"Jesen će biti iznimno važna za Ukrajinu. I naše državne institucije moraju biti postavljene na način da Ukrajina postigne sve rezultate koji su nam potrebni, za sve nas. Da bismo to učinili, moramo ojačati neka područja u vladi, a kadrovska rješenja su već pripremljena. Također očekujem da će pojedina područja naše vanjske i unutarnje politike imati malo drugačiji naglasak", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u sinoćnjem obraćanju, nakon dramatičnog utorka - teških ruskih napada i niza ministarskih ostavki i smjena dužnosnika, što je kulminiralo ostavkom ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe u srijedu.
O tome je izvijestio predsjednik ukrajinskog parlamenta - Vrhovne Rade - Ruslan Štefančuk. Štefančuk je tu vijest objavio na Facebooku, navodeći da je Vrhovna Rada primila Kulebino pismo ostavke, koja će biti razmatrana na nadolazećoj sjednici. Isto je najavio i za ostavke drugih visokih dužnosnika.
Konkretno, u svom je obraćanju Zelenski zapravo najavio da slijedi rekonstrukcija vlade - najveća od početka ruske sveobuhvatne invazije na zemlju krajem veljače 2022. godine - te poručio da bi trebalo biti više interakcije između središnje vlasti i hromada (administrativne jedinice koje označavaju selo, skupinu sela ili grad i njegova susjedna područja), što je posebno važno kada je u pitanju priprema za nadolazeću zimu, u koju Ukrajina ulazi devastirane energetske infrastrukture nakon višemjesečne ruske kampanje raketiranja ključnih kapaciteta.
"Ukrajina je već postigla značajne rezultate u obrambenoj proizvodnji. I to treba ojačati na svim razinama, posebno kako bismo lakše privukli partnerska ulaganja u naše strateške industrije", rekao je Zelenski.
‘Čistka‘ je krenula u utorak kada su ostavke, nakon tjedana razgovora o vjerojatnoj rekonstrukciji vlade, dali ministar za stratešku industriju Oleksandr Kamišin, ministar pravosuđa Denis Maljuska i ministar okoliša Ruslan Strilec. Ostavku je nakon devet mjeseci na dužnosti podnio i Vitalij Koval, čelnik Državnog imovinskog fonda Ukrajine (SPFU). Uslijedila je i ostavka Olhe Stefanišine, potpredsjednice ukrajinske vlade zadužene za europske integracije, a ostavku je dala i potpredsjednica vlade i ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija Irina Vereščuk. Razlozi ostavki nisu navedeni, a ove vijesti stigle su nakon višemjesečnih izvješća o mogućoj smjeni većeg broja ukrajinskih ministara. Nitko od visokih dužnosnika koji su dali ostavke - njih ukupno sedam, od toga pet ministara - nije naveo razlog za svoju odluku.
‘Kuleba im nije baš dobro sjedao‘
Volodimir Zelenski u utorak je također smijenio zamjenika predstojnika ureda predsjednika zaduženog za ekonomsku i energetsku politiku, Rostislava Šurmu, kako je navedeno u dekretu na predsjedničkoj internetskoj stranici. Ukrajinski mediji su i ranije izvještavali da parlament razmatra Šurminu smjenu. On je dužnost preuzeo u studenom 2021. godine, a u dekretu se, uobičajeno, ne objašnjava razlog smjene. Očekuje se da bi neki dužnosnici koji su podnijeli ostavke mogli idućih dana preuzeti nove dužnosti, izvijestio je The Washington Post, no detaljnijih informacija o tome još nema. Reuters, pak, javlja da se narednim danima očekuju nove ostavke i imenovanja.
Inače, Zelenski je još u ožujku rekao da Ukrajinci mogu očekivati nove rekonstrukcije vlade u budućnosti, nakon potresa u njegovom najužem krugu. "Kao što je obećano, ovaj tjedan može se očekivati veliko resetiranje vlade. Promijenit će se više od 50 posto osoblja kabineta ministara. Sutra ćemo imati dan razrješenja, a prekosutra dan imenovanja", rekao je u utorak David Arahamia, šef parlamentarnog kluba stranke Volodimira Zelenskog Sluga naroda, najvećeg u parlamentu.
Najjače je, očekivano, odjeknula ostavka Dmitra Kulebe. Kao ukrajinski šef diplomacije od 2020. godine, Kuleba je bio na čelu napora Ukrajine da angažira svoje međunarodne saveznike u isporuci ključne vojne i druge pomoći te osigura nova partnerstva od početka rata širokih razmjera. Prošlog proljeća vodio je snažnu kampanju ukrajinskog pritiska na zapadne saveznike da isporuče Kijevu nove moćne protuzračne sustave Patriot koji su stajali neiskorišteni u stranim zemljama, otvoreno govoreći kakve opasnosti nosi kašnjenje u tim isporukama. U jednom trenutku nije birao riječi. "Dajte nam te proklete Patriote. Da imamo dovoljno Patriota, mogli bismo zaštititi ne samo živote naših ljudi, nego i naše gospodarstvo od uništenja", izjavio je Kuleba krajem ožujka u intervjuu za Politico. U retorici i zahtjevima, činilo se, stajao je rame uz rame sa Zelenskim.
No, No, iza kulisa možda nije vladalo zajedništvo. Oliver Carroll, dopisnik The Economista, objavio je na X-u da stil Dmitra Kulebe, koji je bio jak u neovisnoj strateškoj komunikaciji sa Zapadom, nije uvijek najbolje sjedao puno razdražljivijem predsjedničkom uredu. "U četiri oka optuživali su ga da ne forsira njihovu agendu", dodao je, kako prenosi Newsweek.
Nakon ranijih glasina o njegovoj smjeni u kolovozu prošle godine, Kuleba je na nacionalnoj televiziji rekao da ga ta mogućnost ne zabrinjava. "Radim, nijedan posao nije stalan i potpuno sam miran oko svega", rekao je tada. "Rekao sam na samom početku da ću otići pod dvjema okolnostima - prva je ako to od mene zatraži predsjednik. Druga je ako uđem u neko temeljno proturječje s vanjskom politikom i ne smatram mogućim tako raditi", dodao je Kuleba.
Oporba: Vlada bez ministara, Zelenski treba otići
Čini se da su se ti uvjeti nakon dvije i pol godine rata ispunili. Ukrajinska Pravda je u utorak izvijestila, pozivajući se na neimenovane izvore, da će Kuleba biti smijenjen, a da se njegova zamjena još razmatra. Najvjerojatniji kandidat za tu poziciju prema tim informacijama bio bi zamjenik ministra vanjskih poslova Andrij Sibiha, kako su rekli izvori.
Cijeli ovaj rašomon uslijedio je nakon što je smijenjen čelnik ukrajinskog državnog elektroenergetskog operatera Ukrenergo Volodimir Kudricki, nakon čega su uslijedile prozivke da je njegov odlazak "politički motiviran", kako je izvijestio Financial Times. Taj je potez pojačao strahove u vezi obnove i oporavka elektroenergetske mreže, budući da je Kudricki, koji je vodio Ukrenergo od 2020. godine, bio cijenjena osoba u energetskoj industriji. Njegov iznenadni odlazak oštro su kritizirali visoki parlamentarni zastupnici i analitičari.
Oporbena zastupnica Irina Geraščenko kritizirala je ovu rekonstrukciju vlade, navodeći da se radi o "vladi bez ministara. Parlamentu bez mono-većine. Intelektualna i kadrovska kriza na koju vlast zatvara oči". Ona je pozvala na vladu jedinstva i kraj vlasti političkog tima predsjednika Zelenskog, kako je prenio BBC. "To je veliki preustroj. To se očekivalo odavno", rekao je zastupnik Oleksandr Merežko za Kyiv Independent. "Pred nama su teška vremena, teška jesen i zima. Možda je ovo preslagivanje nekako povezano s novim razdobljem izazova za Ukrajinu".
O svemu se oglasila i Moskva. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da Kremlj "pažljivo prati" ostavke i imenovanja u Kijevu, ali je isključio mogućnost da će strane dovesti za pregovarački stol. Najnovija rekonstrukcija ukrajinske vlade, rekao je on, neće ni na koji način utjecati na proces mirovnih pregovora, kako je objavila ruska režimska novinska agencija TASS, prenosi neovisni The Moscow Times.
Ukrajinski predsjednik, koji je na predsjedničku dužnost stupio 2019. godine, nekoliko je puta od početka ruske invazije 2022. godine provodio preustroj vlasti. U svibnju prošle godine smijenio je ministra obrane Oleksija Reznikova nakon niza korupcijskih skandala, a ranije ove godine smijenio je i vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog i imenovao umjesto njega Oleksandra Sirskog. Bile su to smjene koje su odjeknule i u prijestolnicama zapadnih saveznika Kijeva.
Ministar infrastrukture i potpredsjednik vlade za obnovu Oleksandr Kubrakov i ministar poljoprivrede Mikola Solski smijenjeni su u svibnju ove godine. Najmanje pet vladinih portfelja ostalo je upražnjeno otkako su ministri podnijeli ostavke ili su smijenjeni ranije ove godine.
Osjetljiv trenutak za preustroj vlade
Ostavke i smjene najviših ukrajinskih dužnosnika i veliki preustroj vlade dolazi u izuzetno osjetljivom i opasnom trenutku za Ukrajinu. Kijev svojim iznenadnim upadom u rusku regiju Kursk prošlog mjeseca nastoji preokrenuti tijek rata u svoju korist i ojačati svoju poziciju uoči eventualnih mirovnih pregovora, nakon nekoliko teških mjeseci u kojima je izgubio inicijativu na bojnom polju, posebno u istočnoj Ukrajini, gdje je Kijev posebno fokusiran u svojim ofenzivnim operacijama, dok su diljem zemlje redukcije električne energije uobičajena pojava zbog ruskih zračnih napada na energetsku infrastrukturu.
Zelenski se sada bori na dva fronta - kod kuće i u Rusiji, što dodatno razvlači i iscrpljuje brojčano nadmašene ukrajinske snage. I dok još nije jasno koja je strategija Kijeva za Kursk, koji su krajnji ciljevi i kako ih se misli postići, Zelenski se suočava s teškim kritikama u zemlji i među saveznicima zbog slanja jakih snaga preko granice, umjesto da ih je koristio za obranu strateški važnog grada Pokrovska, ključnog ukrajinskog prometnog i logističkog čvora, čijim gubitkom bi Kremlj ostvario mogućnost za daljnja ključna napredovanja i dominaciju u cijelom Donecku. Trenutačno se ruske snage nezaustavljivo i ubrzano kreću prema Pokrovsku te se nalaze svega nekoliko kilometara od grada koji se evakuira.
U međuvremenu, Rusija je u posljednjih desetak dana napala Ukrajinu sa stotinama projektila i bespilotnih letjelica, a neki ruski vojni blogeri smatraju da je to odgovor Moskve na upad ukrajinskih snaga na ruski teritorij. Posebno šokantan bio je napad dvjema balističkim raketama na vojni institut u središnjem ukrajinskom gradu Poltavi. U napadu je poginula najmanje 51, a ranjeno je više od 270 osoba.
Radi se o najsmrtonosnijem pojedinačnom ruskom napadu ove godine, nakon kojeg je Zelenski, koji već dulje vrijeme zahtijeva od svojih zapadnih partnera da dozvole Ukrajini gađanje meta duboko u ruskom teritoriju njihovim isporučenim dalekometnim sustavima, povukao neuobičajen potez i zatražio od kanadskog premijera Justina Trudeaua da mu pomogne osigurati potporu među zapadnim partnerima za takve napade na vojne ciljeve u Rusiji.
Inače, prvi predsjednički mandat Volodimira Zelenskog trebao je završiti u svibnju ove godine, ali izbori nisu održani i on ostaje na svojoj poziciji zbog izvanrednog stanja u zemlji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....