Najvažniji događaji:
- Detalji mirovnog plana Zelenskog koji sadrži 10 stavki
- Zračna uzbuna diljem Ukrajine i na okupiranom Krimu
- UN: U ratu u Ukrajini poginulo ili ranjeno blizu 18.000 civila
- Zelenski: Italija razmatra slanje protuzračnih sustava
- Britanski obavještajci: Rusi nisu uspjeli zauzeti Bahmut
- Zelenski: ‘U Bahmutu nema mjesta koje nije prekriveno krvlju‘
Lavrov: Rusija želi okončati rat u Ukrajini što je prije moguće
Rusija želi razriješiti situaciju oko Ukrajine i okončati rat koji je pokrenuo Zapad što je prije moguće, izjavio je u srijedu na Prvom kanalu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
- Želimo što prije okončati koji je pripremao Zapad i na kraju ga pokrenuo preko Ukrajine. Ali prioritet su nam životi vojnika, životi civila koji su ostali u zoni vojnih operacija, rekao je u intervjuu.
- Mi smo strpljiv narod, branit ćemo svoje sunarodnjake i zemlju koji su bili stoljećima ruski, rekao je.
Također je poručio da je zamolio svoje kolege da prikupe činjenice koje ukazuju da se zapadno oružje krijumčari iz Ukrajine i prodaje na crnom tržištu.
- Činjenica ima više nego dovoljno, rekao je.
Detalji mirovnog plana Zelenskog koji sadrži 10 stavki
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski aktivno promovira svoj mirovni plan koji sadrži deset stavki. Zelenski je o njemu, između ostalih, razgovarao i s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
Al Jazeera prenosi najvažnije dijelove mirovnog plana Zelenskog, koji je prvi put najavljen na summitu zemalja članica skupine G20.
- Nuklearna sigurnost i zaštita od radijacije, koja bi se fokusirala na sigurnost oko nuklearne elektrane Zaporižja, koji su okupirale ruske snage.
- Sigurnost hrane, uključujući i zaštitu izvoza ukrajinskih žitarica najsiromašnijim državama svijeta.
- Energetska sigurnost, sa fokusom na restrikcije cijena ruskih energenata, kao i na pomoć Ukrajini da obnovi elektroenergetsku infrastrukturu, čiju je polovinu Rusija oštetila.
- Oslobađanje svih zatvorenika i deportiranih osoba, uključujući i ratne zarobljenike i djecu koja su deportirana u Rusiju.
- Obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine uz potvrdu od strane Rusije prema Povelji Ujedinjenih nacija, za što Zelenski kaže da „ne može biti tema pregovora“.
- Povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava, uz obnovu državne granice Ukrajine s Rusijom.
- Pravda, uključujući uspostavu specijalnog tribunala koji bi procesuirao ruske ratne zločine.
- Prevencija ekocida i zaštita okoline, sa fokusom na razminiranju i ponovnoj uspostavi postrojenja za pročišćavanje vode.
- Prevencija eskalacije sukoba i izgradnja sigurnosne infrastrukture euroatlantskog prostora, uključujući i garancije za Ukrajinu.
- Potvrda da je rat završen, sa dokumentom koji bi potpisale sve strane.
Zelenski: Ukrajina je pomogla Zapadu da se ponovno pronađe
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da je njegova zemlja "globalni lider" u govoru u parlamentu u srijedu, u kojem je zastupnicima poručio da ostanu ujedinjeni pred ruskom invazijom i pohvalio Ukrajince što su pomogli Zapadu da se "ponovno pronađe".
Zelenski je u govoru održanom iza zatvorenih vrata rekao da je ukrajinski vojni otpor Kremlju osnažio vjeru u vrijednosti širom svijeta.
"Zahvaljujući našem jedinstvu postigli smo ono u što gotovo nitko na svijetu nije vjerovao. Gotovo nitko - osim nas", rekao je zastupnicima, kabinetu i drugim visokim dužnosnicima.
"Naše nacionalne boje danas su međunarodni simbol hrabrosti i nesalomljivosti cijelog svijeta", rekao je u 45-minutnom govoru.
Govor u povodu kraja godine bio je u velikoj mjeri posvećen ratu, koji traje već 11 mjeseci, ali je Zelenski iznio i neke ideje za obnovu zemlje poput decentralizacije energetskog sustava i poticanja zelene energije.
Zahvalivši zapadnim partnerima na oružju, Zelenski je rekao da će Ukrajina izgraditi moćnu domaću vojnu industriju koja će biti "jedna od najsnažnijih u Europi i svijetu".
Dodao je da će Ukrajina povećati broj Starlinkovih internetskih terminala na više od 30.000. SpaceX-ova infrastruktura ključna je za pristup internetu u Ukrajini.
Zelenski je rekao da je Ukrajina osigurala puštanje na slobodu 1456 ratnih zarobljenika od početka ruske invazije u sklopu niza razmjena zarobljenika s Moskvom.
Ne zna se koliko Rusija drži ukrajinskih ratnih zarobljenika, ali pretpostavlja se da je riječ o tisućama.
Zelenski je rekao da je ukrajinski otpor pomogao konsolidirati i ujediniti Europsku uniju.
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvom i u EU-u i NATO-u.
"Ukrajina je postala jedan od globalnih lidera", rekao je.
"U deset mjeseci rata pomogli smo svima. Pomogli smo Zapadu da se ponovno pronađe, da se vrati u globalnu arenu i osjeti u kojoj je mjeri nadmoćan. Nitko se na Zapadu ne boji niti će se bojati Rusije", rekao je Zelenski.
Zelenski: ‘U Bahmutu nema mjesta koje nije prekriveno krvlju‘
Volodimir Zelenski rekao je da je "samo nekoliko" civila ostalo u ratom zahvaćenom gradu Bahmutu, u istočnoj pokrajini Donjeck.
U objavi na Telegramu rekao je da "ne postoji mjesto koje nije prekriveno krvlju", gdje njegove trupe vode bitku koja je postala simbol brutalnosti rata.
"Prošle godine tamo je živjelo 70.000 ljudi. Sada je tamo ostalo samo nekoliko civila. Nema mjesta koje nije prekriveno krvlju. Nema časa kad se ne oglasi strašna tutnjava topništva. Ipak, Bahmut stoji", napisao je Zelenski.
Ukrajina: Krećemo u razvoj udarnih dronova
Ukrajina je kupila oko 1400 dronova, uglavnom za izviđanje, no planira razviti borbene modele koji mogu napadati eksplozivne dronove koje Rusija koristi tijekom svoje invazije na zemlju, rekao je ministar u ukrajinskoj vladi zadužen za tehnologiju.
"Iduća faza, sada kada smo više-manje opremljeni izviđačkim bespilotnim letjelicama, su udarne bespilotne letjelice. To su i eksplozivne bespilotne letjelice i bespilotne letjelice koje lete na visini od 3 do 10 kilometara i pogađaju ciljeve. Već sada mogu reći da će se situacija s dronovima drastično promijeniti u veljači ili ožujku", rekao je ministar digitalne transformacije Mihajlo Fedorov u intervjuu za agenciju AP, kaklo prenosi Guardian.
Do sada je Ukrajina bila tajnovita kada du u pitanju tvrdnje da su eksplozije prijavljene unutar granica Ruske Federacije bile rezultat vojnih aktivnosti i aktivnosti dronova.
Kremlj: Mirovni plan za Ukrajinu mora uključivati anektirane regije
Kremlj je odbacio u srijedu mirovni plan u 10 točaka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, priopćivši da prijedlozi za okončanje sukoba u Ukrajini moraju uzeti u obzir "današnju realnost" četiri ukrajinske regije koje su se pridružile Rusiji.
"Ne može biti mirovnog plana za Ukrajinu koji ne uzima u obzir današnju stvarnost glede ruskog teritorija s ulaskom četiri regije u Rusiju. Planovi koji ne uzimaju u obzir tu stvarnost ne mogu biti mirovni", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov
Rusija je u rujnu proglasila ukrajinske regije Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižjua dijelom svog teritorija nakon referenduma koje su osudile Ukrajina i zapadne zemlje. Rusija ne kontrolira u potpunosti nijednu od četiri regije.
Predsjednik Zelenskij promiče svoj mirovni plan u 10 točaka, koji je prvi put najavio u studenom, razgovarajući o njemu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, među ostalima, i pozivajući svjetske čelnike da održe Globalni mirovni samit na temelju njega.
Plan predviđa povlačenje ruskih vojnika s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine, što bi značilo da se Rusija odriče i četiri regije za koje tvrdi da ih je anektirala i Krima koji je zauzela 2014. godine.
Kremlj je u više navrata rekao da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom, ali da ne vidi spremnost Kijeva za pregovore.
Zračna uzbuna u svim regijama Ukrajine, ali i na Krimu
U svim regijama Ukrajine oglasila su se upozorenja na zračni napad, odnosno da bi novi val ruskog bombardiranja mogao biti neizbježan. No, sirene su se oglasile i na Krimu, koji je Rusija okupirala 2014. godine te nezakonito anektirala, prenosi Sky News.
Lokalna izvješća sugeriraju da je uzbuna možda objavljena nakon što su poletjeli ruski zrakoplovi stacionirani u Bjelorusiji.
Ruske vlasti: Spriječili smo ukrajinski teroristički napad i ubili osumnjičene
Ruska državna novinska agencija Tass prenosi poruku svojih vlasti kako su spriječile teroristički napad sponzoriran od strane Ukrajinaca u Kabardino-Balkarskoj republici, blizu ruske granice s Gruzijom.
‘Federalna služba sigurnosti zaustavila je aktivnosti dvojice ranije osuđivanih ruskih državljana koji su, prema uputama ukrajinskih specijalnih službi, pripremali teroristički čin. Nakon počinjenja zločina planirali su otići u Ukrajinu kako bi sudjelovali u borbama protiv ruskih oružanih snaga. Na mjestu sukoba pronađena je improvizirana eksplozivna naprava, automatska puška AK-74, pištolj i streljivo‘, poručuje ruska služba.
U izvješću se navodi da su dvojica osumnjičenih ubijena. Za tvrdnje ruskih sigurnosnih službi nisu ponuđeni nikakvi dokazi.
Rusi u 24 sata ispalili 33 rakete na civilne ciljeve u Hersonu
Ruske snage ispalile su 33 rakete na civilne mete u ukrajinskom gradu Hersonu u zadnja 24 sata do srijede ujutro, objavila je ukrajinska vojska na Telegramu.
Ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov kaže da su se borbe intenzivirale, pri čemu je Rusija rasporedila još tenkova i oklopnih vozila na bojišnici, prenosi Guardian agenciju Reuters.
UN: Broj ubijenih civila znatno veći od poznatih 6884
Broj potvrđenih civilnih žrtava u Ukrajini približava se 18.000, prema podacima koje su objavili Ujedinjeni narodi. Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) objavio je broj civilnih žrtava u ruskom ratu protiv Ukrajine do sada, rekavši da je poznat podatak da su 6884 osobe poginule u Ukrajini, uključujući 429 djece, između 24. veljače 2022. 26. prosinca 2022.
No, agencija ističe da će stvarna brojka vjerojatno biti "znatno veća, budući da je primitak informacija s nekih lokacija na kojima su se odvijala intenzivna neprijateljstva odgođen, a mnoga izvješća još uvijek čekaju potvrdu", prenosi The Guardian.
Od 24. veljače, kada je Moskva pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju, do 26. prosinca u zemlji je zabilježeno 17.831 civilnih žrtava: poginulo je 6.884, a ranjeno 10.947 ljudi. Među ubijenima je 429 djece, objavila je agencija UN-a u utorak navečer.
U međuvremenu, prvi zamjenik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Jevhen Jenin izjavio je u utorak da su najmanje 702 ključna infrastrukturna objekta u Ukrajini pogođena od početka invazije punog opsega 24. veljače. Ti objekti uključuju plinovode, trafostanice i mostove. U ruskim napadima uništeno je više od 35.000 objekata u Ukrajini, rekao je Jenin.
Meloni razgovarala sa Zelenskim: ‘Italija razmatra slanje PZO sustava‘
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u četvrtak je još jednom potvrdila "punu podršku" svoje vlade Ukrajini u pozivu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, priopćio je njezin ured.
Meloni, koja je preuzela mandat u listopadu, čvrsta je pobornica Kijeva, unatoč nesuglasicama po tome pitanju unutar vlastite desničarske vladajuće koalicije i podijeljenog javnog mišljenja.
"Meloni je ponovila punu podršku talijanske vlade Kijevu u političkim, vojnim, gospodarskim i humanitarnim područjima, u popravku energetske infrastrukture i radu na budućoj izgradnji Ukrajine", rekao je njezin ured.
U tvitu objavljenom ranije u utorak, Zelenski je zahvalio Meloni za njezinu "solidarnost i sveobuhvatnu potporu" te je rekao da Italija razmatra da Kijev opskrbi sustavima protuzračne obrane.
U prošlotjednom obraćanju skupini zapadnih čelnika, ukrajinski predsjednik zatražio je široki raspon oružja i protuzračnih sustava za suprotstavljanje ruskoj invaziji.
U intervjuu za Reuters ranije ovog mjeseca, talijanski ministar obrane Guido Crosetto potvrdio je da je Kijev zatražio sustave protuzračne obrane od Rima, uključujući i francusko-talijanski sustav SAMP/T.
Pod prethodnom vladom premijera Marija Draghija, Italija je poslala pet paketa vojne pomoći Kijevu, a vlada Giorgie Meloni radi na mogućem šestom paketu.
Ured Giorgie Meloni u utorak je rekao da je "potvrdila svoju namjeru" da posjeti Kijev i pozvala je Zelenskog, koji je prošli tjedan posjetio SAD u svome prvom prekomorskom putu otkad je Rusija izvršila invaziju Ukrajine 24. veljače, da posjeti Rim.
Ukrajinska pravoslavna crkva traži da se ne izbacuje iz kijevskog svetišta
Čelnik svjetski poznate Kijevsko-pečerske lavre, metropolit Pavel Lebed, pozvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se vjernike Ukrajinske pravoslavne crkve ne izbacuje iz tog pravoslavnog svetišta.
"Dosta nam je neprijatelja koji napadaju naš narod, dosta nam je bijede i tuge dok ljudi gladuju na hladnoći i bez svjetla", rekao je Lebed u video poruci ukrajinskom predsjedniku.
Pozvao ga je da krajem mjeseca Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi ne oduzme vjerske prostore koji se nalaze na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
"Želite li ljudima oduzeti i vjeru? Želite li oduzeti i posljednju nadu? Nemojte to činiti", zamolio je Lebed.
Zelenskij je zabranio vjerske organizacije povezane s Rusijom. Ukrajinska služba sigurnosti SBU pretražila je u studenom manastirski kompleks, glavno pravoslavno svetište u Ukrajini. Provedene su racije i u drugim crkvama.
Koncem mjeseca istječe zakup manastira, a Lebed je zatražio da se vjernike ne izbacuje.
Ravnatelj muzeja ih je obavijestio 26. prosinca da im više neće biti dopušteno bogoslužje u tamošnjim crkvama, rekao je Lebed.
Lebed je rekao da ljudi koji nemaju nikakve veze s Pravoslavnom crkvom ne bi trebali vjernicima određivati kada da slave Kristovo rođenje i u koju crkvu da idu.
Kijevo-pečerska lavra, poznata i kao Kijevski špiljski manastir, je najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena osnovano 1051. godine.
Pravoslavni kršćani čine većinu od 43 milijuna stanovnika Ukrajine. Od raspada sovjetske vlasti, za prevlast u Ukrajini su se nadmetale Ukrajinska pravoslavna crkva, do svibnja ove godine povezana s Moskvom, i neovisna Pravoslavna crkva Ukrajine koja je proglašena ubrzo nakon neovisnosti 1991. Upravu nad svetištem u Kijevu kojeg čini muzeji, manastir, crkve i više povijesnih spomenika do sada su dijelili Ukrajinska pravoslavna crkva i državni muzej Kijevsko-pečerske lavre.
Britanski obavještajci: Rusi nisu uspjeli zauzeti Bahmut
Sveobuhvatni ruski napad na grad Bahmut uglavnom je propao unatoč pribjegavanju krvavoj taktici iz Prvog svjetskog rata, objavila je britanska vojna obavještajna služba.
Grad i središnja regija Donbasa u kojoj se nalazi bili su u središtu ruskog napada od kolovoza, što je dovelo do nekih od najkrvavijih bitaka u ratu u Ukrajini. No birtanska vojna obavještajna služba tvrdi da su se napadi pokazali jalovim te da je "malo teritorija promijenilo vlasnika".
Obrambeni analitičari procjenjuju da je Bakhmut, koji daje malo strateške prednosti, postao simbolična meta Vladimira Putina, ruskog predsjednika, koji očajnički želi završiti godinu pobjedom.
Neuspjeh u zauzimanju Bahmuta smatra se udarcem i za političke ambicije Jevgenija Prigožina čija je zloglasna skupina Wagner predvodila napade na tom području.
Zbog nedostatka napretka sve više rastu i napetosti između regularne ruske vojske i wagnerovaca.
Prema izvješćima s terena i podacima kojima raspolažu razni promatrači i stručnjaci, borbe u Ukrajini se nastavljaju uzduž cijele linije bojišnice.
Putin zabranjuje izvoz ruske nafte na Zapad
Ruski predsjednik Vladimir Putin zabranjuje izvoz ruske nafte zemljama koje su uvele ograničenje cijena nafte. Putin je tako odgovorio u utorak na zapadno ograničenje cijena nafte i potpisao dekret kojim se od 1. veljače na pet mjeseci zabranjuje opskrba naftom i naftnim derivatima zemalja koje sudjeluju u tom ograničenju.
Skupina G7, Europska unija i Australija dogovorile su ovaj mjesec ograničenje cijene ruske sirove nafte iz mora na 60 dolara po barelu. Ograničenje je na snazi od 5. prosinca zbog "specijalne vojne operacije" Moskve u Ukrajini.
"Ovo...stupa na snagu 1. veljače 2023. i primjenjuje se do 1. srpnja 2023", piše u dekretu Kremlja.
Izvoz sirove nafte bit će zabranjen od 1. veljače, a datum zabrane naftnih derivata odredit će ruska vlada, vjerojatno nakon 1. veljače.
Dekret sadrži klauzulu koja omogućuje Putinu da poništi zabranu u posebnim slučajevima.
Ukrajina oštro kritizirala Orbana zbog nove provokacije
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je oštro kritiziralo mađarskog premijera Viktora Orbana zbog izjave da bi rat u Ukrajini završio ako se toj zemlji prestane slati oružje.
"Orbanove izjave pokazuju patološko nepoštivanje Ukrajine i ukrajinskog naroda koji se bori protiv ruske agresije", reklo je ministarstvo u objavi na svojim internetskim stranicama, optuživši mađarskog čelnika za "političku kratkovidnost".
Ministarstvo je odgovorilo na Orbanovu izjavu da bi se rat mogao završiti da SAD prestane snabdijevati Ukrajinu oružjem.
Orban je time radio na ukrajinskom porazu, bez obzira što bi to pojačalo opasnost od ruske agresije prema Mađarskoj, reklo je ministarstvo: "Mađarski čelnik bi se trebao zapitati želi li mir!"
U ranijem intervjuu, Orban je rekao: "Ukrajina se može nastaviti boriti sve dok je SAD podupre novcem i oružjem. Ako Amerikanci žele mir, bit će mir."
Odnosi između dvije susjedne zemlje su napeti. Orban je nekoliko puta pokušavao blokirati podršku Europske unije Ukrajini, kao i sankcije upućene Rusiji.
Orban je također viđen u javnosti sa šalom s naslikanom kartom Velike Mađarske, uključujući i ukrajinski teritorij, dok je došlo i do prijepora po pitanju mađarske manjine u Ukrajini.
Mađarski čelnik također održava čvrste odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok je Mađarska i dalje uvelike ovisna o ruskom plinu.