‘RAT NIJE U FOKUSU‘

Ovo je čovjek kojeg se Kijev boji više nego Putina!

Čelnik CIA-e William Burns upozorio je Zelenskog za vrijeme tajnog posjeta Kijevu prošlog mjeseca što može očekivati...

Ron DeSantis

 Wade Vandervort/Afp

U Sjedinjenim Državama se zahuktava utrka za izbor republikanskog predsjedničkog kandidata između bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i nove zvijezde stranke, guvernera Floride Rona DeSantisa. Izbor republikanskog kandidata u konačnici bi mogao odrediti i pobjednika sljedećih predsjedničkih izbora, buduće stanje demokracije u toj državi, a mogao bi se izravno odraziti i na rat u Ukrajini.

Trump je već službeno najavio svoju nominaciju, a očekuje se da će DeSantis, koji jaše na krilima premoćne pobjede na lokalnim izborima u svojoj matičnoj državi, objaviti svoju kandidaturu u svibnju. Oba političara već su krenula s predizbornim aktivnostima, pa je tako Trump nastupio ovog vikenda na konferenciji konzervativnih donatora, dok je DeSantis pohodio republikanske skupine u Teksasu i održao govor u Predsjedničkoj knjižnici Ronalda Reagana u Kaliforniji.

U sljedećim danima, obojica će se zaputiti u saveznu državu Iowu, gdje tradicionalno započinje proces odabira republikanskog predsjedničkog kandidata. DeSantis će u Davenportu i Des Moinesu predstavljati svoju knjigu "Hrabrost slobode: Nacrt s Floride za američki preporod" koja je, kao što joj i ime daje natuknuti, plaforma s kojom se guverner nada pobijediti na predizborima, a potom i na izborima za predsjednika. Knjiga je svojevrsna mješavina memoara i manifesta, u kojem hvali svoje nošenje s pandemijom koronavirusa na Floridi, dok istovremeno kritizira predsjednika Joea Bidena, vodeće medije, javno zdravstvo i "progresivnu agendu" za urušavanje američkih vrijednosti i sloboda.

"Kada je svijet poludio, kada je zdrav razum postao rijetka vrlina, Florida je stajala kao utočište od ludila", kazao je DeSantis u Kaliforniji.

DeSantis zasjao u anketama

Par dana nakon DeSantisa, u Iowu će se zaputiti i Trump, koji će u Davenportu održati govor o politici obrazovanja - temi koju je DeSantis gurnuo u prvi plan kampanje kroz svoje "anti-progresivne" zakone o školstvu na Floridi.

DeSantis je zasjao u anketama nakon razočaravajućeg rezultata republikanaca na međuizborima i lokalnim izborima prošle godine. Iako se očekivao "crveni val" - premoćna pobjeda republikanaca na izborima za Donji dom Kongresa, Senat i za guvernere saveznih država, većina analitičara se slaže da je konačni rezultat bio iznimno pozitivan po demokrate, koji su zadržali većinu u Senatu i održali paritet u lokalnim vlastima, dok su republikanci ostvarili tek tanku većinu u Donjem domu.

Radi se, objektivno gledano, o obrtanju povijesnog trenda s obzirom da stranka čiji predsjednik nije na vlasti u pravilu redovito osvaja znatnu većinu u Kongresu - i Trump i Barack Obama pretrpjeli su poraze u Donjem domu nakon prve dvije godine mandata.

Brojni analitičari, a s njima i članovi republikanske stranke, pripisali su izborni neuspjeh Donaldu Trumpu, jer su najgore prošli kandidati koje je osobno izabrao, podržao i pogurao. Glasači su većim dijelom zaobilazili kandidate koji su ponavljali već mnogo puta opovrgnute teze kako su prošli predsjednički izbori pokradeni, što je bio uvjet za dobivanje podrške od Trumpa. U svjetlu DeSantisove pobjede na Floridi, mnogi su se republikanci okrenuli njemu kao boljem kandidatu, koji ima više šanse kod neovisnih glasača i time bi imao i veće šanse za pobjedu protiv Bidena.

No, kao što je uspio zadržati kontrolu nad strankom nakon gubitka predsjedničkih izbora, Trump ju je uspio zadržati i nakon lošeg rezultata na međuizborima. Njemu odani kandidati na kraju su bili jezičac na vagi bez kojeg republikanci nemaju većinu u Donjem domu, i sada drže disproporcionalnu moć u Kongresu u odnosu na svoje zasluge i kapacitete. Suočena s opasnošću raskola, stranka se još jednom, čini se, odlučila zbiti oko jednog kandidata, ma koliko on bio opterećen aferama i suočen s potencijalnim tužbama. DeSantis, ako ne bi bio kandidat za predsjednika, ne bi povukao svoje sljedbenike i pokrenuo novu stranku, a Trump bi to možda i bio u stanju, što većina republikanaca ne želi riskirati.

Trump i dalje prvi izbor

Prema anketi provedenoj na CPAC konferenciji pored Washingtona ovog vikenda, čak 62% sudionika na konferenciji željelo bi vidjeti Trumpa kao svojeg predsjedničkog kandidata, dok je tek 20% navelo DeSantisa kao svoj prvi izbor. Istina, trka još nije službeno ni počela, i tek treba vidjeti kakav će učinak imati kaznene prijave protiv Trumpa, ukoliko ih Ministarstvo pravosuđa podigne.

Niti jedan od republikanskih kandidata ne bi bio prvi izbor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, s obzirom na njihove dosadašnje vanjskopolitičke stavove. Odlazak Joea Bidena iz Bijele kuće za Ukrajinu bi vjerojatno značilo znatno manju količinu vojne i novčane pomoći, a možda i njezin potpuni prekid.

"Čak i prije nego što stignem u Ovalni ured, riješit ću katastrofalni rat između Rusije i Ukrajine", kazao je Trump. "Riješit ću problem. I riješit ću ga za čas i neće mi trebati duže od jednog dana. Znam točno što reći kojem od njih", rekao je i dodao: "Jako sam se dobro slagao s Putinom". Podsjetimo, Trump je Putina redovito hvalio, a vjerovao mu je i kada je tvrdio suprotno od tvrdnji njegovih vlastitih obavještajnih službi.

DeSantis se još nije jasno postavio oko rata u Ukrajini, no njegove posljednje izjave kreću se u smjeru općeg stava republikanske stranke, koja je sve više suzdržana oko bezuvjetne podrške Kijevu.

"Imaju politiku neispisanog čeka, bez jasno prepoznatih strateških ciljeva", kazao je DeSantis o Bidenovoj administraciji krajem prošlog mjeseca. "Te stvari mogu eskalirati. I ne mislim da je u našem interesu upuštati se u rat s Kinom preko posrednika, uplitati u pitanja poput pograničnih područja ili Krima".

I čelnik CIA-e William Burns upozorio je Zelenskog za vrijeme tajnog posjeta Kijevu prošlog mjeseca kako će SAD u budućnosti teže pružati vojnu i materijalnu pomoć, s obzirom na politički pritisak unutar države i na republikansko preuzimanje Donjeg doma. Promjena stranke na vlasti u Bijeloj kući vrlo bi vjerojatno za sobom donijela i značajnu promjenu u politici vojne pomoći Ukrajini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 18:11