UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Pojavila se snimka Putina s Krima, svi su primijetili jedan detalj: ‘Pogledajte mu nogu!‘

Najvažnije događaje 388. dana rata u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Vladimir Putin na Krimu

 Tass/Ddp Usa/Profimedia/Tass/ddp Usa/profimedia

Ključni događaji:

- 388. je dan rata u Ukrajini

- Najmanje 6000 ukrajinske djece nalazi se u ruskim logorima

- Bivši šef Međunarodnog suda ‘uvjeren‘ da će se Putinu suditi

- Američki dronovi ponovno nad Crnim morem nakon incidenta s ruskim lovcem

- Biden kaže da je Putin počinio ratne zločine i da su optužbe ‘opravdane‘


Putin šepao prilikom obilaska baze na Krimu

Posjet Vladimira Putina Krimu nastavio je šuškanje o njegovom zdravstvenom stanju. Na snimci koja se pojavila vidi se kako Putin prilikom iznenadnog posjeta anektiranom ukrajinskom poluotoku snimljen kako blago šepa.

Snimka je nastala tijekom obilaska ruskog predsjednika mornaričkoj bazi u Sevastopolju, koji je bio pod žestokim ukrajinskim napadima proteklih mjeseci.

Putin je na Krim stigao samo dan nakon što je objavljeno da je Međunarodni kazneni zakon protiv njega podigao uhidbeni nalog.


Produljen ugovor o izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka

Obnovljen je dogovor kojim se dopušta izvoz ukrajinskog žita iz crnomorskih luka, a trebao je isteći u subotu, objavio je turski predsjednik Tayyip Erdogan, a ministar u ukrajinskoj vladi je rekao da je produljenje dogovoreno za predstojećih 120 dana.

"Dogovor o žitnome koridoru trebao je isteći danas. Rezultat naših razgovora s objema stranama je produljenje sporazuma", rekao je Erdogan u govoru u zapadnome gradu Canakkaleu, no nije otkrio na koliko je dugo sporazum produljen.

To je pojasnio ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov, koji je kazao da je ugovor produljen za 120 dana.

Ujedinjeni narodi i Turska u srpnju su sklopili sporazum s Rusijom i Ukrajinom, a potom su ga u studenom produljili na dodatnih 120 dana.

Svrha sklapanja sporazuma je borba protiv globalne prehrambene krize, dijelom potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu 24. veljače 2022. i blokadom Crnog mora.

Rusija je ranije pozvala da se sporazum obnovi na samo 60 dana, što je polovina od prethodno dogovorenog razdoblja produljenja, no Ukrajina je inzistirala na produljenju u trajanju od 120 dana.

"Sporazum ‘Inicijativa za crnomorsko žito‘ produljuje se za 120 dana", tvitao je Kubrakov. "Zahvalan glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu, UN-u, predsjedniku Erdoğanu, ministru Hulusiju Akaru i svim našim partnerima što su se pridržavali dogovora", dodao je.


Putin stigao na Krim

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je aneksirani poluotok Krim kako bi obilježio devet godina otkako ga je Rusija zauzela. Ruska državna TV prikazala je kratku snimku ležerno odjevenog Putina u šetnji s grupom dužnosnika i obećala daljnje detalje uskoro, prenosi Reuters.

Rusija je zauzela Krim 2014., osam godina prije nego što je pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu. Ukrajina kaže da će se boriti da istjera Rusiju s Krima i svih drugih teritorija koje je Rusija okupirala u jednogodišnjem ratu.

Ruska državna novinska agencija RIA Novosti objavila je da je Putin posjetio umjetničku školu i dječji centar. Čini se da su lokacije odabrane kao odgovor na nalog za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji je izdan u petak, navodi Guardian prenoseći izvješće AP-a. ICC je pozvao na uhićenje Putina pod sumnjom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju.

Putin je sjeo u zrakoplov i preputovao 1.821 kilometar od Moskve do Sevastopolja, najvećeg grada u regiji, gdje je sjeo za volan automobila koji ga je prevozio po gradu, otkrio je regionalni čelnik Krima Mihail Razvožajev.

Uz umjetničku školu i dječji centar, Putin je posjetio i arheološko nalazište na ruševinama starog grčkog grada Hersonesa, javljaju ruski državni mediji.

Podsjetimo, Kremlj je u petak nalog Međunarodnog kaznenog suda (ICC) za uhićenje predsjednika Vladimira Putina proglasio nečuvenim, ali i besmislenim za Moskvu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je optužnicu proglasio "nečuvenom i neprihvatljivom", pa dodao da Rusija, kao i mnoge druge države, ne priznaje jurisdikciju ICC-a.

"Stoga su odluke ove vrste iz pravne perspektive ništavne i nevažeće za Rusku Federaciju", istaknuo je.

Upitan hoće li Putin sad strahovati od uhićenja tijekom putovanja u zemlje koje su stranke ICC-a, Peskov je rekao da "nema ništa za dodati o tom temi" i da je to "sve što žele reći".

Rimski statut, kojim je 2002. ICC osnovan, ratificiralo je 123 država. Među njima, između ostalih, nisu ni SAD, Kina, Izrael, Pakistan, Saudijka Arabija, Turska i Iran, kao ni Indija koja je u rujnu domaćin G20 susreta na kojem se očekuje i ruski predsjednik.

ICC je osim Putina optužio i Mariju Lvovu-Belovu, rusku povjerenicu za prava djece, također za ilegalnu deportaciju djece.

Ruska agencija RIA Novosti piše kako je ona, komentirajući optužnicu, rekla da je međunarodna zajednica na taj način ocijenila "pomoć djeci koja su izvedena iz ratne zone i za koju se stvaraju dobri životni uvjeti“. Kazala je da će i dalje raditi u tom smjeru.


Prigožin: Uskoro još 30.000 ljudi u Wagneru

Ruska plaćenička skupina Wagner planira unovačiti otprilike 30.000 novih boraca do sredine svibnja, objavio je danas njezin osnivač Jevgenij Prigožin.

U audio poruci na Telegramu objavio je da centri za zapošljavanje Wagnera, za koje je rekao da su prošli tjedan otvoreni u 42 ruska grada, zapošljavaju u prosjeku 500 do 800 ljudi dnevno, prenosi Reuters.

Nije dao nikakve dokaze koji bi poduprli brojke, koje Reuters nije mogao neovisno provjeriti.


Ukrajinski i američki šefovi obrane videovezom raspravljali o vojnoj pomoći za Kijev

Trojica najviših američkih sigurnosnih dužnosnika razgovarali su videovezom sa svojim ukrajinskim kolegama o vojnoj pomoći za Kijev, rekao je u subotu šef stožera ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.

"Raspravljali smo o daljnjem slanju potrebne pomoći za našu zemlju, osobito vozila, oružja i streljiva", napisao je Andrij Jernak na komunikacijskoj platformi Telegram.

Jernak je kazao da su on, ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, glavni zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužnij i nekoliko drugih viših zapovjednika i dužnosnika prisustvovali sastanku.

Američki ministar obrane Lloyd Austin, načelnik združenog stožera američke vojske Mark Milley i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan predstavljali su američku stranu.

Jernak nije rekao pojedinosti o ukrajinskim zahtjevima.

Dužnosnici su se sastali u vrijeme kada Kijev nastoji od svojih zapadnih saveznika, od kojih su Sjedinjene Države najznačajnije, dobiti dovoljno oružja kako bi započeo protuofenzivu i pokušao pod svoju kontrolu vratiti teritorij, koji je Moskva zauzela prošle godine.

Jernak je dodao da se Zelenskij pridružio sastanku na kraju kako bi podijelio svoje viđenje oslobađanja ukrajinskih teritorija, koje je okupirala Rusija od početka njene invazije prije gotovo 13 mjeseci.

"Potanko smo izvijestili naše saveznike o trenutnoj situaciji na bojišnici, borbenim operacijama u najtežim područjima i o najhitnijim potrebama ukrajinske vojske", kazao je Jernak.

Ukrajinske snage su u petak nastavile odbijati ruske napade na razrušeni grad Bahmut, središnju točku osmomjesečnih ruskih pokušaja da ostvare napredak kroz industrijsku pokrajinu Doneck na istoku Ukrajine.


Rusija će vjerojatno proširiti novačenje kako bi ojačala vojsku

Rusija će vjerojatno uvesti vojnu obvezu za još veći broj ljudi kako bi odgovorila na svoje pojačane vojne potrebe, tvrdi britansko Ministarstvo obrane.

U najnovijem obavještajnom izvješću, ministarstvo je reklo da su zastupnici u ruskoj Dumi u ponedjeljak predstavili prijedlog zakona o promjeni dobi za regrutaciju za muškarce na 21-30 godina, sa sadašnjih 18-27. Zakon će vjerojatno biti usvojen i stupiti na snagu u siječnju 2024., kaže se u izvješću.

"Ruske se vlasti vjerojatno spremaju olakšati širu vojnu obvezu kako bi zadovoljile svoje vojne potrebe. Mnogi muškarci u dobi od 18 do 21 godine trenutno traže izuzeće od vojnog roka zbog toga što studiraju na fakultetima. Vlasti vrlo vjerojatno mijenjaju dobnu granicu kako bi povećale broj vojnika tako što će osigurati da studenti na kraju budu prisiljeni služiti"

Ministarstvo je priopćilo da Rusija i dalje službeno zabranjuje vojnim obveznicima operacije u Ukrajini, iako su "najmanje stotine njih vjerojatno služile zbog administrativnih pogrešaka ili nakon što su bili prisiljeni potpisati ugovore".

Čak i ako se Rusija nastavi suzdržavati od upućivanja ročnika u rat, dodatni ročnici oslobodit će veći udio profesionalnih vojnika za borbu. Rusija provodi cikluse regrutacije dva puta godišnje, osim "djelomične mobilizacije" provedene prošle godine, piše Guardian.


Zračna uzbuna oglašena je u subotu ujutro širom Ukrajine

Sirene za zračnu uzbunu jutros su se oglasile širom Ukrajine.

Upozorenja na zračnu opasnost stižu dok kijevske snage nastavljaju pružati otpor ruskim napadima duž istočnog bojišta.

Rusija je u petak pokrenula još jednu seriju zračnih napada bespilotnim letjelicama, izvještavaju ukrajinske oružane snage.

U izvješću Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine navodi se da je došlo do još jednog raketnog napada i još 57 napada raketnim sustavima za višestruko lansiranje (MLRS).

Uništeno je sedam kuća u selu Veletenske u Hersonskoj oblasti, a oštećen je i ravrtić, no nitko nije ozlijeđen.

Ukrajinska strana također kaže da je oboreno deset dronova Shahed iranske proizvodnje. Rekli su da su ukrajinske snage također "odbile više od 100 neprijateljskih napada".


Najmanje 6000 ukrajinske djece nalazi se u ruskim logorima

Oko 6000 ukrajinske djece nalazi se u najmanje 43 ruska logora i objekta, prema američkom izvješću. Istraživači Sveučilišta Yale otkrili su u studiji objavljenoj prošlog mjeseca da su objekti dio "sustavne mreže velikih razmjera".

Moskva je odbacila optužbe da su njezine snage počinile ratne zločine, a Kremlj je odluku Međunarodnog kaznenog suda o raspisivanju naloga za uhićenje Vladimira Putina označio kao "ništavnu i nevažeću".

Ukrajina procjenjuje da je broj "ukradene djece" bliži 16.000, od kojih se samo 300 do sada vratilo kući.

Volodimir Zelenski nazvao je navodne deportacije djece "državnim zlom koje počinje upravo s najvišim dužnosnikom ruske države". Rekao je da će ukrajinska vlada učiniti sve što može da vrati svako dijete.


Bivši šef međunarodnog suda ‘uvjeren‘ da će se Putinu suditi

Bivši predsjednik Međunarodnog kaznenog suda rekao je kako je uvjeren da će Vladimir Putin biti izveden pred sud.

Dr. Chile Eboe-Osuji rekao je da u svakom modernom slučaju kada je izdan nalog za uhićenjem, netko je na kraju završio na sudu. Podsjetio je na bivše čelnike Ruande, Srbije i Liberije za kojima su raspisane tjeralice.

“Nema osnova da mislim da će ovo biti neka druga priča. Ovo će biti najvažniji čovjek do danas protiv kojeg je raspisana tjeralica, ali vidjet ćemo što će se dogoditi. Uvjeren sam da će se prije ili kasnije to suđenje dogoditi", kazao je.


Biden kaže da je Putin počinio ratne zločine i da su optužbe "opravdane"

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak da je ruski predsjednik Vladimir Putin počinio ratne zločine i da je opravdana odluka Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da izda nalog za njegovo uhićenje.

ICC je ranije u petak izdao uhidbeni nalog za Putina pod sumnjom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusiju. SAD ne priznaje taj međunarodni sud.

"Mislim da je to opravdano. Poblem je što sud ne priznaju svi, uključujući i nas. Ali mislim da je poslao snažnu poruku", rekao je Biden novinarima.

SAD je neovisno o ICC-ju utvrdio da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini i smatra da počinitelji moraju odgovarati, rekao je u priopćenju glasnogovornik State Departmenta.

Potez ICC-a obvezuje 123 države članice da uhite Putina ako se nađe na njihovu teritoriju i prebace ga na suđenje u Den Haag. ICC je izdao nalog za uhićenje i Marije Aleksejevne Lvova-Belove, ruske povjerenice za prava djece, pod istim optužbama.

Rusija odbacuje optužbe da su njezine snage počinile ratne zločine tijekom invazije. Kremlj je u petak objavio da je nalog za uhićenje Putina nečuven i što se Rusije tiče besmislen te da Rusija, kao i brojne druge države, ne priznaje jurisdikciju ICC-a.

Rimski statut, kojim je 2002. ICC osnovan, ratificiralo je 123 država. Među njima, između ostalih, nisu ni SAD, Kina, Izrael, Pakistan, Saudijka Arabija, Turska, Iran i Indija.


Američki dronovi ponovno nad Crnim morem nakon incidenta s ruskim lovcem

SAD je nastavio s letovima špijunskih dronova nad Crnim morem nakon incidenta s ruskim lovcem koji je rezultirao padom američke bespilotne letjelice, objavili su u petak američki dužosnici.

Dron RQ-4 Global Hawk u petak je letio nad tom regijom, rekli su dužnosnici dodajući da je to prva takva misija nakon događaja u utorak.

Pentagon je ranije isticao da incident neće zaustaviti Washinton da nastavi s letovima dronova.

Pad drona MQ-9 bio je prvi izravni američko-ruski incident od početka rata u Ukrajini i dodatno je pogoršao odnose između Washingtona i Moskve koji su se međusobno optuživali.

Rusija je odbacila američke optužbe da su dva ruska lovca Su-24 neoprezno letjela oko američkog drona i tvrdi da letjelice nisu došle u kontakt nego je dron pao nakon "oštrog manevriranja".

Bijela kuća je u četvrtak objavila video snimku za koju kaže da opovrgava rusku verziju događaja i pokazuje da je dron pao u Crno more nakon što ga je udario ruski borbeni zrakoplov.


Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Putina

Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu u petak je izdao naloge za uhićenje predsjednika Vladimira Putina i povjerenice ruskog predsjednika za prava djece, Marije Aleksejevne Lvove-Belove, javlja The Guardian.

U priopćenju je ICC naveo kako postoje "razumni razlozi" za vjerovanje da ruski čelnik "snosi kaznenu odgovornost" za "ratni zločin protuzakonite deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) s okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju" na ukrajinskom okupiranom području.

Navodi se također kako postoje "razumni razlozi" za vjerovanje da Lvova-Belova "snosi pojedinačnu kaznenu odgovornost" za "ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. travanj 2024 08:18