Plenković: Hrvatska ni u kom slučaju ne želi vidjeti bilo kakve separatističlke tendencije u BiH

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Sarajevu kako su veze Hrvatske i BiH neraskidive jer su dvije države trajno upućene jedna u drugu, a Hrvatska ostaje najveći prijatelj susjednoj državi i njezin zagovaratelj u tijelima Europske unije.

Plenković predvodi vladino izaslanstvo u službenom posjetu BiH, a odmah po dolasku u Sarajevo sastao se s predsjedateljem Vijeća ministara te zemlje Zoranom Tegeltijom i njegovim ministrima.

Posjet je organiziran u razdoblju u kojemu je BiH suočena s najvećom unutarnjopolitičkom krizom nakon rata prouzročenom pokušajima vlasti Republike Srpske da taj entitet izdvoje iz ustavno-pravnog poretka države.

Nakon razgovora izaslanstava dviju vlada, Plenković je novinarima kazao kako Hrvatska s velikom pozornošću prati zbivanja u BiH pa je njegova prva poruka da je Hrvatska prijatelj i partner koji želi unaprijeđivati suradnju s BiH, podržati cjelovitost te zemlje i ravnopravnost njezina dva entiteta i tri naroda.

"Željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne", rekao je Plenković, a komentirajući zaključke parlamenta RS, koji je prošloga tjedna otvorio put poništavanju nekih od važnih zakona na razini države, kazao je kako treba vidjeti koliko je to manevar, a koliko stvarna želja da se ugrozi opstanak BiH.

Plenković je istaknuo kako Hrvatska ni u kom slučaju ne želi vidjeti bilo kakve separatističlke tendencije u BiH, a očekuje da se u cijelosti poštuje Daytonski sporazum čiji je i ona potpisnica, a pokojni predsjednik Franjo Tuđman jedan od sukreatora.

Dodao je kako je uz to Hrvatskoj iznimno važno vidjeti da i Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod imaju zajamčena sva prava, uključujući novi izborni zakon koji treba biti rezultat unutarnjeg dogovora, a očekuje kako će se to u svakom slučaju dogoditi najkasnije do svibnja naredne godine kad izbori trebaju biti raspisani.

"Nismo zadovoljni praksom koja postoji od 2006. godine i koja predstavlja zapreku i u insituticinalnoj suradnji Hrvatske i BiH", izjavio je Plenović aludirajući da već godinama nema susreta na najvišoj razini jer Hrvatska ne priznaje legitmitet Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Na pitanje je li ipak došao "peglati" odnose između dvije države s obzirom na reagiranja koje su izazvale izjave predsjednika Zorana Milanovića, poput one kojom je relativizirao genocid u Srebrenici, Plenković je rekao kako nema potrebe za takvom intervencijom jer su odnosi dviju država dobri, a odnos Hrvatske prema genocidu u Srebrenici je bio i ostao jasan.

Potvrdio je kako je Hrvatska spremna pomoći BiH na putu europskih i atlantskih integracija, poboljšati gospodarsku suradnju, raditi na poboljšanju infrastrukturne povezanosti kao i povezanosti u energetskom sektoru. Pritom je istaknuo kako je gradnja autoceste na koridoru V c važan korak, a na energetskom planu povezivanje plinskih mreža dviju država "južnom konekcijom" preko Zagvozda ka Posušju jer je diverzificiranje izvora opskrbe postalo iznimno važno, a BiH će time biti otvoren put ka dobavi plina preko LNG terminala na Krku.

Ovogodišnja trgovinska razmjena između dviju država, procijenio je Plenković, bit će veća od dvije milijarde eura.

Tegeltija je kazao kako je i njegov stav da svi narodi trebaju imati svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti, a da netko sad bježi od načelnog dogovora koji je o tome postignut kad su dogovarana nova izborna pravila za Mostar.

Misli da nije dobra opcija planirati da se izbori naredne godine održe po postojećim pravilima.

Istaknuo je kako je zajednička ocjena da dvije zemlje imaju dobre i ekonomske i politčke odnose "unatoč pokušajima pojedinaca da tu sliku predstave na neki drugi način".

Kao otvorena pitanja nabrojao je status imovine građana dvije države te arbitražu oko termoelektrane "Gacko", ali i ugovor o granicama te gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj. Tegetija je rekao kako je njegovo osobno stajalište da bi Hrvatska trebala potražiti drugu lokaciju za takve namjene.

Plenković je pak istaknuo kako se o tome vodi kontinuirani dijalog, a tvrdi kako nema razloga za zabrinutost za sigurnost na lokalitetu Trgovske gore.

Premijer Plenković nastavio je posjet Sarajevu susretom s čelnicima oba doma parlamenta BiH nakon čega će položiti vijenac na spomen obilježje prvim žrtvama opsade Sarajeva u ratu vođenom od 1992. do 1995. godine.

Prije odlaska za Mostar hrvatski će se premijer odvojeno sastati s čelnicima tri najveće vjerske zajednice u BiH.