Zastupnici Europskog parlamenta upozorili su na plenarnoj sjednici u utorak u Strasbourgu da i u Europi postoje slučajevi poput Georgea Floyda, u kojima su zbog policijske brutalnosti život izgubili pripadnici romske manjine, česte žrtve diskriminacije i zločina iz mržnje.
Raspravljajući o Izjavi Europskog vijeća i Europske komisije kojom se osuđuje policijsko nasilje prema Romima, zastupnici iz redova europskih pučana (EPP), socijaldemokrata (S&D), Zelenih i liberala (Renew) podsjetili su na slučaj Stanislava Tomaša, pripadnika romske manjine u Češkoj.
On je preminuo u lipnju ove godine nakon što mu je jedan od trojice policijskih službenika, prilikom njegova uhićenja, klečao na vratu oko pet minuta. Video tog događaja ubrzo je objavljen na društvenim mrežama, a mnoge je podsjetio na slučaj Georga Floyda iz američke savezne države Minnesote koji je na sličan način preminuo u svibnju 2020. godine. No, iz češke su policije odgovorili da nije došlo do pretjeranog korištenja sile, a kao službeni razlog smrti Tomaša navedeno je predoziranje narkoticima.
Za razliku od Floyda, za slučaj Tomaša malo je tko čuo, rekla je Maite Pagazaurtundua (Renew Europe). Razlog vidi u tome što u većini slučajeva Romi ne prijavljuju slučajeve u kojima su žrtve nasilja. „Žrtve mržnje moraju moći vjerovati institucijama i policiji. Europska unija priznaje prava, ali ne osigurava nužno zaštitu i to ne smijemo više dopuštati“, dodaje.
Kako se slični događaji više ne bi ponavljali, Peter Polak (EPP) predložio je da policajci u svim zemljama članicama Europske unije nose kameru jer bi tako mogli pratiti njihovo ponašanje.
„U Europi već dugo govorimo o ponašanju policije. Primjerice, u Košicama, u Slovačkoj gdje su romske dječake ponižavali i tukli, ali ti su slučajevi pometeni pod tepih“, kazao je Polak.
Dok je Polak govorio o primjerima u Slovačkoj, Asim Ademov, također iz EPP-a, podsjetio je na nedavne događaje u Bugarskoj tijekom kampanje za predsjedničke izbore. „Policija je ulazila u domove Roma, prijetila im i tražila da se izjasne za koga će glasati. Zbog takvog postupanja, pod koordinacijom MUP-a, bilo je vrlo malo onih koji su izašli na izbore. To je sramota za jednu članicu Europske unije“, rekao je.
Romeo Franz (Zeleni) vratio se na slučaj Stanislava Tomaša koji je opisao kao primjer institucionalnog rasizma koji se širi Europom. S druge strane, za Silviju Sardone (Identitet i demokracija), nema govora o institucionalnom rasizmu. Raspravu je nazvala „nadrealnom“, a kao glavni problem istaknula je nevoljkost Roma za integracijom i njihov način života koji se odvija u kampovima gdje nema reda i zakona.
Anže Logar, slovenski ministar vanjskih poslova, kao predstavnik Europskog vijeća rekao je da veliki broj Roma živi u lošim socioekonomskim uvjetima. Osim toga, suočeni su sa značajnom stopom diskriminacije. Logar smatra da su Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija u proteklih deset godina uložile mnogo napora da bi, uz potporu države članica, poboljšali položaj Roma.
„Već postoji niz Roma koji su postigli puno više nego što se očekivalo s obzirom na predrasude i diskriminaciju. Treba ih što više ohrabriti da iskoriste prilike koje im se nude, trebamo se pobrinuti da se takve prilike i dalje otvaraju“, dodao je.
Prema istraživanju Eurobarometra, 60 posto Europljana još smatra da je diskriminacija Roma rasprostranjena u njihovoj zemlji, dok se više od 60 posto Europljana slaže s time da bi društvo moglo imati koristi od bolje integracije Roma. Navedeni podaci nalaze se u Preporuci Europskog vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma, dokumentu iz 2020. godine koji je Logar spomenuo u svom govoru.
U istom dokumentu stoji da se, radi postizanja jednakosti i uključenosti Roma, potrebno usredotočiti na četiri područja, a to su obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Međutim, zastupnik iz redova europskih socijaldemokrata Juan Fernando Lopez Aguilar, tvrdi da su Romi isključeni iz programa obrazovanja i stanovanja. Zbog toga smatra da se ne radi dovoljno na ispunjavanju ciljeva zadanih prošle godine.
„Prema Agenciji za temeljna prava, Romi su i dalje žrtve kolektivnog uznemiravanja, policijske brutalnosti i rasizma i sistemske segregacije“, dodaje Lopez Aguilar.
S njime se složila povjerenica Europske komisije Helena Dalli koja se također pozvala na preporuku Vijeća iz 2020., kojom se države članice ohrabruju da uvedu mjere protiv izravne i neizravne diskriminacije, proturomske retorike i govora mržnje.
Agencija za temeljna prava će svake četiri godine pratiti napredak u državama članicama glede suzbijanja diskriminacije Roma i njihova uključivanja u društvo, poručio je slovenski ministar Logar.
