UPOZORENJE S KORZIKE

“Pariz se igra vatrom, želimo veću autonomiju”

Gilles Simeoni i Emmanuel Macron
 REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron počeo je jučer dvodnevni posjet otoku Korzici odavanjem počasti francuskom upravitelju otoka Claudeu Érignacu kojeg su na jučerašnji dan prije 20 godina ubili korzikanski separatisti.

Macronov dolazak na otok zbiva se u osjetljivom političkom trenutku i važan je kako u svjetlu prošlogodišnjeg referenduma za neovisnost u Kataloniji tako i zbog premoćne pobjede nacionalističkih stranaka na korzikanskim regionalnim izborima u prosincu prošle godine. Nacionalisti su osvojili dvije trećine mjesta, što znači da su snažniji nego ikad. Za razliku od francuskog kopna, Macronova stranka La République En Marche! na izborima nije bila uspješna i osvojila je samo šest zastupničkih mjesta.

Dijalog

“Korzika, ponosna i dostojanstvena zemlja, ukaljana je zločinom Érignacova ubojstva”, poručio je Macron s komemoracije kojoj je prisustvovao i predsjednik regionalne vlade Gilles Simeoni. Uoči Macronova dolaska Simeoni je poručio da se Francuska igra vatrom ako ozbiljno ne shvati korzikanske zahtjeve za većom autonomijom. Predsjednik korzikanske vlade pozvao je Macrona na otvorenost za dijalog.

Érignac je bio najšokantnija žrtva korzikanskih separatista, koji su položili oružje 2014. godine proglasivši primirje nakon 10.000 napada i najmanje 40 izgubljenih života. “Osamdesetih i devedesetih godina, kada je nacionalistički pokret činila mala i nasilna skupina, i lijeva i desna francuska vlada pregovarala je s ljudima čija su lica bila prekrivena maramom. Danas, kada smo u većini i slažemo se da nema drugog puta osim demokratskog, vlada ne želi popustiti ni pedlja”, potužio se uoči Macronova dolaska Simeoni, fotografiran u svom uredu sa zastavama Korzike i EU, ali ne i Francuske u pozadini.

Razgovori između njega i Macrona već su okarakterizirani kao “osjetljivi”. Macron se na početku posjeta postavio čvrsto prema otoku i na komemoraciji naglasio kako postoji “neraskidiva veza otoka s Francuskom”. No, njegova dva dana na Korzici neki su mediji komentirali riječima da je to “davanje prevelike važnosti” otoku.

Osim što je uvertira posjeta bilo prepucavanja dvojice lidera, tisuće Korzikanaca izašle su na ulice prošli vikend tražeći veću slobodu od centralne francuske uprave. Na korzikanskom su se izvikivale parole poput “Neka dugo živi borba za neovisnost” i “Francuska je ubojica”. Tražila se i amnestija za političke zatvorenike u zatvorima na francuskom kopnu.

Velike razlike

Unatoč poveznicama, između slučaja Katalonije i Korzike postoje velike razlike. Korzika je, iako je bije glas turističke destinacije imućnijih, jedna od najsiromašnijih regija u Francuskoj. Većina stanovnika je zaposlena u javnom sektoru, a činjenica da stranci masovno kupuju vikendice naškodila je stambenom pitanju lokalnog stanovništva koje je sve starije.

Korzika je mnogo ovisnija o francuskoj administraciji od Katalonije koja je najproduktivnija španjolska regija. Ni korzikanski nacionalisti ne traže punu samostalnost, iako ima i takvih među njima. No, traže ustavne promjene koje bi im omogućile poseban status unutar Francuske i stvarnu autonomiju. Osim toga, za razliku od duboko podijeljene Katalonije, ankete pokazuju da većina Korzikanaca ne razmišlja o odcjepljenju od Francuske. No, nacionalistička koalicija Pè a Corsica (Za Korziku) osvojila je baš u jeku katalonske krize dvotrećinsku većinu u regionalnom parlamentu.

Predsjednik korzikanskog parlamenta Jean-Guy Talamoni poručio je uoči Macronova dolaska da je nijekanje široke biračke podrške nacionalistima na Korzici neshvatljivo i opasno. “Izborni rezultati pokazuju da je Korzika nacija, a ne obična upravna jedinica”, izjavio je Talamoni.

Razgovori

Predsjednik regionalne vlade Simeoni poručio je Macronu kako posjet predstavlja “povijesnu priliku da se okonča ciklička priroda sukoba”. “Otvorenost za dijalog je nužna”, rekao je Simeoni. Simeoni i Talamoni jučer su o svemu tome trebali razgovarati s Macronom nakon komemoracije. Macron je u prijašnjim izjavama sugerirao da je otvoren za razgovor, ali je naveo da isključuje bilo kakvu promjenu Ustava, što bi značilo da ne postoji mogućnost širenja autonomije. Time je unaprijed odbačen glavni zahtjev za priznavanje službenog korzikanskog jezika.

Vizija Macron je jučer trebao iznijeti svoju “viziju za Korziku” nakon što je to učinio s vizijom za Europu. Pitanje je samo kakav će odjek imati ta vizija. Rodni otok jedinog francuskog predsjednika mlađeg od Macrona, Napoleona Bonapartea (rođenog 1769.), Francuska je anektirala 1768. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 01:44