NA UDARU OPTUŽBI

Pad Trumpova političkog mentora: Kako je posrnuo mračni ideolog koji je imao planove i na Balkanu

Od tantijema sitcoma “Seinfeld” u 20 godina zaradio je više od 30 milijuna dolara
Steve Bannon
 Tiziana Fabi/AFP

Ja vam kažem: sagradit ćemo zid, a Meksiko će ga platiti, urlao je Donald Trump to ljeto pred oduševljenom gomilom, a ona je složno skandirala: Sagradit ćemo zid! Sagradit ćemo zid! Sagradit ćemo zid!

Bilo je to ljeto prije četiri godine kada je Amerika tek počela upoznavati svog budućeg Rasputina, Stephena K. Bannona, a malotko je vjerovao da će mu zaista uspjeti da u najmoćnijoj državi svijeta jednog celebrity tajkuna i njegovu suprugu manekenku ustoliči kao predsjednika i prvu damu.

Četiri godine poslije od Trumpova zida nema ništa, ali je zato njegov bivši strateg ovaj četvrtak uhićen pod optužbom da je pronevjerio donacije namijenjene zaštiti Amerike od kriminalaca. Reklamna kampanja organizacije We Build the Wall, čije je Bannon bio zaštitno lice, u toj je akciji u rekordnom roku prikupila lijepih 25 milijuna dolara. Sredstva će, rečeno je tada stotinama tisuća malih desničarskih donatora, biti uložena u gradnju dijelova zida na zemljištima koja su u privatnom vlasništvu.

No, bivši Trumpov mentor optužen je da je s umirovljenim veteranom zračnih snaga Brianom Kolfageom i još dvoje ljudi pokrao dio prikupljenog novca, trošeći ga za plaćanje dugova na privatnim kreditnim karticama i financiranje luksuznog života.

Izdajnički čin

“Sve će ići u dobrotvorne svrhe. Ja neću uzeti niti jedan jedini cent”, poručivao je Brian Kolfage, invalid rata u Iraku koji je tri puta bio podvrgnut amputaciji. Milijun dolara je preusmjereno u fiktivne kompanije i dobrotvorne udruge te su se koristili lažni računi kako bi se prikrio trag novca, stoji u optužnici njujorških istražitelja.

“Žalosno je ako je to istinito i iznenađuje me. No, taj mi se projekt nikada nije sviđao”, komentirao je predsjednik, napominjući da s Bannonom odavno nema veze. No, iako je Steve Bannon, nekoć mozak iza predsjednikovih političkih ideja, prije tri godine otišao iz Bijele kuće i predsjednikova bliskog kruga, i dalje je utjecajan u politici aktualne američke administracije. Od trgovačkog rata s Kinom i povlačenja Amerike iz “globalističkih” inicijativa, kao što su Pariški klimatski sporazum i Svjetska zdravstvena organizacija, do izolacionizma i rasističkih uredbi o zabrani ulaska državljanima muslimanskih zemalja, sve su to odluke s Bannonovim logom na sebi. Cijeli narativ o “dubokoj državi”, korumpiranoj washingtonskoj eliti koja parazitira na iscrpljenom američkom radniku, o srazu zapadnog kršćanstva i radikalnog islama, najave rata s Kinom... Od tih tema pucao je Bannonov desničarski portal Breitbart puno prije nego što je Trump prisegnuo. Popularan među bijelim suprematistima, Breitbart je bio platforma koju je Bannon urednički preuzeo 2012. i iskoristio da se domogne političkog utjecaja. Četiri godine proveo je raščišćavajući teren Trumpu, a onda mu ponudio svoje usluge. Kada je Trump neočekivano pobijedio, njegov treći voditelj kampanje (prva dvojica dobila su otkaze) nagrađen je uredom glavnog savjetnika i mjestom u Nacionalnom vijeću za sigurnost, koje kroji američke vanjske odnose.

Njegova genijalnost nije mu pomogla da tamo dugo ostane. Temperament, manjak diplomacije i želja da provede u djelo sve svoje političke ideje doveli su ga u sukob s ostatkom Trumpova tima. A kada se nakon samo sedam mjeseci staža zakrvio i s Jaredom Kushnerom, suprugom tatine mezimice Ivanke, došao je trenutak da “pokupi prnje”. Tog kolovoza prije tri godine liberalna Amerika i umjerena republikanska struja slavile su jer se Bannon zbog ideja o “pročišćavanju Amerike izolacijom” i “konstruktivnom ratu na Bliskom ili Dalekom istoku” smatrao najmračnijom silom u Ovalnom uredu. Slovio je kao “najopasniji savjetnik u povijesti američkih predsjednika”.

Svjestan što je imao pa izgubio, Bannon se skrušeno vratio na Breitbart, putem novina poručujući bivšem šefu da se nastavlja boriti za njega. Isprva se čak govorkalo da bi možda mogao dobiti pomilovanje. No, kada je u jednoj brojnih knjiga s ispovijedima Trumpovih bivših bliskih suradnika osvanuo komentar da je susret Trumpova sina s Rusima u vrijeme kampanje “izdajnički čin” te da je Ivanka Trump “glupa kao stup”, bio je to definitivni razlaz predsjednika i njegova nekadašnjeg učitelja. Najveći mecene desničarskog Breitbarta, obitelj Mercer, otkazali su zbog toga financiranje portala, vjerojatno zbog Trumpova pritiska, i Bannon se opet našao na ulici. Predsjednik mu je u svojoj srednjoškolskoj maniri nadjenuo i nadimak - “neuredni Steve”.

Njegov profesionalni put do tog je trenutka bio pun transformacija, no tada mora da je osjetio kako je bilo Monici Lewinski. Bio je dječak odrastao u radničkoj obitelji irskih korijena, republikanske stavove stekao je kao mladić u mornarici, a nakon diplome iz ekonomije s Harvarda postao je uspješan investicijski bankar u Goldman Sachsu. Dok je devedesetih počeo kao filmski producent u Hollywoodu, već se bio obogatio. No, zlatnu žilu pogodio je tek kada je jednom prilikom umjesto plaće uzeo tantijeme od pet novih TV serija. Jedna od njih bio je sitcom “Seinfeld”. Procjenjuje se da je zahvaljujući samo njemu u 20 godina zaradio više od 30 milijuna dolara. Posljednjih godina njegovo se bogatstvo procjenjivalo od deset do 50 milijuna dolara.

Osiguravši si primanja, bacio se na politiku. Snimao je dokumentarce s desničarskom tematikom poput onoga protiv pokreta Occupy Wall Street ili o konzervativnoj bivšoj kandidatkinji za potpredsjednicu Sarah Palin. “Žene poput nje predstavljaju prijetnju samom srcu progresivne ljevice. Ne, to zasigurno nisu očekivali - da žena na čelu ove države bude ženstvena, obiteljski tip koji voli svog supruga i djecu, a ne jedna od lezbača s filozofskog fakulteta”, rekao je.

Populistički summiti u Europi

Kako se radi politički marketing i kako se dobivaju izbori provjerio je iz prve ruke kao jedan od potpredsjednika u danas zloglasnoj tvrtki Cambridge Analytica, optuženoj da je pobrala podatke o korisnicima Facebooka i iskoristila ih za Trumpovu pobjedu na izborima. Kao da mu ulazak u Bijelu kuću više nije bio dovoljan, Bannon se usporedo s radom za predsjednika bacio na “širenje revolucije” na Starom kontinentu.

Tamo se prvo povezao s belgijskim odvjetnikom Mischaëlom Modrikamenom, šefom ultradesničarske (i u međuvremenu rasformirane) Narodne stranke. Njegovu organizaciju Pokret (The Movement) pokušao je etablirati kao buduće paneuropsko populističko udruženje. Gostovao je kao govornik na skupovima, držao predavanja po europskim populističkim “summitima”, susretao se s vođama europske desnice, a europski umjereni političari strahovali su od širenja “američke zaraze” na Europu. Bannon je posjetio mađarskog premijera Viktora Orbána i hvalio ga na sva usta. Čak je i organizirao sastanak s premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović planirajući širenje utjecaja i na Balkan.

image
Viktor Orban
Stephanie Lecocq/AFP

Pisalo se da je blizak s Matteom Salvinijem i da se tadašnji zamjenik premijera Italije iz desničarske, ksenofobne Sjeverne lige jako zanima za učlanjenje u njegov Pokret. Gostovao je na skupu francuskih desničara na čelu s Marine Le Pen, kontaktirao s Nizozemcem Geertom Wildersom, Luigijem Di Maiom iz Pokreta pet zvjezdica i mnogim drugim zvučnim europskim imenima. U brojnim intervjuima europskim medijima hvalio se kako ide i u Australiju, Singapur, pa čak i Izrael i Egipat.

image
Matteo Salvini
Alessandro Bremec/NurPhoto/AFP
image
Marine Le Pen
Christophe Archambault/AFP

“Otvoreni smo za suradnju. Mi smo populistički, nacionalistički NGO i globalna smo kompanija”, izjavio je u jednom intervjuu. U tom trenutku Trump ga je već bio otpustio pa se Bannon svim silama bacio na “europski projekt”. Toliko se razmahao da je nudeći svoj američki know-how najavljivao stvaranje tzv. ratnih soba, PR jedinica koje bi brzinski reagirale odbijajući političke napade na svoje klijente. Jedan od najdramatičnijih njegovih poteza u Europi bila je najava o osnivanju akademije za novu generaciju desničara u unajmljenom srednjovjekovnom samostanu nedaleko od Rima. Jednom je prilikom izjavio da će se u njegovoj školi obrazovati “katolički gladijatori za kulturno ratovanje”.

Već u startu, još i prije nego što je počeo pokazivati sumnjive tendencije, reakcije na njegov europski projekt bile su zapravo kontradiktorne. Njemački i austrijski populisti dali su mu odmah odbijenicu, a mnogi su primijetili kako dobar dio europske desnice međusobno ne razgovara te da njegov ambiciozni plan zapravo nema ozbiljnog upora. Jednog europskog desničarskog političara dojmio se i kao “Amerikanac kojeg zanima samo lova”.

Kako su njegove ideje bivale sve grandioznije, a postajalo je sve jasnije da u Americi više nema potporu svojeg najpoznatijeg klijenta, jedan za drugim europski desničari javno su se distancirali od Bannona. Le Pen je, nakon početne dobrodošlice, uoči europskih izbora izjavila kako Europljani sami trebaju izboriti svoje bitke, a čak je i Salvini rekao da je “samo dva puta razgovarao s čovjekom” te ga, “iako ima zanimljive ideje”, ne namjerava uzeti za savjetnika. Talijanska vlada u međuvremenu mu pokušava oduzeti koncesiju na korištenje samostana, navodeći kako je u zahtjevu iznesen niz netočnih informacija o budućoj svrsi tog talijanskog kulturnog dobra.

Preplanuo od sunca

No, to je trenutačno zanemariv problem u životu Steva Bannona. Dan prije nego što je uhićen na luksuznoj jahti usidrenoj pred Connecticutom Wall Street Journal je pisao o otvaranju istrage o potencijalnim malverzacijama u malo poznatoj novoj kompaniji GTV Media. U mladoj kompaniji, osnovanoj početkom ove godine, Bannon je jedan od direktora. U njegovu najnovijem pothvatu poslovni partner mu je živopisni kineski milijarder, bogataš sumnjive poslovne biografije i samoprozvani borac protiv komunističke Kine Guo Wengui, vlasnik jahte s koje je u četvrtak priveden. U Kini je za njim izdana tjeralica. Prije nego što je u četvrtak uhićen, Bannon je s jahte emitirao podcast u kojem je reklamirao Briana Kolfagea, svog suoptuženika u slučaju krađe novca za gradnju zida, i tražio nove donatore za projekt. Preplanuo od sunca, navodno je policajcima rekao da je na jahti već mjesecima. Kada je nakon plaćanja jamčevine izašao iz sudnice pred novinare, sa smiješkom je dignuo ruku i nadmeno poručio: “Nisam kriv, ovo je djelo ljudi koji žele spriječiti gradnju zida”. Ni s čim nije odavao dojam čovjeka koji je shvatio da je predstava završena.

Normalna Amerika može se samo nadati da će se nakon mentora zavjesa u studenome spustiti i pred učenika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:36