Prototip cjepiva uspješno štiti majmune od koronavirusa, objavili su znanstvenici u srijedu, a to otkriće pruža novu nadu da će uskoro biti dostupno i učinkovito cjepivo za ljude, piše ugledni The New York Times.
Znanstvenici već testiraju neka cjepiva na ljudima, no početna testiranja usmjerena su ka toma da pokažu je li cjepivo sigurno, a ne štiti li doista od koronavirusa. Istraživanje objavljeno u srijedu objašnjava što točno znači da je neko cjepivo učinkovito te kako se to mjeri.
'Za mene ovo predstavlja dokaz da je cjepivo moguće', kazao je doktor Nelson Michael, ravnatelj istraživačkog odjela Centra za zarazne bolesti pri Institutu Walter Reed.
Znanstvenici diljem svijeta u potrazi su za cjepivom protiv koronavirusa. Pokrenuto je više od stotinu istraživačkih projekata; rane studije o sigurnosti za primjenu na ljudima su pokrenute ili već završene u ukupno njih devet.
Sljedeća su na redu ispitivanja koja trebaju utvrditi ne samo jesu li cjepiva sigurna, već i jesu li učinkovita. No ti će rezultati biti poznati tek za nekoliko mjeseci.
U međuvremenu, doktor Dan Barouch, virolog s Beth Israel medicinskog centra u Bostonu i njegovi kolege, započeli su seriju eksperimenata na majmunima kako bi utvrdili kako virus utječe na njihove organizme te pomaže li cjepivo u borbi protiv patogena. Njihov rad objavljen je u časopisu Science.
Doktor Barouch radi u partnerstvu s tvrtkom Johnson&Johnson koja pokušava proizvesti cjepivo u kojem je korišten posebno modificiran virus Ad26.
Novo istraživanje na majmunima temelj je daljnjih znanstvenih istraživanja', kaže doktor Barouch.
U ožujku je federalna vlada dodijelila 450 milijuna dolara tvrtki Janssen Pharmaceuticals, dijelu Johnson&Johnsona, za razvoj cjepiva protiv koronavirusa. Znanstvenici su počeli proučavati jesu li majmuni imuni na virus nakon što su preboljeli Covid-19. Znanstvenici su zarazili devet necijepljenih rezus makakija novim koronavirusom, nakon čega su se kod njih pojavili simptomi nalik blagim simptomima Covida-19, uključujući upalu pluća. Majmuni su se nakon par dana oporavili, nakon čega su znanstvenici otkrili da su organizmi majmuna razvili antitijela na koronavirus.
Neka od njih pretvorila su se u tzv. neutralizirajuća antitijela, što znači da su bila u stanju spriječiti da virus uđe u stanicu i ondje se razmnoži.
35 dana nakon prvotnog izlaganja majmuna virusu, znanstvenici su sprejem unijeli novu dozu virusa u noseve životinja. Njihova tijela proizvela su veliku količinu antitijela. Koronavirus je uspio izazvati malu infekciju u nosevima majmuna, no to je ubrzo bilo riješeno.
Ovi rezultati ne znače nužno i da ljudi stvaraju jak i dugoročan imunitet na koronavirus. Ipak, doktor Barouch i drugi ove rezultate smatraju ohrabrujućima.
'Da smo ponovno testirali našu studiju i da stvar nije proradila, implikacije bi bile potpuna propast napora da se proizvede cjepivo', rekao je Barouch. 'To bi bila doista loša vijest za svih sedam milijardi ljudi.'
U zasebnom eksperimentu, doktor Barouch i kolege testirali su prototip cjepiva na rezus makakijima. Svaki majmun primio je dio DNA koje su njihove stanice pretvorile u proteine dizajnirane da uvježbaju imunološki sistem da prepozna virus.
I makaki majmuni i ljudi proizvode neutralizirajuća antitijela protiv koronavirusa koja napadaju posebno jedan dio virusa: protein koji prekriva površinu virusa i koji se naziva šiljak protein.
Većina cjepiva protiv koronavirusa trebala bi potaknuti imunološki sistem da proizvede antitijela koja se spajaju s tim šiljak proteinima i uništavaju virus. Doktor Barouch i njegovi kolege ispitali su šest varijacija.
Znanstvenici su svako cjepivo ubrizgali u četiri ili pet majmuna. Zatim su pustili da majmuni razviju imunološki odgovor u tri tjedna te tada ponovno uštrcali virus u njihove nosnice.
Neka cjepiva pružila su samo djelomičnu zaštitu. Virus nije posve iskorijenjen iz pluća ili nosa, iako je količina virusa bila manja nego kod necijepljenih majmuna.
No neka druga cjepiva bila su učinkovitija. Ono koje je napravilo najbolji posao, uvježbalo je imunološki sistem da prepozna i napadne šiljak protein koronavirusa. Nakon toga, kod osam majmuna znanstvenici više uopće nisu mogli detektirati virus.
'Mislim da je ovo vrlo dobra vijest za sve koji se trude proizvesti cjepivo', kazao je doktor Barouch. 'Ovo povećava našu nadu da je cjepivo protiv novog koronavirusa moguće.'
Florian Krammer, virolog iz medicinske škole Ichan pri Mount Sinaiu u New Yorku, koji nije bio uključen u studiju, kaže kako je razina antitijela u tijelima majmuna obećavajuća.
'Ovo je nešto što bi vas moglo zaštititi od bolest', kazao je Krammer. 'Nije savršeno, ali jest određena zaštita.'
Dva druga tima istraživača – oni sa Sveučilišta Oxford i iz kineske kompanije Sinovac – također su testirali cjepiva na rezus makakijima. Ovaj mjesec objavili su da su i njihova cjepiva pružila životinjama određenu zaštitu od koronavirusa.
Nova studija pruža dublji uvid u način na koji cjepivo štiti majmune, a možda jednoga dana i ljude.
Zajedno s neutralizirajućim antitijelima, imunološki sistem ima još oružja koje može upotrijebiti protiv patogena. Neke obrambene stanice mogu prepoznati zaražene stanice i uništiti ih.
Doktor Barouch i njegovi kolege pronašli su snažnu vezu između neutralizirajućih antitijela i toga koliko dobro cjepivo radi: cjepivo koje je majmunima pružilo najbolju zaštitu, proizvelo je najviše neutralizirajućih antitijela.
Pamela Bjorkman, strukturalna biologinja u Caltechu i koja nije bila uključena u studiju, rekla je da joj ova korelacija nudi više vjere u otkriće doktora Baroucha: 'Mislim da je ovo doista ohrabrujuće.'
Doktor Michael je kazao da će ovo omogućiti provjere sigurnosti cjepiva i na ljudima.
Kad novo cjepivo krene u fazu testiranja, prva faza pokazuje je li cjepivo sigurno. Tek nakon toga znanstvenici idu na sljedeći korak kojim se pokušava ustanoviti je li cjepivo i učinkovito te štiti li protiv bolesti.
Dizajneri cjepiva često iskušavaju različite doze te pokušavaju ustanoviti koja ja najmanja moguća doza koja pruža zaštitu. Studija doktora Barougha sugerira da mjerenje razine neutralizirajućih antitijela može biti indikator hoće li neka doza biti dovoljno snažna zaštita.
Malcom Martin, virolog iz Nacionalnog zdravstvenog instituta i koji nije bio uključen u istraživanje, upozorio je da se majmuni ipak umnogome razlikuju od ljudi.
Ni jedan od zaraženih i necijepljenih majmuna nije razvio teže simptome kakvi su zabilježeni kod ljudi.
'Činilo se da su majmuni tek prehlađeni', rekao je Martin.
Lisa Tostanoski, postdoktorandica koja radi s doktorom Barouchom i koja je također sudjelovao u ovoj studiji, kazala je da ova studija daje tek naznake toga kako bi cjepivo moglo djelovati tri tjedna nakon primjene.
'Moguće je da cjepivo štiti majmune od zaraze kroz dugi niz godina ili da zaštita iščezne mnogo ranije. Koliko imunitet na koronavirus traje, odredit će hoće li ljudi trebati jedno ili možda više cjepiva. Možda će biti potrebno ljude ponovno cijepiti kako bi se posve suzbilo pandemiju', kaže Tostanoski.
'Možda govorimo o ponovnom cijepljenju svake tri godine. No to ne znači da cjepivo nije učinkovito', kaže doktor Kramer.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....