stanišić i simatović

Počele završne riječi: U Haagu uskoro presuda dvojici ključnih obavještajaca Slobodana Miloševića

Završne riječi trajat će do srijede, a prema ranijim najavama iz Den Haaga, presuda bi mogla biti izrečena u svibnju
Jovica Stanišić i Franko Simatović
 Michael Kooren/AFP

U Den Haagu u ponedjeljak počinju završne riječi tužiteljstva i obrane u ponovljenom suđenju dvojici ključnih obavještajca Slobodna Miloševića, bivšim čelnicima Državne sigurnosti (DB) Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, optuženima za kontroliranje srpskih postrojbi i zločine tijekom ratnih sukoba u Hrvatskoj i BiH '90-ih.

Završne riječi pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT), sljednikom ICTY-a, trajat će do srijede, a prema ranijim najavama iz Den Haaga, presuda bi mogla biti izrečena u svibnju.

Bivšem šefu DB-a Stanišiću i njegovu zamjeniku Simatoviću sudi se zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno protjerivanje većine nesrpskog stanovništva, mahom Hrvata i Bošnjaka, s velikih područja Hrvatske i BiH u razdoblju od 1991. do 1995. godine.

Optuženica ih tereti da su „rukovodili financiranjem, obukom, logističkom potporom i drugom pomoći ili podrškom“ specijalnim postrojbama DB-a, poput „Crvenih beretki“, te paravojnim postrojbama kakve su bile Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića-Arkana i „Škorpiona“, koje su sudjelovale u zločinima počinjenim tijekom sukoba na teritoriju Hrvatske i BiH.

Stanišić i Simatović uhićeni su u ožujku 2003. godine i prebačeni u pritvor Haškog tribunala, a u prvom pojavljivanju pred sudom nijekali su krivnju.

U svibnju 2013. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju oslobodio ih optužbi uz ocjenu kako “postoji mogućnost" da su njihova djela bila "usmjerena ka stvaranju i održavanju srpske kontrole nad velikim dijelom Hrvatske i Bosne i Hercegovine” te da je, unatoč činjenici da su Stanišić i Simatović organizirali, opskrbljivali, financirali, podržavali i vodili obuku postrojbi, "njihova potpora bila opće prirode i stoga nije bila usmjerena ka izvršenju ratnih zločina".

Ta je oslobađajuća presuda ukinuta u prosincu 2015., a Žalbeno vijeće ICTY-a naložilo je ponovno suđenje, ocijenivši da su "učinjene značajne pravne i faktičke pogreške" kada je sud UN-a oslobodio Stanišića i Simatovića.

Stanišić nije nazočio raspravama otkako je u srpnju 2017. zbog zdravstvenih problema pušten iz pritvora u Nizozemskoj i dozvoljeno mu je da se vrati u Srbiju.

Tijekom prvog i ponovljenog procesa, Stanišić i Simatović su duga razdoblja vremena provodili na privremenoj slobodi u Srbiji.

Predviđeno je da završne riječi u ponovljenom suđenju traju do srijede. Tužiteljstvo će, kako je priopćeno iz Mehanizma (MICT), na raspolaganju imati četiri sata, a timovi obrane ukupno pet sati, uz mogućnost da se oba tima "dogovore drugačije”.

Prema ocjenama stručnjaka, presuda u slučaju Stanišić-Simatović mogla bi "utvrditi ulogu Srbije u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini", objavila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću "posljednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje jesu li dužnosnici Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH", ocijenio je Radio Slobodna Europa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 16:06