Ponedjeljak je ujutro i Fedir Šandor spaja se na internet. Na prvoj je crti bojišnice, u rovovima iz kojih gleda prema neprijateljskoj strani, ali svejedno će održati online predavanje za svoje studente. Sveučilišni profesor ima iskustva u predavanju na daljinu. Dvije godine uoči rata na taj je način zbog pandemije održavao predavanja o sociologiji i turizmu. Kada je počela ruska invazija, 47-godišnji Šandor se prijavio u vojsku, ali nije želio da zbog toga trpe njegovi studenti.
Zato dva puta tjedno uzima pauzu od ratnih djelovanja i drži predavanja uglavnom putem svojeg mobilnog telefona. "Profesor sam već 27 godina. Ne mogu napustiti svoj poziv. To je ono u čemu sam dobar", kaže Šandor. Nije jedini učitelj koji u maskirnoj odori nastavlja s podučavanjem. Međutim, fotografija jednog njegova predavanja iz rova, koju je snimio suborac, zapalila je društvene mreže i izazvala veliko zanimanje za tu temu. Šandor je toliko dojmio svoje Ukrajince da su neki umjetnici iskoristili taj prizor i u svojim radovima ovjekovječili taj trenutak.
Predavati na prvoj liniji bojišnice nije lako. "Tijekom jednog predavanja zvukovi su postali tako snažni da sam se morao skloniti u rov i tamo nastaviti s lekcijom", ispričao je Šandor novinarki BBC-ja. Njegovi motivi za prijavu u vojsku bili su "borba za domovinu" i zaštita supruge i kćeri. "Želim zaustaviti Ruse prije nego što dođu do moje kuće", objasnio je. Studenti su oduševljeni potezom svoga profesora. Zbog njegove predanosti povećao se broj studenata koji redovito prate predavanja. "Čak i studenti koji su običavali markirati predavanja sada se redovito pojavljuju na nastavi", rekla je 20-godišnja Irina. "Uvijek nam je govorio da moramo biti pametni, da se borimo za pametnu naciju", dodala je.
Šandor je u svoju nastavu uključio predavanja o naoružanju - raketama, a redovito svojim studentima pokazuje i gelere. Njegova predavanja često prate i suborci.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja Ukrajine, oko 900 učitelja se od početka rata priključilo oružanim snagama. "Ponosni smo na svakog pojedinog", poručili su iz Ministarstva.
Među njima je Anton Celovalnik, pripadnik teritorijalne obrane. Prva dva tjedna rata nije imao predavanja, ali nakon toga je nastava obnovljena. On je počeo predavati iz rovova ili zgrade blizu bojišnice u kojoj su smješteni on i kolege. Isprva su predavanja više služila međusobnom kontaktu i podršci. "Zamislite kako je bilo toj djeci koja su svaki dan išla u školu, a onda je to naglo prekinuto. Za mene je najvažnije da imamo poveznicu između moje prošlosti i budućnosti. To mi daje predavanje", objasnio je Celovalnik koji predaje arhitekturu učenicima od osnovne do srednje škole.
Učenica Veronika Volkova (17) opisuje njegova predavanja kao duhovita. Cilj mu je, kaže, održati dobro raspoloženje razreda. "To je najbolja distrakcija", rekla je Volkova te dodala da njezin profesor često učenicima pokaže gdje se nalazi i rovove na bojištu.
Maksim Kožemiaka, profesor medicine sa Sveučilišta u Zaporižji, svoje medicinsko znanje je početkom rata stavio u službu države. Volonterski se ponudio vojnoj bolnici u tom gradu. No, nakon nekoliko dana je našao način da pomogne svojim studentima da nastave sa studijem. "Shvatili smo da mogu nastaviti predavati online jer već smo imali to iskustvo iz pandemije", rekao je Kožemiaka. Nakon dva tjedna obnovili su predavanja, a njegovi studenti su ga gledali putem interneta kako izvodi operacije. "Na taj su način mladi studenti dobili priliku vidjeti kako se liječe ratne ozljede", istaknuo je Kožemiaka.
Studentica medicine Darina Bavista kaže da je jako puno naučila iz tih online predavanja. "Sada razumijem sve što se događa na operacijskom stolu. Maksim sve objašnjava dok radi", kaže Bavista, ali ističe da je psihološki teško imati takvog predavača. Zabrinuta je, kaže, za njegovu sigurnost, a i postoji želja da se konkretno pomogne ljudima na prvoj liniji bojišta, ranjenicima čije operacije prate iz udobnosti svojih domova.
Kožemiaka, pak, napominje kako odustajanje od predavačkog rada za njega nije opcija. "Predavati je posao mog života. Na pravom smo putu kao država i trebamo se zajedno boriti za pobjedu i ostati jedinstveni. Važno je nastaviti s radom kao prije. Zašto bi nas rat zaustavio", zaključio je profesor medicine.