NOVI PROJEKT

Ovo će biti temelj buduće vojske EU: Države će zajednički nabavljati naoružanje, kao cjepivo u koroni

‘Važno je ići zajedno, izbjeći podjelu tržišta, izbjeći konkurenciju. Svi zajedno stvaraju bolje cijene, bolju kvalitetu i bolje vrijeme‘
 Patrick Hertzog/Afp/Profimedia/Patrick Hertzog/afp/profimedia

"Bit će to dug sastanak", rekao je jučer ujutro prije početka sastanka Vijeća ministara (obrane) Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.

U ponedjeljak je održan sastanak ministara vanjskih poslova tijekom kojeg je EU službeno pokrenuo misiju vojne pomoći [Ukrajini (EUMAM)] koja bi trebala osigurati obuku 15.000 ukrajinskih vojnika u raznim članicama. Zapovjedništvo će biti u Njemačkoj, a Borrell je izjavio kako se nada da će početi djelovati do kraja ovog mjeseca, što je za EU munjevita brzina.

- Živimo u situaciji u kojoj se mijenja sigurnosna slika Europe. Suočavamo se s izazovima - to je evidentno. Cijeli kontinent trpi posljedice rata u Ukrajini. Moramo poboljšati i ojačati našu zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP) - poručio je prije sastanka visoki predstavnik. Što podrazumijeva i nabavu potrebne obrambene opreme. U tom kontekstu treba podsjetiti da je hrvatska vlada u ponedjeljak, najavljujući proračun za sljedeću godinu, "za jačanje otpornosti planirala 324,4 milijuna eura ulaganja u obranu".

Prazna skladišta

Kako je Josep Borrell rekao u odgovoru na novinarsko pitanje, brojne su članice EU, dostavljajući oružje potrebno Ukrajini za obranu od ruske agresije, ispraznile skladišta. - Zalihe se moraju nadopuniti. Što je važno? Važno je ići zajedno, izbjeći podjelu tržišta, izbjeći konkurenciju. Svi zajedno, svi zajedno stvaraju bolje cijene, bolju kvalitetu i bolje vrijeme - rekao je visoki predstavnik.

Riječ je o projektu zajedničke nabave naoružanja o kojoj će se raspravljati tijekom analize CARD-a (Coordinated Annual Review on Defence, Koordinirani godišnji pregled obrane) koja treba dati odgovor na pitanje koje su trenutačno sposobnosti članica Europske obrambene agencije EDA (članice EU osim Danske), što treba učiniti da ih ojačamo i, naglašeno, kako možemo surađivati bolje.

Izvješće CARD-a za ovu godinu navodi da se samo 18% ulaganja u obrambene programe odvija u suradnji članica. Zato je jedan od glavnih zadataka do 2040. godine "podržati članice u usvajanju pristupa EU za zajedničko planiranje kapaciteta, istraživanje i razvoj, nabavu i integraciju".

- Europske vojske moraju dijeliti, moraju biti interoperabilne, moraju djelovati zajedno što je više moguće kako bi obnovile zalihe. Zato smo, zajedno s [Europskom] komisijom, pokrenuli inicijativu zajedničke nabave kad je riječ o obrambenim potrebama: idemo u obrambenu industriju i [pokušavamo] tražiti bolje ponude, svi zajedno, predstavljajući jedinstven kapacitet - jedinstveni zahtjev prema industriji - optimizirati što radimo i izvući najbolje iz naših financijskih resursa - zaključio je Borrell. Kao u slučaju cjepiva protiv covida-19.

Pismo

Riječ je o prijedlogu koji se već dulje vrijeme nastoji razraditi i koji bi trebao biti temelj buduće vojske EU.

Portal Politico je imao uvid u pismo koje su Borrell i povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton 9. studenoga poslali sudionicima. U kojem stoji da "radna skupina za zajedničku obrambenu nabavu može pomoći glavnim gradovima koordinacijom kratkoročnih potreba kako bi se izbjegla utrka za osiguravanjem narudžbi koja bi rezultirala cjenovnom spiralom prekomjernom koncentracijom potražnje u istom vremenskom okviru, nedostatkom zaliha i teškoćama za izloženije članice da osiguraju neophodno".

Europska zajednička nabava uključit će i SAD, u fondu za obranu 500 milijuna eura

Ideja da Europska komisija financira zajedničke nabave oružja iz proračuna objavljena je u srpnju, kad je obznanjen fond s 500 milijuna eura u sklopu Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA). Taj se fond financira iz proračuna EU (ovih je dana dogovoren, uz dosta natezanja, proračun EU za 2023. godinu).

Neke su članice već tada, pisao je The Financial Times, raspravljale o zajedničkoj nabavi prijenosnih raketa zemlja-zrak, protutenkovskih projektila i topništva, sredstava koja su u velikoj mjeri poslana Ukrajini. The Financial Times je 11. studenog objavio kako se priprema promjena tog Akta, pa bi se tako članicama omogućilo da koriste ta sredstva, koja će s vremenom rasti, i za kupovinu oružja "treće strane".

Uz relativno precizno definiranje "treće strane" kao one koja proizvodi nove zrakoplove F-35.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. travanj 2024 23:20