U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
- SAD istražuje curenje povjerljivih podataka, neki se tiču i Ukrajine
- Zelenski osudio rusko granatiranje Ukrajine na Cvjetnicu
- Kremlj: ‘Postoji tendencija da se za sve krivi Rusiju‘
- Rusija namjerava reformirati protuzračnu obranu
Rusija i Ukrajina razmijenile više od 200 zarobljenika, među njima i branitelji Mariupolja
Rusija i Ukrajina u ponedjeljak su obavile veliku razmjenu zarobljenika, pri čemu je u zamjenu za 100 Ukrajinaca oslobođeno 106 ruskih ratnih zarobljenika, potvrdile su obje strane.
U objavi na Telegramu predstojnik Ureda predsjednika Volodimira Zelanskog, Andrij Jermak, rekao je da su među oslobođenim Ukrajincima branitelji grada Mariupolja i njegove čeličane Azovstal, koji su zarobljeni u prvim mjesecima rata.
Rusko ministarstvo obrane je izvijestilo da su ruski zarobljenici oslobođeni nakon pregovora.
Od početka rata u veljači 2022. Rusija i Ukrajina povremeno obavljaju razmjene zarobljenika, što je rijedak primjer izravnog kontakta među neprijateljima.
Lukašenko traži jamstva da će Moskva braniti Bjelorusiju ako bude napadnuta
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je u ponedjeljak ruskom ministru obrane kako želi jamstva da će Moskva braniti Bjelorusiju ako bude napadnuta, izvijestila je državna novinska agencija BeITA.
BelTA je prenijela da je Lukašenko to rekao ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu na sastanku u bjeloruskom glavnom gradu Minsku.
Navodi se da je Lukašenko rekao da je o tome već razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se, kako je izjavio, složio da su takva sigurnosna jamstva nužna i da ih treba formalizirati.
"Uglavnom, zvučalo je u razgovorima (s Putinom) da će Ruska Federacija u slučaju agresije na Bjelorusiju zaštititi Bjelorusiju kao svoj teritorij. To su sigurnosna (jamstva) koja su nam potrebna", rekao je Lukašenko, prenosi BeITA.
U prvim danima rata, Minsk je dopustio Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za pokretanje naposljetku neuspješnog napada na Kijev, glavni grad Ukrajine.
Niz vojnih vježbi i posjeta visokih ruskih dužnosnika potaknuo je krajem prošle godine nagađanja da bi se Bjelorusija mogla službeno pridružiti novom napadu na Ukrajinu.
Lukašenko stalno poriče takve namjere, ali je rekao da će Bjelorusija odgovoriti na sve upade na njezin teritorij ili pokušaje poticanja nemira.
Kremlj o curenju američkih dokumenata: Postoji tendencija da se za sve krivi Rusiju
Kremlj je rekao u ponedjeljak da postoji tendencija da se za sve uvijek okrivljuje Rusiju, komentirajući optužbe da Moskva možda stoji iza curenja američkih obavještajnih dokumenata o nizu zemalja, uključujući Ukrajinu.
Nacionalna sigurnosna zajednica SAD-a suočava se s posljedicama curenja desetaka tajnih dokumenata i s utjecajem na razmjenu osjetljivih informacija unutar vlade, kao i na odnose s drugim zemljama, tvrde dvojica američkih dužnosnika.
Dokumenti, čiju autentičnost Reuters nije neovisno provjerio, sadrže informacije o ratu u Ukrajini, gubitke za obje strane i druge detalje, između ostalog.
Neki stručnjaci za nacionalnu sigurnost i američki dužnosnici rekli su da sumnjaju da bi krivac mogao biti američki državljanin, s obzirom na širinu tema obuhvaćenih dokumentima, no ne isključuju mogućnost da su to učinili proruski akteri.
Bivši časnik CIA-e rekao je da je vrlo vjerojatno da je Moskva orkestrirala curenje kako bi uzrokovala zbrku i potencijalne podjele između Washingtona i njegovih saveznika.
"Ne mogu to komentirati ni na koji način. Vi i ja znamo da zapravo postoji tendencija da se za sve uvijek okrivljuje Rusiju. To je, općenito, bolest", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o potencijalnoj odgovornosti Rusije.
Peskov je opisao curenja informacija "prilično zanimljivima", a upitan o ideji da je Washington špijunirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Peskov je rekao da se to ne može isključiti.
"No činjenica da Sjedinjene Države već dulje vrijeme špijuniraju razne šefove država, posebno u europskim prijestolnicama, pojavila se više puta, uzrokujući razne skandalozne situacije", rekao je Peskov.
Rusija namjerava reformirati protuzračnu obranu i pojačati je blizu Finske
Rusija, stekavši nova iskustva u ratu u Ukrajini, namjerava reformirati svoju protuzračnu obranu, koju će također ojačati kao odgovor na pristupanje Finske NATO savezu, rekao je zapovjednik u ruskim zračno-kozmičkim snagama VKS.
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače prošle godine i koju Moskva naziva "posebnom vojnom operacijom", pretvorila se u mukotrpno topničko ratovanje uz raširenu primjenu bespilotnih letjelica i projektila, čime se ispituju protuzračne sposobnosti obiju zemalja.
General Andrej Demin, zamjenik šefa zračno-kozmičkih snaga je u intervjuu objavljenom u ponedjeljak u novinama Crvena zvijezda rekao da se ruska protuzračna obrana suočila s nizom izazova zbog ukrajinskih napada.
Rusija je rasporedila više od 50 pokretnih radarskih postaja, zrakoplov A-50 za rano upozoravanje i kontrolu patrolira 24 sata dnevno, a rakete i protuzračni sustavi u područjima pored Ukrajine ojačani su, kazao je Demin.
Protuzračne jedinice u ukrajinskim pokrajinama pod ruskom kontrolom raspoređene su radi obrane ključnih instalacija, a Rusija je povećala proizvodnju sustava protiv dronova RLK-MC, dodao je.
Reforme "su nesumnjivo u planu i bit će implementirane", kazao je Demin.
"Svrha predstojećih promjena je razvoj oružanih snaga, usmjeren prema poboljšanju protuzračnog sustava Ruske Federacije", pojasnio je.
Demin je napomenuo da će Moskva također ojačati svoju obranu nakon što se Finska, koja je dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom, pridružila NATO-u.
"U ovakvim uvjetima, protuzračne snage rješavaju pitanje zaštite državne granice na sjeverozapadu zemlje u skladu s povećanom razinom prijetnje", kazao je Demin.
Rusi mijenjaju taktiku
Zapovjednik ukrajinske kopnene vojske je u ponedjeljak rekao da su Rusi počeli primjenjivati taktiku "spaljene zemlje" u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu i da uništavaju zgrade i položaje zračnim napadima i topništvom.
Ruski napad na Bahmut, mali grad u Donjeckoj oblasti, nalazi se u središtu najveće bitke otkako je Moskva započela invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
"Neprijatelj je prešao na takozvanu taktiku spaljene zemlje iz Sirije. Uništava zgrade i položaje zračnim napadima i topničkom paljbom", rekao je general Oleksandr Siriskij, zapovjednik ukrajinske kopnene vojske.
Ukrajinska obrana grada Bahmuta se nastavlja, kazao je.
"Situacija je teška, no da se kontrolirati", citirao ga je ukrajinski vojni centar za medije.
Rekao je da ruske snage dovode specijalne postrojbe kako bi poduprle napad na grad jer su članovi ruske plaćeničke skupine Wagner "iscrpljeni".
Reuters nije mogao potvrditi vjerodostojnost tih navoda.
Ukrajinci: Gotovo 700 ruskih vojnika ubijeno je na Uskrsnu nedjelju
Ukrajina je objavila dnevne podatke o procijenjenim ruskim gubicima od početka rata, tvrdeći da je ubijeno gotovo 179.000 vojnika.
Od 178.820 koliko ih je umrlo od veljače 2022., smatra se da ih je oko 670 ubijeno samo u posljednja 24 sata.
Ukrajinske procjene dosljedno su bile veće od onih koje su se nudile na međunarodnoj razini tijekom sukoba - a neovisni ih izvori nisu u mogućnosti potvrditi gornje.
Više detalja ukrajinskih procjena možete pogledati u nastavku...
Ruske trupe ‘obećale su bonus za uništavanje tenkova koje je isporučio NATO
Curenje povjerljivih informacija s američke strane pokazalo je da je ruskim trupama obećan bonus bonus ako oštete ili unište tenkove NATO-a u Ukrajini. U izvješću New York Timesa tvrdi se da dokumenti govore da je to "dio veće tranše inicijativa strukturiranih za pomoć ruskim postrojbama i jačanje morala dok se bore za osvajanje teritorija na istoku Ukrajine".
U izvješću se također tvrdi da dokument kaže: "Videosnimke uništavanja tenkova bile bi široko distribuirane kako bi se smanjilo povjerenje Ukrajine i Zapada i uvjerilo ruske trupe u njihovu sposobnost da nadvladaju ovo novo oružje."
Članice Sjevernoatlantskog saveza opskrbile su Ukrajinu stotinama borbenih tenkova u pokušaju da preokrenu tok rata s Rusijom.
Očekuje se da će još 160 tenkova Leopard njemačke proizvodnje stići u Ukrajinu prije nove protuofenzive, za koju se vjeruje da će biti zakazana za proljeće.
Zelenski osudio rusko granatiranje na Cvjetnicu
U ruskim napadima na Ukrajinu ubijeni su 50-godišnji muškarac i njegova 11-godišnja kći u gradu Zaporižju rano u nedjelju, prema navodima ukrajinske Državne hitne službe.
"Pogodili su kuću, stambenu zgradu. Troje ljudi je bilo unutra. Muškarac, žena i dijete - djevojčica, zvala se Irina, ove bi godine napunila 11 godina. Preminula je. I otac je umro. Moja sućut... Žena je u kritičnom stanju, u bolnici, pružena joj je liječnička pomoć. Ovako teroristička država provodi Cvjetnicu. Ovako se Rusija još više izolira od svijeta, od čovječanstva", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, misleći na pravoslavni praznik uoči pravoslavnog Uskrsa.
Tajni dokumenti koji su procurili otkrili su stanje s obranom u Ukrajini?
Curenje povjerljivih vojnih dokumenta koji su objavljeni na društvenim mrežama uzbunilo je američke službe koje nastoje otkriti izvor za kojega pojedini stručnjaci za sigurnost sumnjaju da bi mogao biti netko iz SAD-a.Curenje povjerljivih vojnih dokumenta koji su objavljeni na društvenim mrežama uzbunilo je američke službe koje nastoje otkriti izvor za kojega pojedini stručnjaci za sigurnost sumnjaju da bi mogao biti netko iz SAD-a.
Dužnosnici su rekli da širina tema koje sadrže dokumenti - od rata u Ukrajini do pitanja vezanih za Kinu, Bliski istok i Afriku upućuje na Amerikanca prije nego saveznika.
"Sada je fokus na tome da je ovo američko curenje jer su brojni dokumenti bili samo u posjedu SAD-a", rekao je Reutersu bivši visoki dužnosnik Pentagona Michael Mulroy.
Jedan od dokumenata, s datumom 23. veljače i oznakom "Tajno", detaljno opisuje kako će ukrajinski sustavi protuzračne obrane S-300 biti iscrpljeni do 2. svibnja prema trenutnoj upotrebi.
Takve pomno čuvane informacije mogle bi biti od velike koristi ruskim snagama, a Ukrajina je rekla da su se njezin predsjednik i najviši sigurnosni dužnosnici sastali u petak kako bi razgovarali o načinima sprječavanja curenja informacija.
Ukrajina je već promijenila neke od svojih vojnih planova zbog curenja informacija, rekao je izvor blizak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom za CNN.