Većina vođa svjetskih i tradicionalnih religija, od pape Franje, velikog imama Al Tayeba, pravoslavnih patrijarha i biskupa protestantskih crkava do rabina i predstavnika hinduizma, budizma i taoizma potpisali su danas u Nur Sultanu Deklaraciju u 35 točaka kojom pozivaju svjetske lidere, ali i sve religijske autoritete da učine sve što mogu kako bi svijetu donijeli mir, dijalog i međusobno poštovanje.
I dok je Papa u trodnevnom posjetu Kazahstanu gotovo u svakoj prilici molio za mir i dijalog među predstavnicima svih vjera i religija, prva kritika njegovu posjetu stigla je upravo iz glavnog grada ove najveće srednjoazijske zemlje, i to od upravo "iz njegovih redova", od pomoćnog biskupa Astane Athanasiusa Schneidera.
On je poznat kao kritičar pontifikata papa Franje, prozivao ga je i zbog potpisivanja dokumenta "ljudskog bratstva" s imamom Tayebom, a njegov posjet ovom Kongresu, na kojem su okupljeni vođe svih religija, opisao kako Papinu podršku ‘supermarketu religija‘.
„Shvatimo, u duhu poniznosti, da samo zajedno u dijalogu i međusobnom prihvaćanju možemo uistinu postići nešto dobro na dobrobit svih. To je posebna zadaća Crkve u ovoj zemlji: ne biti skupina zaglavljena u istom starom načinu rada, ili povučena u svoju ljušturu, jer se osjeća malom, već zajednica otvorena Božjoj budućnosti", odgovorio mu je danas Papa prilikom susreta s biskupima Kazahstana, a te njegove riječi slušao je i sam Schneider, koji je na istoj liniji kao i raniji Franjini kritičari koji smatraju da se ovakvim kongresima relativizira pozicija katolicizma i dovodi do moguće situacije po kojem su sve vjere jednake. A prema Franjinim kritičarima, katolicizam jedini vodi do čovjekova spasenja.
Sama Deklaracija uglavnom je sve ono što Franjini kritičari ne žele čuti. Primjerice, samu Deklaraciju pročitala je žena biskup anglikanske crkve Yo Bailey Walles.
Kako je rečeno prije čitanja same Deklaracije, većina delegata je prihvatila sam dokument, a to govori kako neki predstavnici religija baš i nisu bili sretni sa samim tekstom ovog službenog dokumenta Kongresa.
A što zapravo stoji u Deklaraciji?
Usmjerena je prema promicanju međureligijskog dijaloga, istaknuta je želja za sigurnijim svijetom i nužnost suprotstavljanju svake netolerancije, ksenofobije, ekstremizma i radikalizma koji dovode do vjerskih progona.
Naglašeno je protivljenje pokretanju vojnih sukoba koji dovode do narušenih odnosa među zemljama te kako ratovi nemaju "nikakve veze s pravom vjerom i moraju biti najoštrije odbačeni”.
Pozvali su političare i državnike da napuste destruktivnu retoriku koja dovodi do krvoprolića, dok su sve predstavnike vlastitih vjera i religija pozvali da sudionici zastupaju vrijednost tolerancije, poštovanja i međusobnog. budući da su, kako je rečeno, "pluralizam i razlike u vjeri, boji kože, spolu, rasi i jeziku, izrazi mudrosti Božje volje u stvaranju", te kako je “neprihvatljiv svaki incident prisile na određenu vjeru i vjersku doktrinu”.
Deklaracija se dotaknula i jačanja institucije obitelji, kao i zaštite dostojanstva žena. Sljedeći kongres trebao bi se održati 2025. godine.