Kosovski premijer Albin Kurti uspio je izvesti nešto što nije pošlo za rukom praktički nikome dosad - ujediniti američke demokrate i republikance. Naime, ta se suglasnost temelji na uvjerenju da je Kurti nevjerojatno tvrdoglav i nepromišljen političar, a takva percepcija narušila je zajedničke napore Sjedinjenih Američkih Država i Europe da pronađu trajno rješenje za mir između Kosova i Srbije, piše Politico.
Nedavno izbijanje nasilja između kosovskih vlasti i srpske većinske zajednice na sjeveru zemlje pripisuje se Kurtiju od strane Washingtona. Dosadašnji pokušaji da ga se obuzda javnom kritikom nisu urodili plodom. Konflikt se vrti oko budućeg statusa srpskih područja na sjeveru Kosova i zahtjeva Prištine da Beograd konačno prizna njegovu suverenost. Situacija se pogoršala, sa Srbijom koja je uhitila trojicu kosovskih graničara, a Kosovo zatvorilo glavni prijelaz za srpske kamione.
Kritičari Kurtija optužuju da je namjerno izazvao krizu slanjem paravojnih policijskih jedinica u srpske zajednice i upotrebom sile kako bi instalirao kosovske albanske gradonačelnike nakon što su Srbi bojkotirali lokalne izbore krajem svibnja.
Christopher Hill, američki ambasador u Srbiji, izrazio je temeljne zabrinutosti u vezi s pouzdanošću Kurtija kao partnera, ističući da imaju "problema s njim". Tajnik države Antony Blinken javno je osudio akcije kosovske vlade, što je dodatno naglasilo neodobravanje administracije Joea Bidena. Richard Grenell, koji je služio kao posebni izaslanik za pregovore o miru između Srbije i Kosova za vrijeme Trumpove administracije, kritizirao je Kurtija zbog ignoriranja interesa Bidenove administracije i Europe. Grennel je prošlog tjedna napisao na Twitteru da je Kurti pokazao Bidenu i Europljanima "srednji prst".
Unatoč tome što je Kosovo bilo projekt od posebnog značaja za demokratske lidere od vremena bivšeg predsjednika Billa Clintona i uspješne NATO-ove kampanje 1999. godine, javno izraženo neodobravanje Kurtija od strane Bidenove administracije ima važnost. Europska unija, koja je bila posrednik u razgovorima o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, također je izgubila strpljenje s Kurtijem, što je dovelo do obustave visokih posjeta i financijske suradnje s Kosovom.
Kurti tvrdi da je kriza rezultat odbijanja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da prizna suverenost Kosova i suoči se s ratnom prošlošću Srbije. Optužuje Vučića da podržava "fašistički odred" na sjeveru Kosova, odgovoran za napade na kosovske albanske novinare i međunarodne mirovnjake.
Srbija, s obzirom na svoj utjecaj u regiji, ostaje ključni igrač kako za SAD, tako i za EU, s ciljem sprečavanja daljnjeg približavanja Rusiji. Unatoč Vučićevom povijesnom antagonizmu prema Zapadu, važnost Srbije je očita. Nezadovoljstvo kosovskih Srba prema Kurtijevoj vladi postojalo je prije Vučićeva poziva na bojkot izbora. Prisutnost snažno naoružanih paravojnih jedinica i nedostatak napora za integraciju dodatno pogoršavaju tenzije.
Trenutačni sukob na Kosovu ističe neuspjeh međunarodnih napora u postizanju trajnog mira između Kosova i Srbije. Kritike koje su usmjerene prema Kurtiju od strane Zapada pokušaj su sprečavanja novog sukoba u regiji, posebno u vrijeme fokusa na akcije Rusije u Ukrajini.
Europska unija je zatražila krizni sastanak s Kurtijem i Vučićem u Bruxellesu ili će se suočiti sa "štetnim" posljedicama, ali dosad ni jedan od lidera nije pristao na sastanak.