Rat u Ukrajini lekcija je za zapadne lidere u prepoznavanju prijetnji i pokazatelj da Europska unija mora odustati od politike "naivnosti" prema Rusiji, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s članicom Izvršnog upravnog odbora Atlantskog vijeća i bivšom državnom podtajnicom SAD-a za globalna pitanja Paulom Dobriansky.
Hrvatski premijer sudjelovao je u raspravi koju je organizirao američki think-tank Atlantsko vijeće. Plenković se u raspravi s Dobriansky dotaknuo teme ruske agresije na Ukrajinu, ali i o Zapadnom Balkanu, odnosu Hrvatske sa Srbijom i BiH te proširivanju EU-a.
Javljajući se videovezom iz Vukovara, Plenković je rekao kako ga trenutna situacija u Ukrajini, posebno u ratom razrušenom Mariupolju, podsjeća na Domovinski rat 1991. godine. Dodao je kako je ruska invazija uzrokovala "tektonske promjene" koje su imale "ogromne posljedice" na svijet.
Važna lekcija
"Mislim da je za zapadne lidere ovo važna lekcija u prepoznavanju prijetnji za globalni sustav upravljanja. Moramo napustiti politiku "naivnosti" jer su posljedice utjecale na sve nas, a ne samo za Ukrajinu, koja je primarna žrtva", rekao je Plenković, dodajući kako je Ukrajincima ključna pomoć zapadnih vlada kako bi se oduprli agresiji.
Plenković se osvrnuo i na odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, rekavši kako su na tu odluku utjecale određene političke sile u Hrvatskoj koje se pripremaju za parlamentarne izbore i traže svaku priliku da oslabe Vladu.
"Tih 54 zastupnika koji nisu htjeli podržati sudjelovanje Hrvatske u misiji EU-a za vojnu pomoć Ukrajini trebat će snositi odgovornost i nositi to jako dugo sa sobom. Neću oklijevati podsjetiti ih na vrlo lošu povijesnu odluku koju su donijeli", poručio je premijer, naglasivši da parlamentarna većina, Vlada i "većina razumnih političara i ljudi" u Hrvatskoj čvrsto stoji uz Ukrajinu.
Po pitanju kontrole ilegalnih migracija, Plenković je naglasio kako je Hrvatska mnogo uložila u sofisticirani nadzor granica te se protivi izgradnji fizičkih barijera na granici sa susjednim zemljama koje nisu u EU-u.
"Naša opcija nije gradnja žica, zidova i bodljikavih žica na granici s BiH, Srbijom i Crnom Gorom. Želimo surađivati s njihovim policijama kako bismo spriječili ilegalne migracije", kazao je Plenković.
Europski put BiH
Napomenuo je kako podržava europski put BiH, ali da je ključni preduvjet, za dobivanje pomoći u ispunjavanju svih kriterija za otvaranje pristupnih EU pregovora, pronalazak dogovor o Izbornom zakonu kako bi svi konstitutivni narodi ravnopravno birali svog političkog legitimnog predstavnika.
"Naša ambicija je da novo Vijeće ministara BiH pristane na ključne obveze koje su ključno naznačene u kontekstu kandidata članica", rekao je Plenković, dodavši da se nada kako će nova vlada izmijeniti izborni zakon kako bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata na izborima za člana predsjedništva. U kontekstu toga će se u lipnju u Zagrebu održati zajednička sjednica hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH.
"To nije bio slučaj za Hrvate. Sada već četvrti put su suspendirali pluralizam i svi podržali jednu kandidatkinju (Borjanu Krišto) i svejedno ju nisu uspjeli izabrati. To je element koji komplicira naše odnose", objasnio je Plenković.
Na pitanje odnosa na relaciji Zagreb-Beograd i postojanja predrasuda oko zahtjeva Srbije za članstvom u EU, Plenković je rekao da Hrvatska neće blokirati njezin ulazak.
"Hrvatska nije iskoristila mnoge proceduralne mogućnosti koje je imala na raspolaganju da blokira procese. Suzdržali smo se od toga, iako smo sami bili blokirani u našem procesu pridruživanja Europskoj uniji od strane nekih drugih zemalja i zbog toga izgubili, prema određenim procjenama, do četiri godine", kazao je Plenković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....