države članice što se tiče naručene količine.
Već se pojavila i mogućnost da neke države EU, poput Njemačke, krenu u individualnu narudžbu cjepiva. Na to imaju pravo, ali nije u duhu dogovorenog na razini EU. Utrka tko će prije doći do cjepiva i završiti s cijepljenjem svog stanovništva ono je što je EU htjela izbjeći, i to je glavni temelj cijele strategije cijepljenja EU. Zato sada i u Bruxellesu, ne tako glasno, kažu da se uvijek ponavlja ista priča: kada nešto uspije, onda su za to zaslužne vlade država članica, a čim nešto zapne, kriv je Bruxelles.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....