Krim i dalje predstavlja glavnu nagradu u naporima Ukrajine da porazi rusku invaziju punog opsega na svoju zemlju, ocijenio je bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges, dok ukrajinske snage nastavljaju svoj spori prodor prema jugu koji bi se mogao pokazati ključnim u oblikovanju završetka devetogodišnjeg sukoba, za koji se smatra da je odnio stotine tisuća života.
"Kopneni dio ove protuofenzive očito ima za cilj prekinuti, okupacijom ili vatrom, tzv. kopneni most", rekao je Hodges, govoreći o pojasu okupiranog teritorija južne Ukrajine koji povezuje Krim sa zapadom Rusije. Kopneni most, poznat i kao ‘kopneni koridor‘, jedno je od najistaknutijih postignuća ruskog vođe Vladimira Putina u 18 mjeseci rata. Moskva još uvijek u djelomičnoj okupaciji drži četiri ukrajinske regije i tvrdi da je sve četiri anektirala u cijelosti, iako ih ne kontrolira u potpunosti. Njihov gubitak u ukrajinskoj protuofenzivi bio bi logistički i simbolički bolan za Kremlj.
Trenutačna operacija Kijeva je "priča o dva mosta", kaže Dan Rice, bivši savjetnik ukrajinskog vrhovnog zapovjednika generala Valerija Zalužnog. Prekidanje kopnenog mosta i mosta preko Kerčkog tjesnaca, Krimskog ili Kerčkog mosta, izoliralo bi i ugrozilo ruske jedinice na Krimu i u južnoj Ukrajini.
‘Odlučujući teren‘
"Jednom kad ponovno srušite Krimski most, to potpuno mijenja igru za Krim, što je najvažnije", objašnjava Hodges za Newsweek i ističe kako je potrebno imati na oku što je krajnji cilj protuofenzive.
"Ponekad čujem iz Pentagona kako želimo pomoći da se Rusi potisnu natrag. Ne, ne radi se o tome da ih se potisne. Ovdje se radi o odlučujućem terenu. Radi se o izolaciji Krima, a biti u stanju dovesti dovoljno dalekometnog oružja kako bi Krim postao neodrživo mjesto za djelovanje ruske mornarice i ruskih zračnih snaga s njega".
Ukrajinske snage trenutačno se probijaju do - i prema nekim izvješćima, kroz - rusku mrežu utvrđenih obrambenih linija u južnoj Ukrajini. Jedinice Kijeva moraju se probijati kroz velika minska polja pod topničkom vatrom, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo kao jedan od razloga "sporijeg od željenog" tempa operacije.
Kopneni je koridor mjestimice širok manje od 160 kilometara. Ukrajinske snage ne moraju nužno napredovati sve do obale Azovskog mora kako bi tamo otežale život ruskim snagama. Oslobađanje naselja poput Tokmaka i Melitopolja, koja funkcioniraju kao logistička središta, također bi uvelike potkopalo rusku obranu u tom području, ako Ukrajinci uspiju doći do njih.
Poboljšano konvencionalno streljivo dvostruke namjene kalibra 155 mm koje sada koriste ukrajinski topnici već komplicira situaciju ruskim jedinicama, ističe Hodges. Proširena zapadna potpora za uporabu raketa s kazetnim streljivom većeg dometa ispaljenih iz NATO-ovih raketnih sustava M270 i američkog topničkog raketnog sustava visoke pokretljivosti M142 "doista bi napravila veliku razliku", dodao je. "To bi vrlo brzo iskorijenilo rusko topništvo", kaže Hodges. "To bi također jako otežalo bilo kakvim konvojima da dovoze vojnike, streljivo ili drugu opremu preko tzv. kopnenog mosta".
Krim kao Putinov ‘kamen temeljac‘ nove Rusije
Neki zapadni dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog stalno iznova iskazane ambicije Kijeva da oslobodi Krim, čije je zauzimanje od strane ruskih snaga 2014. pokrenulo vruću fazu sukoba Moskve i Kijeva, koji je tinjao desetljećima. Poluotok je ‘kamen temeljac‘ Putinove revitalizirane Rusije, njegovo osvajanje, uglavnom provedeno bez prolijevanja krvi, figurira kao simbol odvažnosti Moskve i zapadne nemoći. Kada zapadni dužnosnici prave izračune opasnosti od ruske eskalacije rata, Krimu se daje posebna uloga. Američki državni tajnik Antony Blinken je tako u veljači rekao da je kontrola nad poluotokom ‘crvena linija‘ za Kremlj.
U glavama zapadnih vođa u tom smislu je prije svega nuklearna eskalacija. Nekoliko njih, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, opetovano je jasno dalo do znanja da iz tog razloga neće riskirati izravan sukob NATO-a i Rusije. Ruski dužnosnici, uključujući Putina, često su, pak, upućivali nuklearne prijetnje Ukrajini i njezinim zapadnim partnerima.
Ruska nuklearna doktrina kaže da se zemlja može okrenuti uporabi oružja za masovno uništenje kada je "samo postojanje države u opasnosti". Ranije ove godine, bivši ruski predsjednik i premijer Dmitrij Medvedev, koji je sada unutar Kremlja uglavnom ostavljen po strani, iako obavlja funkciju drugog čovjeka ruskog Vijeća sigurnosti, ali je i jedan od najglasnijih kremaljskih jastrebova, rekao je da će sve ozbiljne ofenzive koje uključuju pokušaj ponovnog preuzimanja Krima "poslužiti kao temelj za korištenje svih sredstava obrane, uključujući i one predviđene osnovnom doktrinom nuklearnog odvraćanja".
Unatoč tim prijetnjama, Kijev poručuje da namjerava osloboditi cijeli ukrajinski teritorij prema granicama iz 1991. godine, što uključuje i Krim.
Ruska invazija punog opsega pokrenuta u veljači prošle godine, zapravo je pružila Ukrajini najbolju priliku da oslobodi poluotok od njegove okupacije 2014. Počelo je s Krimom, završit će s Krimom, kako je ranije poručio Zelenski. Redoviti napadi dronovima, ali i specijalnim jedinicama na poluotok i na Krimski most, naglašavaju predanost Kijeva tom cilju. Za ukrajinske dužnosnike, Krim je u velikoj mjeri dio bojnog polja.
Ukrajinci bez Krima nemaju sigurnosti ni gospodarstva
"Ukrajinci znaju da je Krim odlučujući teren, da nikada neće biti sigurni ni osigurani sve dok traje ruska okupacija poluotoka i mogu pokrenuti udare svojom mornaricom i zračnim snagama s Krima te lansirati projektile na sve ukrajinske morske luke", objašnjava Hodges, koji je inače istaknuti zagovornik ukrajinskog oslobađanja Krima. On smatra da Ukrajina neće moći obnoviti svoju ekonomiju sve dok Rusija drži Krim pod okupacijom i može poremetiti sve što ulazi i izlazi iz Odese, Hersona ili Mikolajiva. "I naravno, druge dvije glavne morske luke, gradovi Berdjansk i Mariupolj, čak i nakon što budu oslobođeni bit će beskorisni jer će Moskva nastaviti blokirati Azovsko more od Krima".
Hodges je inače izuzetno kritičan prema zagovornicima ukrajinskih teritorijalnih ustupaka u zamjenu za mir s Rusijom. Ukrajinski dužnosnici također su odbacili razgovore o pregovorima kao pogrešku, navodeći ozbiljan nedostatak povjerenja u ispunjavanje ruskih obveza.
"Iznenađen sam koliko ljudi radosno kaže: ‘Neka zadrže Krim zarad mira‘", kaže Hodges. "Prije svega, kolika je ignorancija misliti da bi ih to zapravo zadovoljilo ili da bi Rusija poštovala bilo koji sporazum, ili da Rusija ne bi ometala brodarstvo ili činila druge stvari da našteti ukrajinskom gospodarstvu".
"Zašto bi Rusija bila nagrađena za sve što je učinila? Kinezi će to sigurno gledati. Oni bi vidjeli da smo spremni odreći se teritorija druge zemlje", upozorava on. "Možete li zamisliti da se kaže Nijemcima da se odreknu bivših istočnonjemačkih država radi mira? Ili reći SAD-u da vrate Aljasku Rusiji radi mira? To je smiješno, ali iz nekog razloga ljudi su spremni reći Ukrajini da se treba odreći Krima", zaključio je Hodges.