LUDILO U KREMLJU

Pokazivali mišiće, provocirali izjavama, digli paniku, a onda preko noći - tajac! Incidentu kumovala ‘ljudska greška‘?!

Nakon što je izazvao zbrku objavom dokumenta o prekrajanju granica u Baltičkom moru, Kremlj ga je naprasno izbrisao

Panorama Kremlja

 Bruno Coelho/Imagebroker/Profimedia/Bruno Coelho/imagebroker/profimedia

Prijedlog ruskog ministarstva obrane o reviziji i promjeni ruske pomorske granice u istočnom Baltičkom moru izbrisan je u srijedu sa službenog portala nakon što je izazvao konfuziju i zabrinutost među članicama NATO-a, prvenstveno Finske, Švedske, Litve i Estonije, a oglasila se i Latvija.

U svom službenom podnesku, ministarstvo obrane je navelo da su pri sovjetskom mjerenju granice iz 1985. korištene pomorske karte iz sredine 20. stoljeća te stoga ono nije u potpunosti odgovaralo modernijim kartografskim koordinatama.

U nacrtu uredbe vlade Rusije stajalo je da su ruske vlasti stoga jednostrano odlučile promijeniti morske granice s Litvom i Finskom u Baltičkom moru. Iz aneksa vladine uredbe proizlazilo je da Rusija namjerava revidirati područja duž Kuršske prevlake, rta Taran i Baltičke prevlake na granici s Litvom. U dokumentu je navedeno da Rusija dio akvatorija u istočnom dijelu Finskog zaljeva i područje u blizini gradova Baltijsk i Zelenogradsk u Kalinjingradskoj oblasti namjerava proglasiti svojim unutarnjim vodama.

Iz izvornog nacrta dekreta nije bilo jasno kako bi se točno granica mogla prilagoditi i je li bilo konzultacija s drugim državama koje graniče s Baltičkim morem.

Odmah su zaredale reakcije zemalja europskog sjevera. Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da Rusija po ovom pitanju nije bila u kontaktu s Heksinkijem. Finsko ministarstvo vanjskih poslova podsjetilo je kako Konvencija UN-a o pravu mora sadrži odredbe o definiranju morskih zona obalnih država, uključujući njihovu reviziju te da pretpostavljaju kako će se Rusija, kao jedna od strana Konvencije, ponašati u skladu s tim. "Treba imati na umu da je izazivanje konfuzije također hibridni utjecaj. Finska se neće dati zbuniti", objavila je finska šefica diplomacije Elina Valtonen na društvenoj mreži X.

‘Nacrt je izbrisan‘

U sličnom tonu reagirao je litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, koji je ruski dekret nazvao "očitom eskalacijom" protiv NATO-a i Europske unije i "hibridnoj operaciji" koja zahtijeva primjeren i čvrsti odgovor. Švedski premijer Ulf Kristersson poručio je da "Rusija ne može jednostrano odlučiti o novim granicama", a estonski šef diplomacije Margus Tsahkna da se na prvi pogled čini da se radi o "apsurdnoj ideji".

A onda preokret. Prvo su ruske državne novinske agencije TASS, Interfax i RIA objavile identične članke u srijedu ujutro, pozivajući se na neimenovani vojno-diplomatski izvor koji niječe rusku namjeru da promijeni granicu da bi, kako je izvijestila agencija Reuters, ruski prijedlog potom naprasno izbrisan sa službenog portala na kojem je bio objavljen.

image

Baltičko more vojna vježba NATO

Us Navy Photo/alamy/alamy/profimedia/Us Navy Photo/alamy/alamy/profimedia

"Nacrt je izbrisan", glasila je jednostavna poruka, bez ikakvog objašnjenja. Rusko ministarstvo nije odgovorilo na zahtjeve za komentar, kako je javio Reuters, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da prijedlog nije politički motiviran, ali i dodao da povećana razina konfrontacije u baltičkoj regiji "zahtijeva odgovarajuće korake" od ruskih agencija da "osiguraju sigurnost".

Područje Baltičkog mora važan je strateški teritorij, a veći dio obale kontroliraju zemlje članice NATO-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin svojom je invazijom na Ukrajinu upalio alarme na sjeveru Europe, a rezultat je bio da je, umjesto prestanka širenja NATO saveza prema ruskim granicama, što je navodio i kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu i na čemu je općenito inzistirao, u susjedstvu dobio još dvije članice tog saveza - prošle godine obrambeno posebno moćnu Finsku, a ove Švedsku, obje ranije formalno neutralne zemlje.

I obje su odmah svojim stavom prema Rusiji pokazale da su svom članstvu u NATO-u i podršci Ukrajini potpuno predane. Primjerice, samo nekoliko sati nakon što je Rusija obećala poduzeti "protumjere" zbog pristupanja Stockholma zapadnom savezu, dva švedska zrakoplova za elektroničko izviđanje krenula su u obavještajnu misiju koje su meta bile ruske vojne aktivnosti. Stockholm je time pokazao da prijetnje smatra ozbiljnima, ali i da neće saginjati glavu pred Putinom, kako je pisala Slobodna Dalmacija.

Otpor na sjeveru

Kada je u pitanju Finska, poznate su ruske teritorijalne pretenzije prema toj zemlji, koje datiraju još od Zimskog rata 1940. godine, u kojem su Finci nanijeli goleme gubitke Crvenoj armiji. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Finci su znali reći da se još od tada pripremaju na novu rusku agresiju. Slično raspoloženje vlada u svim Baltičkim državama, koje su zajedno s Poljskom godinama bez uspjeha glasno upozoravale zapadne partnere na opasnost od Kremlja, kao i u još jednoj sjevernoj članici NATO-a, Norveškoj.

Putin se tako suočava sa žestokim otporom na sjeveru Europu, a ovo reteriranje po pitanju promjene granica na Baltiku možda pokazuje da je svjestan odlučnosti i sposobnosti u prvom redu nordijskih zemalja. No, radilo se o tak nečemu ili ne, to njima, čini se, posebno ne laska niti ih impresionira.

Finska je u travnju ponovno produžila blokadu graničnih prijelaza s Rusijom, nakon migrantske krize na svojim granicama, za što je Helsinki optuživao Moskvu da namjerno šalje migrante prema Finskoj. Norveška je, pak, u četvrtak priopćila da će dodatno ograničiti pristup ruskim turistima zbog rata u Ukrajini, blokirajući gotovo sve ulaske, kako je priopćilo tamošnje ministarstvo pravosuđa. Odlukom će se ukinuti i prekogranična kupovina. Norveška, koja s Rusijom dijeli granicu na Arktiku u dužini od gotovo 200 kilometara, prvi je put uvela ograničenja za ruske turističke vize 2022. godine.

"Odluka o pooštravanju pravila ulaska u skladu je s norveškim pristupom stajanja uz saveznike i partnere u reakciji na ruski ilegalni agresorski rat protiv Ukrajine", izjavila je ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl. Ova promjena znači da policija može odbiti ulazak ruskih državljana koji su obuhvaćeni novim uputama. "Bit će deportirani ako pokušaju prijeći granicu. To vrijedi i za granični prijelaz Storskog i općenito za vanjsku granicu Norveške", rekla je ministrica, kako prenosi The Barents Observer.

image

Baltičko more vojna vježba NATO

Jonathan Nackstrand/afp/profimedia/Jonathan Nackstrand/afp/profimedia

U Norveškoj u egzilu žive tisuće Rusa, a odluka u tom slučaju neće važiti, odnosno rodbini će i dalje biti dozvoljen dolazak u posjet. Iznimke će biti odobrene i u nekim drugim određenim slučajevima, primjerice za ruske državljane koji će raditi ili studirati u Norveškoj ili drugim zemljama zone Schengena i diplomate.

Ruski respekt, greška ili sračunati manevar?

U srijedu je objavljeno da je švedska vlada dogovorila dodatnu vojnu potporu Kijevu u ukupnom iznosu od 7 milijardi dolara tijekom tri godine. Vojna potpora, o kojoj je Ukrajince i u video snimci obavijestio švedski premijer, trebala bi uključivati ​​donacije obrambene opreme i financijsku potporu, prenio je Reuters.

Ipak, bez obzira na stav, akcije i reakciju na ruski nacrt dekreta od strane nordijskih članica NATO-a, ima mišljenja da je do povlačenja dokumenta sa stranice došlo jer se općenito radilo o grešci. Boris Bondarev, bivši savjetnik ruske misije pri UN-u u Ženevi, koji se protivio invaziji na Ukrajinu, smatra da se incident možda svodi na administrativnu pogrešku, izvijestila je nezavisna ruska novinska kuća Agentstvo, kako prenosi Newsweek. "Čini mi se da se najvjerojatnije radi o nekoj vrsti nemarnog rukovanja dokumentima", rekao je Bondarev i dodao da od toga ne bi radio nikakvu senzaciju.

Ruski dopisnik finskog javnog servisa Yle, Heikki Heiskanen, istaknuo je da crtanje granica "zapravo nije u nadležnosti ministarstva obrane - sve dok se granice ne mijenjaju silom".

No, finski obavještajni analitičar otvorenog koda i stručnjak za vojnu povijest Emil Kastehelmi smatra da, iako promjene morskih granica nisu izniman slučaj te su zadnje takve promjene između Rusije i Finske napravljene 2017. godine, ovaj puta, kako navodi, postoje dobri razlozi da se ruske akcije protumače prvenstveno kao provokacije.

"Rusija je mogla objaviti karte i koordinate promjena granica koje je planirala, ali su pustili da se nejasna situacija nastavi", napisao je Kastehelmi na X-u. "Ovo nije bila obična diplomatska interakcija, već namjerna provokacija, sračunati manevar. Možda je Rusija htjela pokazati da se ne boji Zapada te da članstvo u NATO-u ne znači da je zemlja sigurna od proizvoljnih teritorijalnih zahtjeva", dodao je on, kako prenosi Newsweek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 05:37