Živci na Krimu sve tu tanji - partizani se mobiliziraju, a Rusi pokušavaju prodati svoje kuće za odmor, dok raste bojazan da se rat sve više približava ovom ukrajinskom poluotoku, koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine. U razgovorima putem sigurnih komunikacija, stanovnici Krima opisuju rastuću napetost u svjetlu očekivanja izravnih neprijateljstava na tom teritoriju te kažu da se partizanske skupine i grupe sabotera već pripremaju za to.
Frustracija i panika rastu u vezi svega, od regrutacije do visokih cijena. Jedna je osoba svjedočila o bijesu zbog nemogućnosti osiguravanja dovoljnog broja bolničkih mjesta zbog velikog broja ruskih ranjenika dovezenih s bojišta, dok druga svjedoči kako nervozna ruska elita pokušava prodati svoje luksuzne vile za odmor, ali ne može naći kupce.
Visoke cijene, nestašice...
Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u veljači, malo je ljudi očekivalo da će ukrajinske snage devet mjeseci kasnije prijetiti da će povratiti Krim. Međutim, to više ne izgleda kao vojna nemogućnost, nakon što su dobro organizirane snage Kijeva pokazale da mogu potisnuti ruske trupe u ofenzivnim operacijama u regiji Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine i regiji Herson na jugu.
Tamila Taševa, stalna predstavnica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za Krim, gaji velike nade da će poluotok ponovno biti u ukrajinskim rukama. "Da, naravno, posve je moguće da ćemo povratiti Krim", rekla je Taševa za Politico.
"Naš cilj je povratak cijelog našeg teritorija, što naravno uključuje i Krim", rekla je ona, govoreći u svom uredu u Kijevu. Ta 37-godišnja Tatarka s Krima, čija obitelj i dalje živi tamo, zauzeta je pripremom planova za ono što će se dogoditi nakon što bude dokinuta okupacija Krima te izrađuje pravni okvir za rješavanje složenih pitanja tranzicije pravosuđa do koje će tada doći. Kaže da bi Kijev više volio da se poluotok povrati bez borbe, ali da je vojna opcija možda jedino rješenje.
"Situacija je sada puno drugačija u odnosu na 2014. godinu. Puno komuniciramo s ljudima na Krimu i oni su sve više ljuti zbog visokih cijena hrane i nestašice lijekova i drugih medicinskih potrepština. Došlo je i do porasta antiratnih prosvjeda, posebno od početka regrutacije i djelomične mobilizacije". Na pitanje o ljudima koji se organiziraju u antiruske partizanske skupine, jednostavno je komentirala: "Naravno da se organiziraju". Razlika između 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim i sadašnje situacije, ističe, svodi se na činjenicu da Ukrajina danas ima snažnu vojsku i odlučno vodstvo te da to utječe i jača način razmišljanja ljudi na Krimu.
‘Jako su nervozni, strahuju od sabotaža‘
Za Putina je Krim dugo bio sveta stvar - nazvao ga je "neodvojivim dijelom Rusije" - i to je kod mnogih na Zapadu izazvalo bojazan da bi ukrajinska ofenziva prema Krimu mogla biti strateška ‘crvena linija‘. Taj osjećaj dodatno je pojačao glavni ruski dužnosnik zadužen za zveckanje nuklearnim oružjem, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je uputio zlokobna upozorenja u slučaju bilo kakvog napada na Krim. U slučaju napada na Krim "sudnji dan će doći vrlo brzo i žestoko. Bit će se vrlo teško skloniti", rekao je ranije ove godine Medvedev, koji sada obnaša funkciju zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.
Ukrajinci su od kolovoza više puta napadali ruske ciljeve na Krimu, što je uključivalo napade na zračne baze i brodove. Međutim, napetosti su dramatično porasle nakon eksplozije 8. listopada, u kojoj je značajno oštećen Krimski (Kerčki) most, vitalnu opskrbnu liniju između ruskog i Krima.
Stanovnici Krima koji se opiru okupaciji kažu da su Rusi jako nervozni te da intenzivno pokušavaju razotkriti proukrajinske simpatizere, strahujući od novih sabotaža. Kijev nikada nije službeno preuzeo odgovornost za događaj na ključnom mostu u Kerčkom tjesnacu, za koji se smatra da je najvjerojatnije bio napad kamionom bombom. Ti pripadnici ‘pokreta otpora‘ koji govore o situaciji na Krimu Politico nije imenovao zbog njihove vlastite sigurnosti, a utjecajni portal navodi da su među njima poslovni ljudi, odvjetnici i IT stručnjaci.
‘Ne komuniciramo s drugima zbog sigurnosti‘
"Nakon toga je nastala panika", rekao je jedan IT stručnjak. "Nakon toga su časnici i vojnici počeli seliti svoje obitelji natrag u Rusiju. Bogataši su pokušavali prodati svoje nekretnine u vrijednosti od 500.000 do milijun dolara, no tržište je zamrlo", dodao je. "Zbog sankcija je mnogo ljudi ostalo bez posla, a cijene svega, pogotovo hrane, skočile su u nebo, a nema baš ni puno izbora. Ako ste prije veljače zarađivali 1.000 dolara mjesečno, sada trebate primanja od oko 3.000 dolara da budete tamo gdje ste bili prije, a kako ćete to postići kada je turistička industrija mrtva".
Mještani su ljutiti jer ne mogu dobiti liječničku pomoć zato što su bolnice pune ruskih vojnika ranjenih u borbama u regijama Herson i Donjeck. Kako se situacija pogoršava, formira se sve više partizanskih ćelija, kažu sugovornici Politica. "Moja skupina domoljuba dobro se poznaje - godinama smo se školovali i radili zajedno i vjerujemo jedni drugima. Pripremamo se i jasno nam je da će konspirativnost odrediti učinkovitost naših akcija", kaže jedan bivši bankar, koji tvrdi da vodi ćeliju od sedam osoba.
Inspirirana eksplozijom na Kerčkom mostu, njegova skupina planira sabotirati vojne objekte koristeći jednostavni eksploziv od amonijevog nitrata i dizelskog goriva. "Ima mnogo provokatora uokolo i Rusi su zabrinuti pa smo na oprezu. Znamo i za druge partizanske skupine, ali ne komuniciramo aktivno iz sigurnosnih razloga", rekao je. "Imamo dogovor sa šefom policije kojem je jasno da Rusija gubi i zabrinut je - on će nam dati ključ od svog arsenala kada bude potrebno, ali uz naše obećanje da ćemo poslije za njega reći dobru riječ", dodao je.
Predstavljaju li te skupine bilo kakvu ozbiljnu prijetnju, ostaje za vidjeti, navodi Politico i napominje da ne može potvrditi tvrdnje osoba koje planiraju sabotaže. No, umirovljeni američki general Ben Hodges, bivši zapovjednik kopnene vojske Sjedinjenih Država u Europi, kaže kako je očekivao da će doći do formiranja partizanskih ćelija, bilo ohrabrenjem i poticajem iz Kijeva ili drugačije. "Mogao sam to pretpostaviti. I što se tiče lokalnog stanovništva i diverzanata koji su se infiltrirali na Krim. Zapamtite da su Ukrajinci to radili i njemačkom Wehrmachtu tijekom Drugog svjetskog rata. Tamo postoji tradicija sabotaže i pobune", kaže Hodges. "Ne bih volio biti ruski vozač kamiona u nekom konvoju, bilo gdje u tom području ovih dana. Mislim da će, kada dođe vrijeme za odlučnu akciju, to biti kombinacija lokalnih partizana i infiltriranih sabotera", dodao je.
Samouvjerene rasprave i Krimu
Nedavne pobjede ukrajinskih snaga u sjeveroistočnoj i južnoj Ukrajini izazivaju u Kijevu samouvjerene izjave i rasprave o Krimu, a otkako su se ruske snage povukle iz grada Hersona, koji se nalazi oko 130 kilometara od najsjevernijeg dijela poluotoka, te rasprave postaju sve glasnije kako sve veći dio Krima dolazi u domet raketnih sustava Ukrajinaca.
Nakon što je okupirao Krim, Kremlj je imao ambicije da ga pretvori u još jedan raskošni obalni resort poput Sočija ili ga predstaviti kao crnomorskog rivala francuskoj Azurnoj obali. Izgradnja stanova i turističkih objekata počela je usporedo s planovima da Sevastopolj postane glavno rusko kulturno središte. Nova opera, muzej i baletna akademija trebali su biti dovršeni iduće godine. Procjene su da se možda i do 800.000 Rusa preselilo na poluotok od 2014. godine. No, rat je uništio planove izgradnje.
Najviši ukrajinski dužnosnici tvrde da će Krim uskoro biti pod kontrolom Ukrajine - možda već do kraja ove ili početkom iduće godine. Predsjednik Zelenski uvijek se iznova vraćao na tu temu. "Sigurno ćemo osloboditi Krim", poručio je u listopadu čelnicima europskog i američkog parlamenta. No, Mark Milley, načelnik Združenog stožera SAD-a, sumnja u sposobnost Ukrajine da povrati poluotok vojnim putem, smatrajući da bi to bilo vojno preambiciozno i nedostižno.
‘Taktika opsade iz 18. stoljeća‘
Hodges se, pak, ne slaže s Milleyem i kaže kako je ofenziva moguća i vjeruje da će Ukrajinci raditi na tome da krenu s time već u siječnju. "U međuvremenu će nastaviti s nastojanjima da izoliraju Krim tako što će ponovno vrebati Kerčki most, a također i kopneni most koji kreće iz Rostova i vodi duž sjeverne obale Azovskog mora niže kroz Mariupol i Melitopolj i dalje do poluotoka. Ukrajinci će nastojati uništiti most i kopnenu vezu, što je oblik taktike opsade iz 18. stoljeća". Ovakve taktike opsade, ističe, bit će popraćene uporabom visokotehnološkog oružja. "Američka mornarica uložila je puno truda u razvoj bespilotnih pomorskih sustava i doista me se dojmilo vidjeti što Ukrajinci rade s napadima dronovima", rekao je Hodges.
