Poglavar Katoličke crkve papa Frane odgovorio je, u avionu koji ga je vraćao u Rim na završetku dvodnevnog posjeta Budimpešti, mogu li njegovi razgovori s madžarskim premijerom Viktorom Orbánom i s ruskim budimpeštanskim mitropolitom Hikarionom (Alfeevim) ići u prilog dijalogu s Moskvom i mirovnom procesu.
"Vjerujem da se mir uvijek čini otvaranjem kanala, nikad se ne može postići njihovim zatvaranjem. Uvijek pozivam da se otvaraju odnosi, kanali prijateljstva. To nije lako. Isti sam diskurs imao s Orbánom i pomalo svugdje", rekao je Papa. "Razgovarali smo o svemu tome, jamačno ne o Crvenkapici. Svi su zainteresirani za put mira. Spreman sam učiniti sve što je potrebno. Sada traje misija. Zasad nije javna, govorit ću o njoj kad bude javna", naveo je Papa.
Papa je odgovorio na pitanje o susretu koji je imao s Hilarionom, koji je dugo bio "ministar vanjskih poslova" poglavara Ruske pravoslavne crkve patrijarha Kirilla (Gundjaeva). Za tog susreta Papa je poljubio mitropolitov naprsni križ. Evo Papinih riječi u avionu:
"Ostao je na čekanju susret s patrijarhom Kirillom koji smo trebali imati prošle godine u lipnju u Jeruzalemu. Odgođen je zbog rata, ali taj sastanak mora biti održan. Mitropolit Hilarion je osoba koju jako poštujem. S njim sam uvijek bio u dobrim odnosima. Bio je ljubazan da me dođe vidjeti i onda je došao na misu. On je inteligentna osoba s kojom se može razgovarati. To su odnosi koje je važno održavati: svima pružamo ruku". "U pogledu odnosa s Kirillom", rekao je papa Frane, "s njim sam razgovarao samo jednom od početka rata, 40 minuta. Zatim preko mitropolita Antonija, koji je zauzeo mjesto Hilariona: preko njega održavam vezu s Kirillom". "U pogledu ruske strane imam dobar odnos s veleposlanikom pri Svetoj Stolici, koji sada odlazi nakon sedam godina. Kulturna, ozbiljna, vrlo uravnotežena osoba. Moj odnos s Rusima u biti je s veleposlanikom." Taj veleposlanik je Aleksandr Avdeev.
Prije odlaska u Madžaqrsku papa Frane je u Vatikanu primio i ukrajinskog premijera Denysa Šmyhal‘a. On je, među inim, zamolio posredovanje Svete Stolice kako bi u Ukrajinu bila vraćena djeca koju su ruskte trupe odvele u Rusiju, njih 16.000, kazao je predsjednik ukrajinske vlade. Novinari su pitali hoće li Sveta Stolica uspjeti u tome. Veli Papa:
"Mislim da hoće, jer je Sveta Stolica posredovala u nekim situacijama razmjene zarobljenika, a preko Veleposlanstva je to dobro prošlo, mislim da i to posredovanje može dobro proći. Važno je da je Sveta Stolica voljna to učiniti jer je to ispravno, to je pravedno i tu moramo pomoći, jer nije posrijedi casus belli, nego ljudski slučaj. To je problem humanosti, a ne problem ratnog plijena ili ratnog preseljenja. Sve ljudske geste pomažu, a geste okrutnosti ne pomažu. Moramo učiniti sve što je u ljudskoj moći." "Također mislim, želim to reći, na žene koje dolaze u naše zemlje: Italiju, Španjolsku, Poljsku, Madžarsku, na mnoge žene koje dolaze s djecom i muževima, ili su supruge... ili se bore protiv rata", naveo je Papa, dodavši: "Istina je da im se trenutno pomaže, ali ne smijemo izgubiti entuzijazam da to činimo, jer ako entuzijazam splasne, te žene ostaju bez zaštite, u opasnosti da padnu u ruke lešinarima koji uvijek kruže uokolo tražeći takve situacije. Budimo pažljivi da ne izgubimo ovu napetost pomoći koju imamo za izbjeglice, to se tiče svih."