SVE ZBOG IRANA

Počela utrka u atomskom naoružanju. Zapad u panici: Bliski postaje nuklearni istok

Nuklearna histerija traje od 2006. kad je Iran prvi put priznao obogaćivanje urana
The reactor building of the Bushehr nuclear power plant is seen, just outside the southern city of Bushehr, Iran, Saturday, Aug. 21, 2010. Iranian and Russian engineers began loading fuel Saturday into Iran's first nuclear power plant, which Moscow has promised to safeguard to prevent material at the site from being used in any potential weapons production. (AP Photo/Vahid Salemi)
 AP

KAIRO - Vladari tih zemalja nisu zabrinuti zbog “njemačkog efekta”. Naime, u toj su zemlji Zeleni postali druga politička snaga zahvaljujući snažnom protivljenju nuklearnoj opciji koju zagovara kancelarka Angela Merkel. No, vladari na Bliskom istoku tih problema nemaju: demokracije nema, nije ih briga što narod misli, a oni žele nuklearne elektrane i potpisuju ugovore sa zemaljama koje im ih mogu sagraditi (iznos ugovora procjenjuje na stotinjak milijardi dolara).

Već sklopili ugovore

Histerija za stjecanjem nuklearne (mirnodopske) energije počela je - što je zanimljivo - 2006. kada je Iran prvi put potvrdio da obogaćuje uran. Otad je većina zemalja Bliskog istoka već sklopila ugovore o gradnji nuklearnh kapaciteta ili počela gradnju. Kao razlog mnogi navode potrebu za što više energije, pa čak i one među njima, poput Kuvajta i Saudijske Arabije, koje leže na nekim od najvećih svjetskih zaliha nafte. No, upravo Kuvajt tvrdi da tijekom ljeta potrošnja energije premašuje sadašnju proizvodnju te da dolazi do ispadanja sustava i prekida opskrbe.

Ravnoteža snaga

Taj je argument bitno prihvatljiviji za zemlje poput Jordana koje nemaju vlastite izvore energije - ta kraljevina uvozi 95 posto energenata - a planira uz nuklearku graditi i postrojenje za odsoljivanje mora (ima problema i s manjkom vode koja je pod izraelskom kontrolom). Kad je riječ o Saudijskoj Arabiji ili Egiptu, vjerojatniji povod za okretanje nuklearnoj energiji jest nastojanje da idu u korak s Iranom i osiguraju ravnotežu snaga. U arapskim zemljama Bliskog istoka većina stanovništva su suniti, dok Iranci nisu Arapi i većinom su šijiti.

Još od iranske revolucije 1979. vlasti u Riyadu optužuju Teheran da nastoji izvesti model islamske republike i pobuniti šijite u regiji protiv sunita na vlasti. Nuklearno oružje u rukama Irana osnažilo bi taj projekt, što zabrinjava zemlje u regiji. I na kraju, kako kažu arapski analitičari, u toj regiji od Egipta do Indije nuklearnu energiju/oružje imaju svi osim Arapa: Izrael, Pakistan, Indija, a uskoro i Iran. Arapi stoga misle kako je vrijeme da se i oni uključe u taj klub.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 04:53