Pogledajte što Kinezi rade u tajnom laboratoriju u Beogradu: ‘Počelo je za vrijeme korone...‘

"Kineski institut optužen za zloupotrebe genskih podataka aktivan u Srbiji", naslov je članka Mile Đurđević objavljenog na mrežnoj stranici Radio Slobodna Europa 13. srpnja 2021.

Veze Narodne Republike Kine i Srbije su duboke, kineske tvrtke rade po cijeloj Srbiji, a u Beogradu je prije nešto više od godinu dana uslikan grafit "Vučić ima kose oči". Tijekom pandemije je Beograd bio oblijepljen plakatima "Hvala, brate Xi" iako je pomoć stigla iz EU daleko nadmašivala kinesku. U sklopu ove potonje je, pišu u opsežnom tekstu The Washington Posta iz Beograda Joby Warrick i Cate Brown, "u travnju 2020. godine u srbijansku prijestolnicu stigao zrakoplov s pravodobnim poklonom NR Kine: Vatreno oko (Fire-Eye), sofisticirani prijenosni laboratorij koji je mogao detektirati infekcije koronavirusom iz sićušnih genetskih fragmenata koje patogen ostavlja za sobom". Djeluje kao stvarna pomoć dok ne pročitamo članak Mile Đurđević koji navodi da "njemačke zdravstvena vlasti ozbiljno razmatraju navode da Pekinški institut za genetska istraživanja (Beijing Genomics Institute - BGI) zloupotrebljava genetski materijal prikupljen iz prenatalnih testova u svrhu vojnih istraživanja".

Reuters je 7. srpnja 2021. objavio dubinsko istraživanje koje je dovelo do zaključka da je BGI prenatalne testove, koji se prodaju po cijelom svijetu, razvio u suradnji s kineskom vojskom te ih "koristi za prikupljanje genetskih podataka od milijuna žena za sveobuhvatna istraživanja osobina populacije". Unatoč upozorenjima, "Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo (IMGGI) planira pokrenuti projekt sekvenciranja 1000 balkanskih genoma, a u tom projektu veliku ulogu imat će BGI grupa i s njom povezane firme", rekla je ministrica nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović za Novu ekonomiju u siječnju ove godine. Gospođa Begović bila je voditeljica laboratorija s kineskom podrškom i odatle je prešla na položaj ministrice.

Genetski rat

BGI je trajne lokacije laboratorija, a prvi je bio Beograd, proširio u ukupno 20 država među kojima su Kanada, Australija, Švedska i brojne afričke države. Zbog čega se njihovo djelovanje našlo pod sitnozorom obavještajnih agencija jer se pojavila sumnja da su laboratoriji lokacije prikupljanja genetskog materijala koji se prosljeđuju kineskim vlastima u cilju jačanja sposobnosti vođenja "genetskog rata". Kineske su tvrtke obvezane zakonom sve podatke dobivene izvan zemlje na zahtjev predati vlastima. Prema američkim obavještajnim izvorima, koje citira The Washington Post, Beijing/Peking je osobito zabrinut jer je kineska populacija izuzetno homogena (više od 90 posto su Han Kinezi) pa bi lako mogla pasti žrtvom u napadu genetskim oružjem koje bi ciljalo tu etničku skupinu. Kako je napad najbolja obrana, tako i kineska Partija smatra da je važno razviti sustave kojima će prvi moći udariti protivnike tim, još uvijek oružjem budućnosti. U većinski muslimanskoj pokrajini Xinjiang te na Tibetu kineske vlasti već dulje vrijeme sakupljaju genetski materijal stanovništva kako bi ga koristili za povezivanje počinitelja "djela protiv države" s rođacima koji se zatim također nađu na udaru sigurnosnih sila.

Uklonivši se iz ove nadamo se još uvijek futurističke sfere genetskog rata, dolazimo do jakih argumenata koji podržavaju tezu o namjernom, prikrivenom sakupljanju genetskog materijala: otvara se tako mogućnost da kineska znanstvena zajednica stvori lijekove protiv brojnih danas neizlječivih bolesti što bi njihovim farmaceutskim tvrtkama dalo tržišnu prednost koja bi se lako mogla pretočiti u strategijsku kad je riječ o uspostavljanju poretka s kineskim karakteristikama. Premoć u tehnološkom rivalstvu donosi globalni primat u ovom stoljeću, znaju to Washington i Beijing.

Budući ratovi

BGI je u globalni proces sakupljanja genetskog materijala krenuo 2013. godine, iste godine kada na vlast dolazi sadašnji predsjednik Xi Jinping. Kupili su Complete Genomics, tvrtku iz San Josea, američkog lidera u tehnologiji sekvenciranja gena za sitne novce, 118 milijuna dolara i postali vlasnici svih njihovih razvijenih znanstvenih procesa. The Washington Post piše da je tada BGI dobio 1,5 milijardi dolara poticaja Kineske razvojne banke: cilj je bio postati globalni lider rastućeg tržišta opreme genetskog sekvenciranja. Već nakon četiri godine ažurirana verzija autoritativne publikacije o vojnoj strategiji Sveučilišta za nacionalnu obranu koju vodi Narodnooslobodilačka vojska dodala je odjeljak o biološkom ratovanju koji je istaknuo važnost "specifičnih etničkih genetskih napada" u budućem ratovanju. "To može biti precizan, ciljani napad koji uništava rasu ili određenu skupinu ljudi ili određenu osobu; njegova potencijalno ogromna ratna učinkovitost može izazvati ekstremnu paniku među ljudskim bićima", stoji u članku koji je u državnim medijima u ožujku 2020. objavio Kang Yaowu, izvanredni profesor na Sveučilištu. "To oružje ima visok tehnološki sadržaj, nisku cijenu i velika je prijetnja."

Podatke potrebne NR Kini radi izgradnje takvog oružja skupljaju u Beogradu.