Unutar EU postoje razne podskupine - mediteranska, Benelux, hanzeatska, skandinavska, Višegradska, većinom regionalne koje zagovaraju zajedničke interese. Postoji i skupina "štedljivaca", škrtaca, koja je isključivo interesna - Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska protive se bilo kakvom povećanju troškova.
U srijedu su se u Beču susreli ministri vanjskih poslova Srednjoeuropske petorke (C5). Riječ je o skupini formiranoj 2020. godine u kojoj su Austrija, Slovačka, Mađarska, Češka i Slovenija. Češko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su šefovi diplomacija - i jedna šefica, slovenska Tanja Fajon - raspravljali o aktualnim pitanjima vanjske politike. Susreli su se i s glavnom tajnicom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Helgom Schmid, diskutirajući o budućnosti OESS-a u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
OESS je relevantna euroazijska institucija, u mirnoj reintegraciji Podunavlja imala je važnu i pozitivnu ulogu. Nastala je temeljem helsinškog procesa koji je iznjedrio i Završni helsinški akt, stožerni dokument europske sigurnosti koji je Rusija na najbesramniji način prekršila, konačno, agresijom Ukrajine. Kršila ga je i prije, kreiranjem zamrznutih sukoba, vojnim upadom u Gruziju...
Češki ministar Jan Lipavský rekao je da su razgovarali o "pomoći Ukrajini, potpori zemljama Zapadnog Balkana na putu članstva u EU, ali i ilegalnim migracijama koje su gorući problem Schengena". Nastavak priopćenja ističe da Rusija blokira djelovanje OESS-a. Austrija u priopćenju također opreznim jezikom navodi da su "članice C5 naglasile solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom u traženju poštenog, pravednog i trajnog mira. U ovom trenutku, rekli su, važno je održavati kanale komunikacije, posebice u sklopu OESS-a".
Kanali komunikacije se odnose na Rusiju. Moskva u ovom trenutku blokira proračun Organizacije i kandidaturu Estonije da preuzme predsjedništvo od Sjeverne Makedonije.
C5 suglasio se da je rješenje sačuvati kanale komunikacije s Rusijom, što je na konferenciji za novinare istaknuo mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Mađarski Portfolio.hu piše kako su se, "iznenađujuće, četiri države članice pridružile Mađarskoj".
Iako je riječ o pokušaju da se pomogne OESS-u, zaključak koji je iznio Portfolio.hu ustvari ne bi trebao čuditi. Formalno se razotkrila skupina zemalja unutar EU koje su i dalje spremne zagovarati dobre odnose s Rusijom u društvu mađarskog ministra koji se u New Yorku, jedini iz EU, susreo s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i najavio put u Moskvu. Mađarska se još početkom ruske agresije, a i prije toga, deklarirala kao saveznica Rusije u svim politikama, zagovornica svega što ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi, spremna sve te laži i podvale ponavljati bez imalo stida.
Pristaje na sankcije EU Moskvi jer zbog toga ostvaruje ustupke, ali i dalje ne ratificira ulazak Švedske u NATO što je ispod svake razine prihvatljivog ponašanja. Austrija ne čudi, i dalje kupuje ruski plin, Raiffeisen Bank i dalje uredno posluje u Rusiji, Beč se već bio našao pod kritikom jer dopušta dolazak ruskim delegatima na sjednice OESS-a. Naša bivša kraljevina i carevina smatra se neutralnom, želi sačuvati mogućnost da bude moderator u nekim budućim pregovorima, ali ipak traži jačanje sigurnosnih veza, pa se želi priključiti inicijativi Sky Shield radi zaštite zračnog prostora koju je pokrenula Njemačka. Za svaki slučaj, ako se agresija proširi.
Slovačka i dalje, uz Bugarsku, ima najveći udio stanovništva s proruskim stavovima i ondje traje burna predizborna kampanja u kojoj je na korak do pobjede Robert Fico, koji zagovara proruske stavove. Stav u Beču nije pomogao vladi jer je otkriveno rusko uplitanje u kampanju korištenjem umjetne inteligencije kojom se šteti glavnim Ficovim konkurentima.
Ako, dakle, takvo što možemo očekivati od navedenih "uobičajenih sumnjivaca", što je Tanji Fajon? Treba se sjetiti da su u lipnju prošle godine bivši predsjednik Milan Kučan i skupina njemu bliskih, lijevih intelektualaca i političara zatražili od slovenske vlade da inzistira od EU da ponudi pregovore Ukrajine i Rusije koji bi bili "prihvatljivi objema stranama".
Lijeva politička opcija, iz koje proizlazi stranka Socijaldemokrati čija je članica ministrica Tanja Fajon, dijeli to mišljenje - ponuditi pregovore prihvatljive i agresoru. Kad je riječ o Češkoj, indikativno je da priopćenje ne govori o "očuvanju komunikacijskih kanala s Rusijom", a u obzir treba uzeti i snažne političke akcije združene radikalne desnice i ljevice koje sazivaju prosvjede na Václavskim náměstíma u središtu Praga.
Komunikacija s Rusijom mora postojati, ona nedvojbeno postoji, diplomatske misije i dalje su aktivne u Moskvi i vice versa, ali pitanje je što su ove četiri države (Mađarsku uklanjam) stvarno željele postići ovim javnim istupom? Očuvati Rusiju u OESS-u, iako je prekršila velik broj, a možda i sva načela na kojima je Organizacija osnovana? Kad jednom rat stane, morat ćemo formirati novu sigurnosnu arhitekturu Europe, ali Rusija više ne smije imati pravo na veto kao što ima sada.
Ako je cilj bio učiniti sretnim Putina, bjelaruskog diktatora Aleksandra Lukašenka i mađarskog premijera Viktora Orbána koji se više ne osjeća kao Pale sam u EU, uspjele su. Spasiti OESS od agresivne Rusije sigurno neće pokorno nudeći Moskvi da i dalje radi unutar sustava i destruira ga.