Peking sve više pritišće političku autonomiju koju je do sada imao Hong Kong. U samo dva dana, u noći sa srijede na četvrtak 23. prosinca te s noći na petak 24. prosinca, u Hong Kongu su uklonjena tri obilježja, odnosno spomenika koja su simbolizirala i podsjećala na žrtve pokolja 4. lipnja 1989. na pekinškom trgu Nebeskog mira (Tiananmen) kada je vojska nasilno ugušila studentske prosvjede.
Od tada, ta je tema u Kini zabranjena povijest i odlukom vladajuće Komunističke partije nametnuta je sveopće amnezija oko tih tragičnih događaja. Jedino mjesto, gdje se o tome moglo slobodno govoriti bio je upravo Hong Kong, kojeg su zato zvali "savješću Kine", ali čini se da je sada tome došao kraj te će se i tamo nametnuti potpuna zabrana sjećanja na Tiananmenski masakr.
Prvo je s prostora Hongkonškog sveučilišta uklonjena osam metara visoka brončana statua "Stup srama" danskog kipara Jensa Galschiøta, koja predstavlja obelisk sastavljen od ljudskih tijela koje simboliziraju žrtve pokolja. U kratkom obrazloženju iz administracije Sveučilišta rečen je da su "razmotrili pravne savjete i sigurnosne rizike za Sveučilište" te su poručili da je skulptura "krhka i lomljiva" te, sada odjednom, "predstavlja opasnost za studente", mada je ona tamo postavljena još 1997. godine. Kako piše BBC, danski kipar razmišlja da podnese tužbu protiv Sveučilišta zbog uklanjanja kipa.
S područja kineskog hongkonškog sveučilišta (CUHK) uklonjen je i 6,5 metarski kip Božice demokracije, koja u ruci drži baklju, a iz Sveučilišta Lingan uklonjen je reljef Božice demokracije, kipovi koji su također podignuti u čast žrtvama studentskog prosvjeda, a s tamošnjih Sveučilišta su poručili da se radi o pravnim, ali i sigurnosnim razlozima i rizicima zbog kojih su kipovi demontirani i odnošeni. Iz Sveučilišta pak uvjeravaju da se kipovi i reljef neće uništiti nego samo "uskladištiti".
Bivši student CUHK Felix Cho za BBC kaže kako je ovo udarac na autonomiju Hong Kongu te da nakon ovakvog poteza "Sveučilište koje je bilo lučonoša demokracije više ne može osigurati i odgajati slobodu govora". Hong Kong je, bilo jedino mjesto u Kini gdje se mogla odati pošta i izraziti sjećanja na studentski bunt. Nikada se nije doznalo koliko je tada ubijeno ljudi, na tim prodemokratskim prosvjedima koji su buknuli na valu sličnih antirežimskih pobuna u istočnoeuropskim zemljama, ali se procjene kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi, mada je vlast "priznala 200 žrtava".
Režim je u krvi ugušio pobunu i zabranio svako obilježavanje i podsjećanje na te događaje. Inače, u Hong Kongu su se svakog 4. lipnja održavala "bdjenja", paljene svijeća i šetnja za poginule, ali su ih nove propekinške vlasti zabranile 2020. godine pravdajući to "opasnošću od širenja korone". Podsjetimo, prije samo tjedan dana, uz rekordnu malu izlaznost, (manje od 30 posto) vlast u Hong Kongu su preuzele stranke odane politici Pekinga, Na izbore su mogli izaći samo lojalni kandidati koji su dobili" potvrdu" Pekinga. U Hong Kongu su prije nekoliko godina buknuli prosvjedi protiv pritisaka Pekinga, a mnogi prosvjednici su uhićeni, dok se dobar dio stanovnika iselio zbog straha od represija i gubitka samostalnosti u okvirima Kine koju je grad uživao. Čini se da su ta vremena prošla te da će i Hong Kong prekriti koprena zaborava na jedan od najtragičnijih događaja u modernoj povijesti Kine.