POHOD NA ‘PERIFERIJU‘

Papa Frane otputovao na ratna poprišta: ‘Je li me strah? Samo komaraca, ali ponio sam sprej...‘

To je četrdeseto apostolsko putovanje pape Frane izvan granica njegove primature Italije

Papa Franjo

 Ivana Batev/Cropix

Poglavar Katoličke crkve papa Frane otputovao je jutros airbusom talijanske avioprijevozničke tvrtke Ita u Kinshasu, glavni grad Demokratske Republike Konga. U toj zemlji Papa će boraviti do 3 veljače, kada leti dalje u Jubu, glavni grad Južnog Sudana, države u kojoj će boraviti do nedjelje 5 veljače. To je četrdeseto apostolsko putovanje pape Frane izvan granica njegove primature Italije.

I jedna i druga država uklapaju se u Papinu teološku paradigmu o "periferijama" gdje bi, smatra i poučava, Katolička crkva morala usredotočiti svoj evangelizatorski napor (posrijedi su ne samo geografske, ili urbane, nego i socijalne, ekonomske i slične "periferije", prostori marginaliziranoga i eksploatiranog pučanstva, ne nužno katoličkoga ni općenito kršćanskoga). Obje države su poprište građanskih ratova, socijalnih i plemenskih, a ratovi su izazov mirotvornom zauzimanju rimskih papa od Benedikta XV nadalje, a osobito sv. Ivana XXIII, kojega je zato Frane kanonizirao bez formalnog priznanja drugog čuda, jer "svi znaju da je bio svetac".

U Južni Sudan Papa će ići zajedno sa Justinom Welbyjem, canterburyjskim nadbiskupom i engleskim primasom Anglikanske crkve, te s Iainom Greenshieldsom, moderatorom Glavne skupštine nacionalne Škotske crkve (kalvinističke prezbiterijanske). Upravo zbog zajedničkog pohoda s duhovnim poglavarima Anglikanske odnosno Škotske crkve, Papa je u nedjelju, uz molitvu Anđelova pozdravljenja, taj svoj pohod opisao kao "mirovni ekumenski".

Pohod trojice crkvenih korifeja bio je planiran lani u srpnju, ali je morao biti odgođen zbog Papinih zdravstvenih problema.

U večer prije putovanja Papa je, po običaju, pohodio rimsku papinsku baziliku Svetu Mariju Veliku na Eskvilinu i ondje se molio Bogu pred ikonom Djevice spasiteljice rimskog puka (Virgo Salus Populi Romani), posvećujući Bogorodici i njezinu posredovanju to apostolsko ekumensko hodočašće. Jutros se u Domu Svete Marte, gdje stanuje, sastao sa skupinom imigranata i izbjeglica iz Konga odnosno Južnog Sudana, koje je, zajedno s njihovim obiteljima, prihvatio Centar Astalli, neprofitna organizacija koja je i talijansko sjedište Isusovačke izbjegličke službe (JRS). S njima je bio i prefekt vatikanskoga kurijalnog Dikasterija za milosrđe kardinal Konrad Krajewski.

Jutros, prije ukrcaja na aerodromu "Leonardo da Vinci" u Fiumicinu, Papa se zaustavio pri spomeniku palima u Kinduu. Riječ je o trinaestorici talijanskih vojnih avijatičara, posadama dvaju aviona u sastavu Mirovnih snaga Ujedinjenih naroda, koje su vojnici Gizengine vlade u Stanleyvilleu (danas: Kisanganiju) pogrešno identificirali kao belgijske plaćenike u službi Tchombéova secesionističkog režima u Katangi, pa su ih oteli, zatočili i napokon ubili u zatvoru 12 studenoga 1961. Pred tim spomenikom Papa se molio Bogu za sve ubijene i poginule u humanitarnim i mirovnim misijama igdje u svijetu.

U nedavnom intervjuu Associated Pressu papa Frane je, u povodu sadašnjeg pohoda, rekao i ovo:

"Postoji povijesna, geografska zbilja. Na talijanskom kažu ‘Africa va sfruttata‘, to jest Afriku treba iskorištavati. I tako ostaje kolonijalistički mentalitet. Afrikanci su pleme, oni su crni, oni su ovo-ono. Drugim riječima, [koriste se] kvalifikacije koje umanjuju, zar ne? I to je problem našeg stava a ne još hrabrosti, njihove totalne neovisnosti. Tribalizam je također veoma jak. Na primjer, da bi se imenovao biskup u biskupiji, treba paziti da on pripada skupini. […]

Jedno od bogatstava Afrike je inteligencija. Mladi ljudi su izrazito inteligentni. Stvorena je budućnost. No, budućnost koja ne može uzeti maha jer postoji i problem unutarnjih ratova između različitih kultura, a da ne govorimo o različitim plemenima. Da, Afrika je u nemiru i također pati od invazije eksploatatora, zar ne? Kaže se da je Afrika predana [Afrikancima], afričke zemlje su dobile neovisnost na tlu, ali je podzemlje ostalo u rukama kolonizatora [i onih] koji kasnije dolaze. To je cijeli proces, i kulturalni, koji treba pratiti. Ne možemo u Afriku tek tako, zar ne? Moramo slušati njihovu kulturu, ući u dijalog, učiti i razgovarati. Promovirati. To je fascinantna kultura."

Prihvativši tezu da je afrička neovisnost samo na površini, dok su podzemna bogatstva još u rukama kolonijalista odnosno neokolonijalista ("prispjelih kasnije"), Papa u tome, te u klimatskim promjenama (koje je također prouzročila i pospješila industrijska sjeverna hemisfera), vidi glavni uzrok ratova koji razdiru istok Konga i sav Južni Sudan, a i mnoge ine afričke zemlje, pri čemu eksploatatorima tribalizam dobro dođe. Papa, ukratko, ide na ratno poprište.

Upitan je li ga strah, Papa je odgovorio: "Samo komaraca, ali ponio sam sa sobom sprej protiv njih."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 10:15